Povezite se

Vijesti

Župani poručili da županije ne mogu sanirati zdravstveni sustav

Objavljeno

-

U Ministarstvu zdravstva u srijedu je održan sastanak sa županima oko sudjelovanja županija u podmirenju duga općih bolnica prema veledrogerijama, no župani upozoravaju da nemaju prostora u proračunima za sanaciju zdravstvenog sustava na čije cijene i organizaciju ne mogu utjecati.  

Župani su jednoglasno ocijenili nerealnim i neprihvatljivim zahtjeve Ministarstva da županije sudjeluju u podmirenju bolničkih dugova koji se u ukupnom iznosu penju i do 2,5 milijardi kuna. 

Resorni ministar Milan Kujundžić na sastanku je zatražio da se ispitaju mogućnosti županija u sanaciji bolničkih dugova. Spominjalo se sudjelovanje od 30 do 50 posto, no to je nemoguće. Znanstvena fantastika, izjavio je nakon sastanka  ličko-senjski župan i bivši ministar zdravstva Darko Milinović

S obzirom da se bliži kraj godine, Milinović misli da županije gotovo nikako ne mogu sudjelovati u restrukturiranju bolničkih dugova.

“Treba požar ugasiti do Nove godine i nakon toga vidjeti koliko koja bolnica košta i odrediti realne limite bolnica”, sugerirao je Milinović  

 Upozorava da zdravstveni sustav danas u Hrvatskoj realno  košta oko 28,5 milijardi kuna, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje raspolaže sa svega 25,5 milijardi kuna kuna.

“Nedostaje 3 milijarde kuna, to se odnekud mora platiti –  iz općih poreza ili iz nekih drugih prihoda, a to treba vidjeti s ministrom financija”, poručuje Milinović.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar također je istaknuo nerealnost zahtjeva da županije u listopadu rebalansom osiguraju 20 ili 30 posto pokrivanja ukupnog gubitka bolnica, a pritom ne mogu utjecati ni na što u zdravstvenom sustavu – ni na cijene usluga ni na bolničke limite. 

Kolar ističe da su se svi sudionici sastanka, iz Ministarstva, HZZO-a i župani,  složili da je sadašnji zdravstveni sustav mrtav i potrošen te da mora ići u kompletnu reformu.

“Ako se sustav postavi tako da županije moraju sanirati zdravstvo, onda će ono ostati nesanirano jer mi nemamo tih sredstava u našim proračunima. Županije ne mogu sanirati zdravstvo”, istaknuo je šibenski-kninski župan Goran Pauk.

Resorni ministar Milan Kujundžić izjavio je nakon sastanka da se na temu sanacije bolničkih dugova sa županima ponovno naći za 15-ak dana, a za 30-ak dana s njima će otvoriti i temu limita bolnica i cijena cijena usluga koje HZZO plaća bolnicama.

Svi smo svjesni kako zdravstvenom sustavu treba otprilike još 3 do 4 milijarde da bolnice ne bi poslovale s gubitkom. Pokušajmo senzibilizirati cijelu naciju cijelu naciju da je potrebno priskrbiti veću količinu novca da bi sustav bio održiv u visokoj kvaliteti, rekao je ministar koji poziva na razgovor o namicanju novca u zdravstveni sustav od  trošarina na cigarete i alkohol preko dopunskog osiguranja, ali i uključivanje u plaćanje zdravstvenog osiguranja brojnih korisnika koji se  sada vode kao socijalni slučajevi i za njih plaćaju drugi.

Tu su i hrvatski državljani koji su otišli iz zemlje, ali se nisu odjavili i još uvijek koriste blagodati zdravstvenog sustava. U tom je smislu, kaže ministar, HZZO  već poduzeo korake.

 “Neopravdano je da netko radi u drugoj zemlji i tamo zarađuje debele novce, a onda iz sredstava hrvatskih građana popravlja zube u Hrvatskoj”, istaknuo je Kujundžić.

Svijet

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio 900 tisuća

Published

on

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu raste iz minute u minutu i dosegao je 911.308, dok je broj umrlih skočio na 45.497, prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins u srijedu navečer.

Zaraza koronavirusom diljem svijeta ne jenjava, s time da se epicentar zaraze iz istočne Azije proteklih tjedana preselio u Europu i Sjevernu Ameriku. Sveučilište Johns Hopkins također je na svojim stranicama objavilo da je broj službeno potvrđenih oporavljenih osoba od Covida-19 dosegnuo brojku od 191.673.

Dok je najveći broj zaraženih trenutačno u Sjedinjenim Državama, više od 200 tisuća, najveći broj umrlih zabilježen je u Italiji. U toj je zemlji dosad zabilježeno 110.574 slučajeva zaraze, dok je umrlo 13.155 ljudi. Talijanske zdravstvene vlasti vjeruju da je zaraza u Italiji na svome vrhuncu, no Talijani diljem zemlje sve teže podnose karantenu, koja bi trebala trajati do Uskršnjeg ponedjeljka, 13. travnja. Prvi slučaj Covida-19 u Italiji je zabilježen 31. siječnja, prije 59 dana.

Druga je europska zemlja koja prati Italiju u stopu po broju zaraženih, ali i broju smrti, Španjolska. Dosad je zabilježeno 102.136 zaraženih, a umrlo je 9053 oboljelih. Tamo je prvi zaraženi otkriven 1. veljače, jedan dan poslije Italije. Na glavnom madridskom trgu Puerta del Sol zastave su spuštene na pola koplja, a svaki dan u podne održava se minuta šutnje u spomen na sve preminule, premda je to mjesto već danima pusto. 

Treća najpogođenija europska zemlja je Njemačka sa 76.544 zaraženih, potom je slijedi Francuska s 52.870, a onda Velika Britanija s 29.842. Od ovih zemalja najveću smrtnost bilježi Francuska s 3532 slučajeva umrlih, dok je u Njemačkoj taj broj još uvijek pod kontrolom i iznosi 858, kojemu se brojkom od 828 umrlih približila brojčano puno manja Belgija. 

Njemačka do kraja uskrsnih praznika, odnosno do 19. travnja, produljuje mjere ograničenog kretanja u svrhu sprječavanja širenja koronavirusa, priopćeno je u srijedu nakon video konferencije kancelarke Angele Merkel s premijerima saveznih pokrajina. Građanima je upućeno upozorenje da se suzdrže od putovanja po Njemačkoj i u inozemstvo. To uključuje i posjete rodbini.

S petsto umrlih u jednom danu, što je najveći broj od izbijanja epidemije i nakon smrti 13-godišnjaka, pandemija koronavirusa dramatično se ubrzava u Velikoj Britaniji dok se čuju kritike zbog nedostatka testova za liječničko osoblje koje radi do iznemoglosti. Koronavirusom su se zarazili premijer Boris Johnson, koji je trenutačno u karanteni, ministar zdravstva Matt Hancock i princ Charles.

Iako je ukupan broj zaraženih slučajeva u SAD-u premašio 200 tisuća, Thomas Inglesby, direktor Johns Hopkins Centra za sigurnost zdravlja upozorio je u nedjelju da je zaraza koronavirusom u Sjedinjenim Državama tek na svome početku. 

New York, financijska prijestolnica države, najpogođeniji je američki grad. Počeo je postavljati poljske bolnice kako bi povećao kapacitete uoči vrhunca epidemije. Prvi slučaj je zabilježio 1. ožujka, a ubrzo je postao epidemije u SAD-u. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

MUP: Od sutra privremeno zatvaranje 20 pograničnih prijelaza s BiH

Published

on

S ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, Hrvatska i Bosna i Hercegovina dogovorile su se da od četvrtka u 7 sati privremeno zatvaraju 20 graničnih prijelaza za pogranični promet, izvijestilo je u srijedu Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Za pogranični promet zatvaraju se pogranični prijelazi Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja,
Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica i Gabela Polje.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković: Odlučili smo stati iza radnika i poduzetnika

Published

on

Odlučili smo u potpunosti stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući drugi krug vladinih mjera pomoći gospodarstvu u borbi s posljedicama koronavirusa.

Izvijestio je da Vlada u sklopu drugoga kruga pomoći predlaže povećanje potpore poslodavcima u poteškoćama tako da se naknada za njihove radnike koja sada iznosi 3.250 kuna, povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno će, kao je najavio, država preuzeti davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Ta mjera u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštat će, kako je rekao, oko 8,5 milijardi kuna. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

“Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, razumijemo vas, iza vas smo i sredstva su tu, ali se zato radnici moraju održati zaposlenima i radna mjesta sačuvati”, rekao je Plenković.

Na pitanje je li se razmišljalo o time da sredstva doznačena za naknadu poslodavcima za radnike idu izravno na račune radnika, jer neki sumnjaju u zlouporabe poslodavaca, odgovorio je kako Ministarstvo financija i Zavod za zapošljavanje imaju vrlo jasan uvid u to gdje su sredstva isplaćena.

“Ovaj potez ne služi samo da pomognemo tvrtkama da prežive, nego i da radnici dobiju plaću”, istaknuo je.

U Vladi procjenjuju da će 500 do 600 tisuća radnika koristiti mjeru potpore od 4.000 kuna, kazavši i i da su za to osigurana sredstva.

Druga mjera koju je najavio je za poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima.

Tvrtke s podom prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, bit će prema Vladinu prijedlogu potpuno oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata do 24 mjeseca bez kamata, a one s godišnjim prihodima manjih od 7,5 milijuna kuna, a ako imaju pad prihoda veći od 50 posto, platit će proporcionalno.

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. To ne znači, kako je naglasio, osobađanje od obveze plaćanja PDV-a

Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. To je, kako je rekao, posebno važno za računovođe.

U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske. 

Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih tržni viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma i to promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama i drugima.

Kao izvore financiranja danas predstavljenih mjera naveo je otpuštanje rezervi komercijalnim bankama i usmjeravanje dijela tog novca za potrebe države, a razgovara se i o angažmanu mirovinskih fondova i međunarodnih financijskih institucija, kao što su EIB, Svjetska banka, Europske središnja banka te Europske komisija.

Bilo bi nam puno bolje, dodao je, da nam je na raspolaganju mehanizam eurozone, pa da možemo izdati obveznice koje onda kupuje Europska središnja banka.

Na pitanje o ukupnom financijskom efektu danas predstavljenih mjera, rekao je da će subvencija za plaće koštati 8,5 do 9 milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa 9 do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite. Sve skupa, kako je rekao, bit će to više od 30 milijardi kuna.

Država će biti maksimalno štedljiva, razgovarat će se i o plaćama

Premijer je najavio da će država biti maksimalno štedljiva i ići na izvršavanje samo nužnih rashoda. 

“Svi ministri dobili su nalog da provode samo one javne nabave koje su neophodne za osnovne poslove i funkcije države, a sve drugo neće biti provedeno. Ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda”, rekao je Plenković.

Dodao je da sve mjere koje provodi država, očekuje i na razini jedinica lokalne i područne samouprave i u javnim poduzećima.

Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima o tome kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju.  “U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje”, rekao je premijer.

Naglasio je da isplate za ožujak tijekom travnja nisu upitne, a za sve što slijedi u svibnju “ćemo razgovarati i vidjeti kako izlaziti u susret s obzirom na nove izazove”.

Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je. 

Kriza se po njegovim rijekima ne smije prometnuti u sukob privatnog i javnog sektora. “Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i medicinskim sestrama i cijelom osoblju u zdravstvenim ustanovama”, rekao je.

Na pitanje razmišlja li se o duljem moratoriju na kredite, ne samo za poduzeća nego i građane te o tome da se kriteriji za moratorij ne ostave samo bankama nego ozakone, odgovorio je su moratoriji od danas krenuli, a da će se kako vrijeme bude teklo vidjeti kako dalje, budući da je teško predvidjeti trajanje i intenzitet krize.

Upitan je li moguća odgoda ili otpis duga građana za režijske troškove javnih poduzeća, rekao je da će se s javnim poduzećima razgovarati o tome, osobito onima koji isporučuju režijske troškove.

Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne

Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti “ozbiljni i veliki” te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.

Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. “Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir”, rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.

Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište. 

Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.

“Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura”, rekao je.

Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije