Posljednji veliki El Niño donio je niz temperaturnih rekorda, a znanstvenici sada sve pozornije prate ponovno zagrijavanje svjetskih oceana. Strahuje se da bi novi snažan El Niño, ako se razvije kasnije ove godine, mogao dodatno podići globalne temperature i potaknuti ekstremnije vremenske prilike.
Prema podacima Copernicusove službe za klimatske promjene Europske unije, travanj 2026. donio je druge najviše ikad zabilježene temperature površine mora u izvanpolarnim oceanima, odnosno u području između 60 stupnjeva južne i 60 stupnjeva sjeverne geografske širine. Prosječna temperatura površine mora iznosila je oko 21 °C, a topliji travanj zabilježen je samo 2024. godine, tijekom posljednjeg velikog El Niño događaja. (euronews)
Na globalnoj razini, travanj je bio izjednačen kao treći najtopliji travanj otkad postoje mjerenja. Prosječna globalna temperatura bila je 1,43 °C iznad predindustrijske razine, što je vrlo blizu pragu od 1,5 °C postavljenom Pariškim sporazumom.
Zagrijavanje površine mora jedan je od najvažnijih pokazatelja koliko dodatne topline planet zadržava. Oceani apsorbiraju golem dio viška topline koji nastaje zbog emisija stakleničkih plinova, a toplija mora mogu pojačati oluje, promijeniti obrasce oborina, potaknuti morske toplinske valove i ugroziti morske ekosustave.
Posebno su se isticale visoke temperature u dijelovima tropskog Pacifika, gdje su zabilježeni uvjeti koji upućuju na jačanje topline u oceanu. Upravo se taj dio svijeta pozorno prati jer je povezan s razvojem El Niña, prirodnog klimatskog obrasca koji nastaje kada se površinske vode u ekvatorijalnom Pacifiku neuobičajeno zagriju.
El Niño može utjecati na vremenske prilike diljem svijeta. U nekim regijama donosi suše, u drugima poplave, a na globalnoj razini često dodatno podiže prosječne temperature. Posljednji snažan El Niño pridonio je nizu temperaturnih rekorda, a znanstvenici strahuju da bi novi događaj, u kombinaciji s već zagrijanom klimom, mogao otvoriti novo razdoblje izraženih ekstrema.
Prema prognozama koje prenosi Euronews, temperature oceana u središnjem Pacifiku do jeseni bi mogle porasti znatno iznad prosjeka. Ako bi odstupanje premašilo 2 °C, govorilo bi se o vrlo snažnom El Niño događaju, koji se u javnosti često naziva i “super El Niño”, iako taj izraz nije službena kategorija američke NOAA-e.
Europa je u travnju imala podijeljenu klimatsku sliku. Jugozapad kontinenta bilježio je temperature znatno iznad prosjeka, dok su dijelovi istočne Europe bili hladniji od uobičajenog. Copernicus navodi da je travanj 2026. nad europskim kopnom bio deseti najtopliji travanj u evidenciji, no taj prosjek prikriva velike regionalne razlike.
Znanstvenici upozoravaju da se ne radi samo o pojedinačnom toplom mjesecu, nego o nastavku dugoročnog trenda. Topliji oceani, morski toplinski valovi, promjene u rasporedu oborina i sve češći vremenski ekstremi pokazuju da klima ulazi u sve nestabilniju fazu, u kojoj i prirodni obrasci poput El Niña mogu imati snažnije posljedice.
