Aktivisti Zelene akcije i WWF Adria u četvrtak su prosvjedovali protiv gradnje hidroelektrane Kosinj ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike tražeći da taj projekt ocijeni neprihvatljivim za okoliš.
Prosvjed su održali zadnjeg dana javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za hidroenergetski sustav (HES) Kosinj te istaknuli veliki transparent s natpisom: “Kosinjska dolina – Razvoj, a ne potop”.
Željka Leljak Gracin (ZA): Projekt HE Kosinj neisplativ i ekološki neprihvatljiv
Smatramo da je cijeli projekt hidroenergetskog sustava Kosinj neisplativ i nije prihvatljiv za okoliš, a nije prihvatljiv ni za lokalno stanovništvo jer se njime planira potopiti tri sela i raseliti stanovništvo, izjavila je novinarima predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin.
Smatra da je najveći problem u tome što je projekt “u planovima” više od 40 godina. Zbog raznih najava da će se projekt graditi, stanovnici su stalno bili u ‘energetskom rezervatu’ i učinjeni su građanima drugog reda jer nisu mogli, primjerice, dobivati građevinske dozvole i slično zato što je u prostornim planovima tu odavno ucrtano “veliko plavo jezero”, istaknula je predsjednica Zelene akcije.
Iz Zelene akcije smatraju da se od projekta odustajalo s razlogom i da je vrlo vjerojatno da ni sada neće doći do realizacije jer su svi aspekti: neisplativost, ekološka neprihvatljivost, a osobito utjecaj na stanovništvo – jednostavno preveliki.
Nije im jasno zašto HEP nije predložio alternativno rješenje tim prije što, kako dodaje, u HEP-u navodno postoji takvo rješenje, i kad je riječ o proizvodnji energije i ekološkoj prihvatljivosti, a bez potapanja tri sela.
“Opet se nije naučilo na greškama. To je vrlo sličan projekt hidroelektrani Lešće na rijeci Dobri. Hidroelektrana je u kršu i stanovnicima se obećavao razvoj turizma i poljoprivrede, a to se nije dogodilo”, podsjetila je te poručila da bi se projektu HE Kosinj konačno trebalo reći ‘ne’ i izbrisati ga iz prostornih planova.
Stanovnici Kosinjskog kraja žele tamo ostati, ne žele preseljenje i da njihova sela budu potopljena. Leljak Gracin rekla je kako je jedino dobra stvar u tome što se nije ništa ulagalo u “energetski rezervat” pa je priroda ostala netaknuta i ima velikih mogućnosti za razvoj poljoprivrede.
Zbog postojeće akumulacije Kruščica velike su magle i promjene temperature, a ako se dogodi još i nova akumulacija puno većeg obujma tada je nemoguća bilo kakva poljoprivreda, upozorila je te dodala kako su stanovnici svjesni da su radi Kruščice već jednom “izigrani” i ne žele da se to ponovi i da ih se ponovno iseli. Ondje je većinsko staro stanovništvo, ali ima i mladih obitelji koje žele ondje ostati, poručila je.
Irma Popović Dujmović (WWF): Studija ne odgovara na glavna pitanja
Irma Popović Dujmović iz WWF Adria rekla je kako Studija ne odgovara na glavna pitanja. “Zagovara se da će se ukinuti poplave u Lipovom polju nizvodno od planirane akumulacije, a to nije točno jer studija dokazuje samo da će se smanjiti poplavni valovi. Poplava će, dakle, i dalje biti samo što će biti dva posto kraće vrijeme i bit će pet metara niže. Planira se i izgradnja više od šest kilometara cementne zavjese. To je utiskivanje cementa u podzemlje do dubine od 60 do 90 metara, a to su ogromne količine betona”, upozorila je.
“Imali smo slične slučajeve i na Lešću i na drugim akumulacijama u kršu gdje su na kraju i značajno narasli troškovi čak za 40 do 50 posto više od planiranog i produžio se rok gradnje”, rekla je Popović Dujmović.
U studiji nije odgovoreno na dosta pitanja i kaže se da će se na to odgovoriti tijekom gradnje, no tada je već gotovo. Kad se gradnja jednom odobri i krene, tada više neće biti istraživanja i neće biti moguće smanjiti utjecaj te hidroelektrane, smatra Popović Dujmović.
