Povezite se

Kultura

Zrinjevac: Najljepša plaža u gradu, provjerite što vas sve tamo očekuje

Objavljeno

-

Zagrebački park Zrinjevac i ove se godine pretvara u najpoželjniju plažu grada, zahvaljujući jedinstvenoj manifestaciji promocije knjige i čitanja “More knjiga”, koja će od 29. lipnja do 8. srpnja ponuditi Zagrepčanima i njihovim gostima bogat program tajnih filmskih projekcija, glazbenih večeri i happy hour popusta na knjige, uz više od 300 besplatnih naslova ponuđenih na čitanje u ambijentu središnje gradske oaze.

Kako se ističe u najavi, riječ je o projektu nakladnika Lumen kojim se želi svim ljubiteljima knjige ponuditi priliku da obogate svoje privatne knjižnice novim naslovima po promotivnim cijenama.

“U isto vrijeme želja nam je stvoriti događaj koji će biti zanimljiv i atraktivan sve većem broju stranih gostiju koji i u ljetnim mjesecima posjećuju Zagreb”, poručila je organizatorica “Mora knjiga” Ana Marija Žužul.

Jedinstven ljetni ambijent
Tijekom desetodnevnog programa posjetitelji će tako imati priliku uživati u jedinstvenom ljetnom ambijentu plaže te svim popratnim ljetnim sadržajima – koktelima, ležaljkama, pijesku, besplatnim naslovima na hrvatskom i engleskom jeziku nadohvat ruke, novoobjavljenim naslovima, ali i prigodnim popustima na sve naslove koji će se moći kupiti za vrijeme trajanja “Mora knjiga”.

Za vizualni identitet događanja zaslužni su konceptualni umjetnik Mario Miše i arhitektonski studio B!RO, čija će se zajednička vizija “Mora knjiga” prostirati na preko 300 četvornih metara, a inspirirana je beduinskom kulturom.

Tajne filmske projekcije
Manifestacija je proteklih godina privukla velik broj domaćih i stranih ljubitelja čarobnog svijeta knjiga, a organizatori i ove godine najavljuju brojne zanimljivosti u zelenoj oazi koju nudi park Zrinjevac.

Ljubitelji filma uživat će u tajnim filmskim projekcijama u suradnji s Motovun Film Festivalom, za zaljubljenike u glazbu pripremljen je program nastupa DJ-eva u suradnji s Hrvojem Jelinčićem te DJ kolektivom Frühstück.

Uz bogat popratni zabavni program, tijekom radnih dana svi posjetitelji od 16 do 18 sati imat će mogućnost kupnje knjiga uz posebne popuste, u sklopu Happy Hour-a koji je već tradicionalan dio zagrebačkog “Mora knjiga”.

Projekt su prepoznali i podržali Turistička zajednica Grada Zagreba i Ministarstvo kulture. (H)

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umro doajen hrvatskog filma Vatroslav Mimica

Published

on

Vatroslav Mimicaca umro je u subotu u Zagrebu u 97. godini, izvijestila je u nedjelju Hrvatska radio televizija (HRT).

 Velikan hrvatske kimematografije Vatroslav Mimica rođer je 1923. u Omišu. Hrvatska kinematografija pamtit će ga u prvom redu po igranim remek-djelima poput “Prometeja s otoka Viševice”, međunarodno priznatog “Kaja, ubit ću te”, “Ponedjeljak ili utorak”, “Događaj”, pa sve do “Seljačke bune” i “Banovića Strahinje”. 

 Studirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a bio sudionik antifašističkog pokreta u II. Svjetskom ratu. Na filmu je od 1950., najprije kao direktor Jadran filma, čiji je jedan od umeteljitelja. Debitirao je igranim filmom U oluji (1952.), a nakon drugog igranog filma, komedije Jubilej gospodina Ikla (1955.), posvetio se crtanomu filmu.  Jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Isprva radi kao scenarist (s Vladimirom  Tadejom) nekih od prvih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma (npr. Premijera i Na livadi N. Kostelca te Cowboy Jimmy D. Vukotića – svi 1957.). Godine 1957. režirao je svoj prvi crtani film Strašilo, koji je dobio  Grand Prix u Veneciji i prvi je veliki međunarodni uspjeh Zagrebačke škole. Ubrzo je i drugim filmovima Happy End (1958.), Inspektor se vratio kući, Kod fotografa (oba 1959.) te Mala kronika (1962.) stekao ugled jednog od prvaka Škole.

Ti su mu filmovi – zaokupljenošću suvremenom tematikom (osamljenost, otuđenje u urbanom svijetu) te modernošću i inovativnošću izraza (nizovi paralelnih kolorističkih planova, kolažno umetanje isječaka fotografija, unošenje realnih predmeta u sliku) – donijeli nagrade na najuglednijim svjetskim festivalima (npr. Venecija, Annecy, Oberhausen, Bergamo, Edinburgh).

Godine 1963. Mimica se vratio igranomu filmu. Katkada ponavljajući motive iz crtanih filmova te prihvaćajući među prvima u Hrvatskoj modernističke stilske i tematske elemente režirao je fimove Prometej s otoka Viševice (1965., Velika zlatna arena u Puli), Ponedjeljak ili utorak (1966., Velika zlatna arena u Puli), Kaja, ubit ću te (1967). Nakon toga pristup mu postaje znatno akademskiji (npr. Događaj, 1969; Seljačka buna, 1975; Banović Strahinja, 1981).

Vatroslav Mimica dobio je niz domaćim i međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad na području kinematografije, među kojima Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1986).

Kako je u In memoriam objavio HRT “Vatroslav Mimica oduvijek je bio i ostao vezan za ljudske sudbine, humanist iznad svega. Mimica je cijeli svoj životni i kreativni opus posvetio obrani humanističkih vrijednosti za koje je osjećao da ih moderni veliki sustavi zaboravljaju i ugrožavaju. Od onda kad je kao mladić otišao u partizane, iz potrebe da se bori protiv nepravdi fašizma, pa preko svih svojih super-avangardnih crtanih filmova, te – što je najvažnije – kroz sve svoje igrane filmove – uvijek je svijet promatrao prvenstveno pogledom uvjerenog humaniste.

 Vatroslav Mimica je imao rijetko istančan osjećaj za nepravde usmjerene prema čovjeku-pojedincu. Čovjek-pojedinac, a ne sustavi, bili su mu uvijek središnji motiv pričanja. Svi njegovi filmovi prožeti su tom središnjom idejom. Uvijek su mu individua i njezine ljudske slobode bile u prvom planu, a takav je bio i u privatnom životu”.

Odlazak Vatroslava Mimice nenadoknadiv je gubitak, ne samo za hrvatski nego i za europski film.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Dan hrvatske glagoljice – otvorena vrata Staroslavenskoga instituta 21. veljače

Published

on

Dodao

U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 21. veljače, Staroslavenski institut u Zagrebu otvara svoja vrata građanima i poziva ih na Gornji grad u Demetrovu 11, na Dan otvorenih vrata Staroslavenskoga instituta, najavljeno je u petak iz Instituta.

Staroslavenski institut bit će otvoren za  građane, učenike i studente 21. veljače od 13 do 19 sati.  

 Uz vodstvo po palači Škrlec-Balbi posjetitelji će moći razgledati novija izdanja Instituta, glagoljske pretiske, knjižnično-dokumentacijsku zbirku i glagoljski lapidarij igrati igre s glagoljskim slovima.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelje da se upoznaju s radom Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, poslušajtu zanimljiva predavanja znanstvenika s Instituta, pogledajtu virtualnu izložbu o Žgobićevu zborniku, poslušaju hrvatski crkvenoslavenski jezik, pogledaju glagoljicu, nauče napisati svoje ime na glagoljici ili glagoljsko slovo koje im se najviše sviđa.
 U petak, 21. veljače u 13 sati posjetiteljima će se na otvaranju obratiti ravnateljica Staroslavenskoga instituta Vida Vukoja, nakon čega slijedi šetnja ‘palačom glagoljaštva’, odnosno razgledanje zaštićenoga kulturnog dobra palače Škrlec-Balbi, gdje je sjedište Staroslavenskoga instituta.
 Potom se otvara virtualna izložba o Žgombićevu zborniku te predstavlja Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo na kojem je predviđeno predstavljanje izdanja Drugoga beramskog brevijara II. dio (Zagreb, 2019.)
 Nakon upoznavanja što su čitali naši stari glagoljaši predviđeno je otkrivanje i istraživanje glagoljaškoga rječničkog blaga.
 Marija-Ana Duerrigl održati će potom predavanje “Oće bole biti – medicinski zapisi u Žgombićevu zborniku”, a nakon toga predavanje “Ćirilica u Kraljevu Grudobranu – diplomatička ćirilička korespondencija u Dubrovniku”.
 Staroslavenski institut poziva posjetitelji da koji će dolaziti u većim skupinama, da se najave na e-adresu: amihaljevic@stin.hr.
 Staroslavenski institut središnja je hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatskoga glagoljaštva. Članovi instituta istražuju hrvatsku glagoljašku baštinu, poglavito hrvatski crkvenoslavenski jezik i sve spomenike na glagoljici.
 Institut je osnovan 1952. na temeljima Staroslavenske akademije iz Krka kao referentno mjesto za prikupljanje, proučavanje i objavljivanje staroslavenskih i starohrvatskih pisanih spomenika.
 Desetljećima stvara specijaliziranu knjižnicu, a u novije vrijeme  digitalizira glagoljašku baštinu. Institut je ustrojen u četiri odjela: Odjel za glagoljsku paleografiju, Odjel za gramatiku hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika, Odjel za hrvatsku i europsku književnost srednjega vijeka i Odjel za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije.
 Od 2014. nositelj je Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo u okviru kojega se razvija model višedisciplinarnoga istraživanja srednjovjekovnoga glagoljskog skriptorija.
 U Staroslavenskome institutu od 2020.  izvode se dva projekta koja financira Hrvatska zaklada za znanost: Istraživanje starije hrvatskoglagoljske zborničke baštine i Interdisciplinarni pristup hrvatskoglagoljskomu misalu, na primjeru Misala kneza Novaka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije