Povezite se

Politika

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”

Objavljeno

-

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije” nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”, Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

Politika

IZBORI 2020 Bira se 10. saziv Sabora od neovisnosti

Published

on

Izvor: Nacionalno

Hrvatski birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu.

Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, nedjeljni su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.  

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.

Birači ne bi trebali posebno strahovati

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.  

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa  mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Preferencijski glas

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati.  Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati.

Ucitavanje vijesti

Politika

Izbori za Sabor: U petak završava izborna promidžba

Published

on

Još u petak sudionici izbora za Hrvatski sabor, političke stranke i koalicije, mogu se predstavljati biračima, koji će svoje mišljenje o njima i njihovim programima iskazati na biralištima, u nedjelju, 5. srpnja.

  U petak u ponoć nastupa dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata,  objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata itd.

 U proteklih 15 dana službene promidžbe birači su imali priliku upoznati gotovo 2700 kandidata sa 192 liste. Broj listi po izbornim jedinicama nije isti – kreće se od 13 u 5. do 22 u 7. izbornoj jedinici.

 Na izbornim listama žena je 41 posto, a prosječna dob kandidata je 48,6 godina.  

 U 12. izbornoj jedinici, u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine, 17 je kandidata, a već sada je jasno tko će ponovno zastupati mađarsku i talijansku manjinu. Naime, za po jednog zastupnika tih manjina samo je po jedan kandidat, Robert Jankovics odnosno Furio Radin.

 Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira ih se po 14, dijaspora bira tri, a pripadnici manjina osam saborskih zastupnika.

 Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite koje se primjenjuju, nedjeljni parlamentarni izbori jedni su od najzahtjevnijih od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, glasovat će se na oko sedam tisuća biračkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, sve će pratiti gotovo 8.700 promatrača. Pravo glasa ima 3 milijuna 860 tisuća hrvatskih birača.

Ucitavanje vijesti

Politika

Thompson poručio biračima: “Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu”

Published

on

Domoljubni pjevač Marko Perković Thompson na društvenim mrežama pozvao je svoje pratitelje da svakako izađu na izbore.

U objavi na svojem Facebooku napisao je da ima potrebu obratiti se svojim pratiteljima i pozvati ih da izaberu ljude koji su se iskazali u stvaranje hrvatske države i njezinoj obrani. Dodao je da njegovi prijatelji trebaju birati ljude koji se zalažu za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Dragi prijatelji,

nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu obratiti Vam se i pozvati Vas da svakako izađete na ove izbore.

Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu. “Ako su je bili kadri stvoriti i obraniti, bit će kadri s njom i upravljati”.

Birajmo ljude za koje smo sigurni da će se zalagati za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Na političkim listama koje nam se nude pronađimo takve ljude, oni postoje i zato dobro promislimo kome dati glas.

Nemojmo dopustiti da na vlast dođu oni pojedinci, stranke i njihovi sljedbenici, koji su demonstrativno napustili Hrvatski sabor prilikom izglasavanja hrvatske neovisnosti, kao ni oni koji su pasivno promatrali kalvariju njenog stvaranja i Domovinskog rata, a danas bi htjeli s njom upravljati.

Zato bez obzira na sva lutanja i pogreške koje smo prošli, moramo nastaviti onim putem kojim smo započeli devedesetih.

“…Sve bi’ dao da je vidim

ponosnu i lijepu k’o u snovima…”

Bog i Hrvati

M.P. Thompson

Dragi prijatelji, nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu…

Objavljuje Marko Perković ThompsonPetak, 3. srpnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije