Povezite se

Gospodarstvo

Zračna luka Osijek očekuje 11 posto više putnika, investira 7,6 milijuna kuna

Objavljeno

-

Zračna luka Osijek ove godine očekuje 11 posto više putnika nego u 2018., te planira investicije od 7,6 milijuna kuna od čega najviše u nastavak rekonstrukcije putničke zgrade, kaže za Hinu direktor te zračne luke Davor Forgić.

Forgić kaže da planirani 11-postotni rast broja putnika ove godine znači da bi se lanjska brojka od 67,2 tisuće povećala na 74,3 tisuće putnika, pri čemu se, kao i lani, najviše putnika očekuju na liniji Basel-Osijek-Basel.

Napominje da će uz cjelogodišnje redovne domaće linije domaćega Trade Aira (Zagreb 6 puta tjedno, Split 4 puta tjedno, Pula 2 puta tjedno, Rijeka 2 puta tjedno i Dubrovnik 2 puta tjedno) i jednu međunarodnu liniju kompanije Wizz Aira (Basel 2 puta tjedno), Croatia Airlines u sezoni letjeti na domaćim linijama prema Dubrovniku i Splitu jednom tjedno, a Eurowings na međunarodnim, prema Stuttgartu i Koeln/Bonnu (od 2. lipnja) 2 puta tjedno.

Wizz Air planira u sezoni dodatne letove srijedom, a sve navedeno je, kaže Forgić, aktualno bilo i lani, samo što Eurowings-ova linija za Koeln/Bonn počinje 40 dana ranije.

“Nakon što je prošle godine u Zračnu luku Osijek investirano 2,3 milijuna kuna, ove godine bismo prema planu investirali puno više, 7,6 milijuna kuna. Od toga najveća i najvažnija investicija je u nastavak rekonstrukcije putničke zgrade, odnosno povećanje njene površine i reorganiziranje postojećih sadržaja”, otkriva Forgić.

Investicijom će se putnicima omogućiti bolje snalaženje i jasnija komunikacija, uz poboljšanje grijanje i hlađenje zgrade, energetske učinkovitosti uz niže troškove održavanja, a odvojilo bi se i putnike na domaćim i međunarodnim linijama i drugo.

Od ostalih investicije ove godine izdvaja one za potrebnu razinu sigurnosti i zaštite u civilnom zračnom prometu te za nabavu opreme za odleđivanje.

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Published

on

Dodao

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Lika: Županija daje potpore za pripremu i kandidiranje EU projekata

Published

on

Dodao

Ličko-senjska županija pozvala je svoje poduzetnike da se prijave za dobivanje potpore za sufinanciranje pripreme i kandidiranje EU projekata u ovoj godini, najviši iznos koji korisnik može dobiti je 10 tisuća kuna.

 Nepovratnu financijsku potporu mogu zatražiti poduzetnici koji posluju i imaju sjedište na području Županije, prednost će imati oni kojima je prerađivačka djelatnost osnovna djelatnost.

 Korisnici potpora i subvencija su subjekti malog gospodarstva: trgovačka društva, obrti te profitne ustanove sa sjedištem u Županiji, u sto postotnom privatnom vlasništvu, s najmanje jednim zasposlenim na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika.

 Županija potpore dodjeljuje za financiranje troškova naknade za konzultante, izrade poslovnih planova, studije izvedivosti i studije utjecaja na okoliš te troškove izrade projektno- tehničke dokumentacije.

 Potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviši iznos po korisniku može biti 10 tisuća kuna. Kako bi dobio potporu, korisnik mora ispuniti nekoliko uvjeta, među njima i onaj da će se projekt, za koji traži potporu, realizirati u Ličko-senjskoj županiji.

 Županija potpore dodjeljuje dok se ne iskoriste raspoloživa sredstva, najkasnije do konca ove godine.

 Obrazac zahtjeva za dodjelu potpora i subvencija te predmetni Javni poziv mogu se preuzeti u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo u Gospiću ili na mrežnim stranicama županije www. licko-senjska. hr.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Županima raste politička moć – od države preuzimaju 200 poslova

Published

on

Više od 200 poslova bit će prvog dana siječnja 2020. godine preusmjereno s Ureda državne uprave na županije, što bi građanima trebalo omogućiti veću dostupnost usluga poput izdavanja rodnog lista i domovnice ili otvaranja obrta, a župani, s druge strane, dobivaju još veće ovlasti i moć.

Ministar uprave Ivan Malenica ovih dana obilazi županije kako bi iz prve ruke doznao teče li jedna od važnijih reformi ove Vlade prema planu, navodi dnevnik.

Novi sustav bit će puno efikasniji nego što je bio do sada, a građani neće biti ni u čemu zakinuti nego će im sve usluge biti dostupnije, rekao je ministru osječko-baranjski župan Ivo Anušić. Njegov požeško-slavonski kolega Alojz Tomašević kazao je da više neće biti preklapanja poslova, dok brodsko-posavski župan Danijel Marušić napominje da će nova reforma biti racionalnija i funkcionalnija za cijelu državu, piše Večernji. 

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs ističe da će se 1. siječnja iduće godine praktički sve što je ključno za građane, dobivanje sve potrebne dokumentacije. ishođenje papira vezanih uz gospodarstvo, obrtništvo, imovinsko-pravne poslove i matičarstvo obavljati pod jednim krovom.

Razmišljaju, dodao je i o pojačavanju kadra u općinama i gradovima, posebice kad je riječ o matičarima. Ministar Malenica, ističe dnevnik, najavljuje i digitalizaciju javne uprave koja bi koristila i županijama u obavljanju tih poslova, a sve s ciljem da javna uprava bude učinkovit servis građana.

U nadležnost Županija zapravo se vraćaju mnogi poslovi koje su obavljale do 2001. godine. kad su uvedeni uredi. Preustrojem bi se trebao smanjiti ukupni broj službenika i trebale bi se ostvariti dodatne uštede. Prema analizi Ministarstva, mogućnost preuzimanja otpremnine moglo bi iskoristiti oko 600 od ukupno 2500 zaposlenika ureda državne uprave, što će, vele, donijeti i uštede. Novac je osiguran u državnom proračunu, oko 350 milijuna kuna i bit će doznačen županijama, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr