Jučer je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održan Znanstveno-stručni skup „ Razvoj hrvatske poljoprivrede u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom u razdoblju 2021.-2027.”

Skup su zajedno organizirali Akademija poljoprivrednih znanosti i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.
Na skupu su sudjelovali brojni akademici, profesori, stručnjaci iz područja poljoprivrede, poljoprivredni novinari, predstavnici gospodarstva kao i dekani Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Zoran Grgić i Krunoslav Zmaić.
Skup je pozdravio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademik Zvonko Kusić.

Od organizatora skupa iznijeti su podaci kako ulaganja u poljoprivredu nisu mala i u nekoliko oblika potpora iznose 3,86 milijardi kuna godišnje, no učinci tih ulaganja daleko su ispod očekivanja i potreba. Pored dobrih prirodnih uvjeta i nemalih ulaganja imamo, nažalost, neuspješnu poljoprivredu. U razdoblju od 2005. do 2017. ukupno je isplaćene potpora u iznosu većem od 44 milijarde kuna, a u istom razdoblju broj mliječnih krava pao je za 39%, broj svinja za 29%, a otkupljenog mlijeka za 30%.

“Naš je prijedlog da se poticaji u poljoprivredi usmjere prvenstveno za ostvarivanje samodostatnosti raznolikih poljoprivrednih proizvoda zadovoljavajuće kakvoće i njihove konkurentnosti na tržištu. Uz to, dio potpora treba usmjeriti za rješavanje demografskih i socijalnih problema sela”, predložio je akademik Frano Tomić. Međutim, kako je istaknuo za njihovo rješavanje nužna su ulaganja (programi) Ministarstva demografije, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

U ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, skup je pozdravio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak koji je naglasio je kako Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede već komuniciraju s Komisijom hrvatska stajališta i smjernice za prijedlog novog ZPP-a koji je objavljen 1. lipnja 2018. Hrvatska podržava pojednostavljenje i fleksibilnost za države članice u okviru predloženog novog modela, koji je bio najavljen već Komunikacijom iz studenog prošle godine.

“Pozdravljamo prijedloge vezane uz fleksibilnosti između stupova, dobrovoljne mjere, uključujući i vezane potpore, kao i mogućnost da države članice odabiru i formuliraju mjere prema svojim specifičnim potrebama. Ne podržavamo predložena rješenja za unutarnju i vanjsku konvergenciju, posebno u dijelu koji se reflektira na hrvatsku nacionalnu omotnicu, te se izričito protivimo prijedlogu smanjenja ukupnog proračuna za ZPP, a onda i nacionalnih alokacija za izravna plaćanja (3,9%) i ruralni razvoj (oko 3% plus veći iznos nacionalnog doprinosa)” kazao je.

Majdak je posebno istaknuo provedbu Nove poljoprivredne politike od strane resornog ministarstva koja se ogleda kroz donošenje novih važnih zakona u poljoprivredi u posljednjih nekoliko mjeseci: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o OPG-u, Zakon o HPK, te zaključio kako nam je potrebna i generacijska obnova u poljoprivredi, jer je samo 11,1% nositelja OPG-a mlađe od 40 godina (prije 2. godine tek 9,8%), a čak 36% nositelja OPG-a je starije od 65 godina.

Podijeli objavu