Povezite se

Politika

Zbor udruga veterana protiv ratifikacije, a za referendum o Istanbulskoj konvenciji

Objavljeno

-

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi usprotivio se najavljenoj ratifikaciji Istanbulske konvencije, smatrajući da će se njom narušiti hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet pa drže da bi se o tom pitanju građani trebali izjasniti na referendumu.

Branitelji napominju da im najveći dio dokumenta, čiju je ratifikaciju nedavno najavio premijer Andrej Plenković, nije sporan. No, problematično im je što, kako tvrde, obvezuje stranke potpisnice da kulturu, običaje, vjeru i tradiciju, u mjeri u kojoj se razlikuju od načela i tumačenja podčine ciljevima Konvencije.

Sporno im je također što bi takav dokument zahtijevao veliko financiranje, zbog čega su se već neke zemlje ogradile, a čudno im je također što bi se financirale točno određene udruge koje bi čak nadzirale provođene dokumenta. “Konvencija traži iskorjenjivanje svih ‘predrasuda, običaja i tradicija’ koje se temelje na ‘stereotipnim ulogama žena i muškaraca'”, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Zbora Miljenko Kolobarić, napominjući da Konvencija ne definira koje su to stereotipne uloge, a različite zemlje i različite društvene skupine ih vrlo široko tumače, do te mjere da neke od njih i temeljne obiteljske uloge poput majčinstva i očinstva nazivaju nepoželjnim stereotipnim rodnim ulogama.

Također, muško-ženska slika čovječanstva, obitelji i braka koja je u skladu s prirodom muškarca i žene i kao takva podržana od strane svjetskih kultura i svih velikih religija, ratifikacijom Konvencije bi mogla biti stigmatizirana kao zastarjela i nepoželjna “tradicija na temelju stereotipnih rodnih uloga“. Zbor upozorava također da je Istanbulska konvencija prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, već ju je pripremala stručna skupina, a države su mogle samo prihvatiti ili ne prihvatiti finalni tekst.

Hrvatskim poklikom Za dom hrvatski narod koristi se još od vremena Nikole Šubića Zrinskog
S obzirom da Konvencija zabranjuje rezerve na sve članke koji bi mogli rezultirati neželjenim posljedicama za hrvatsko društvo i pravni poredak, Kolobarić kaže da nije moguće ratificirati dobre dijelove Konvencije stavljajući rezerve na sporne dijelove. Zaključujući da ni Ženevska konvencija koja je trebala zaštititi žrtve rata nije urodila plodom, Zbor udruga veterana smatra da se hrvatskim zakonima mogu regulirati sve navedene činjenice „te da nam nije potreban netko treći tko će provoditi mjere i zakone u našoj državi“.

Istanbulska konvencija bi, upozorio je Kolobarić mogla utjecati i na kurikularnu reformu školstva i obrazovanja djece kao i na njen Ustav, zakone i pravosuđe. Odgovarajući na novinarska pitanja hoće li podržati prosvjed protiv ratificiranja Konvencije najavljen za 24. ožujka, Kolobarić je rekao da im je to prvi glas, ali će podržati svaki prosvjed protiv tog dokumenta.

Vezano za zaključke Vijeća za suočavanje s prošlošću, Kolobarić kaže da ne mogu prihvatiti zaključke vezane uz natpis ‘Za dom spremni’, što je i službeni slogan legalne i legitimne postrojbe Hrvatske postrojbe HOS-a, dok s druge strane crvena zvijezda „petokraka“ i komunistički simboli nisu sporni. Hrvatskim poklikom Za dom hrvatski narod koristi se još od vremena Nikole Šubića Zrinskog te odbijamo svako povezivanje sa bilo kojim režimima koji su koristili sličan slogan, rekao je Kolobarić.

Osvrćući se na preporuku EK u svezi braniteljskih mirovina, naglasio je kako je preporuka EK bila još 2016., a odnosila se na izjednačavanje braniteljskih davanja sa socijalom što im je neprihvatljivo jer hrvatski branitelji nisu socijalni slučajevi. Zbor također navodi da se iz proračuna RH za hrvatske branitelje izdvaja samo nešto više nego na umirovljenika bivšega sistema, borce NOB-a, bivše pripadnike JNA, milicije i ostalih službi pa i na one koji su sudjelovali u agresiji na RH.

Politika

Božinović: Nismo još sjeli za stol sa zastupnicima manjina, mogućnost je da jedan od njih bude ministar ili potpredsjednik Vlade

Published

on

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u utorak kako HDZ još nije sjeo za stol sa predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru, ali je naglasio kako će razgovarati i o mogućnost da jedan od njih bude ministar ili potpredsjednik Vlade.

“Nismo još ni sjeli s predstavnicima manjina da bi razgovarali, za njih je sigurno važan program vezan za interese i prava manjinskih zajednica. Mi ćemo o tome razgovarati, u ovom trenutku ne mogu vam ništa reći što bi uputilo na nekakav zaključak. Kada vidimo i njihove interese i objasnimo viziju vodstva HDZ-a i predsjednika Vlade, onda ćemo biti pametniji”, rekao je Božinović u RTL Vijestima.

Na pitanje bi li onda bilo sporno da čelnik SDSS-a Milorad Pupovac bude ministar ili potpredsjednik Vlade, Božinović kaže kako je i sam Pupovac otklonio tu mogućnost.

“Nisam siguran koliko su ti mandati zastupnika manjina prenosivi, vidjet ćemo kada budemo razgovarali, i hoće li uopće biti takav zahtjev. Manjini je uvijek bitno da postoje određeni segmenti u izvršnoj vlasti koji jamče njihovu vidljivost, prepoznatljivost, o kojoj se razini radi vidjet ćemo”, istaknuo je Božinović.

Na pitanje hoće li se smanjiti broj ministarstava nije precizirao, već je naglasio da se o tome razgovara. “Postoji nešto što su državni poslovi, ti poslovi se obavljaju, a ukoliko dođe do smanjenja ministarstava, to bi značilo i efikasnost, manje dužnosnika u tom izvršnom dijelu i mislim da je to dobra poruka”, odgovorio je Božinović.

Božinović je kazao kako o tome hoće li još jednom biti ministar unutarnjih poslova odlučuje novi mandatar, odnosno predsjednik i vodstvo stranke, ali da je on spreman na sve što će se od njega tražiti.

Na pitanje je li moguće da Marijana Petir postane ministrica poljoprivrede, kazao je kako za to nije čuo. Dodao je da je ona sigurno verzirana u pitanjima za poljoprivredu, da se tome može pridonijeti na razne načine. Na dodatno pitanje odgovorio je da je saborski Odbor za poljoprivredu također vrlo važan i bit će veoma važan. Ona je izabrana u Sabor, dometnuo je,

Božinović je naglasio da će se o svim kadrovskim pitanjima u Vladi, Saboru i stranci razgovarati tek u sljedećim danima jer to u ovom trenutku nije prioritet.

Na pitanje jesu li se previše opustili na slavlju tijekom izborne pobjede, Božinović je kazao da je to bilo u manje od 15 minuta.

“Bilo je jedno opuštanje u svim stožerima, nije za pohvalu, međutim ne bih kazao da je to trajalo predugo”, naglasio je Božinović.

Na pitanje, s obzirom da su završili izbore, hoće li onda pooštriti epidemiološke mjere u zemlji, rekao je kako izbori nemaju veze s time.

“Mi vidimo da postoje ta lokalna žarišta, lokalno ih i gasimo. Bitno je da se bitka s virusom može s jedne strane dobiti jednostavno ako se pridržavamo mjera”, istaknuo je Božinović.

U vezi s najavama zabrane svadbenih svečanosti, rekao je kako je moguće da se u nekim fazama smanji broj sudionika.

“Ako govorimo o svadbenim svečanostima, moguće je da se u nekim fazama smanji broj sudionika. Razgovaramo intenzivno o tome. Tu nije jednostavno postići taj balans. Možda ćemo biti prisiljeni odrediti neki manji broj sudionika. Pustimo to epidemiolozima, bitno je da njih ne preopteretimo”, kazao je Božinović.

Dodaje kako su sve trenutne mjere pokušaj utjecaja na građane da izbjegavaju situacije u kojima može doći do širenja virusa.

“Bilo bi preradikalno ići s mjerama iz ožujka i travnja, postoje neke među-mjere”, zaključio je Božinović.

Ucitavanje vijesti

Politika

Strankama za naknadu troškova milijunski iznosi

Published

on

Za osvojenih 66 mandata, HDZ-u bi za naknadu izbornih troškova trebalo pripasti 8,9 milijuna kuna, a strankama okupljenim u Restart koaliciji koje imaju 41 mandat, 5,5 milijuna kuna.

Ti se iznosi dobiju nakon što se broj osvojenih mandata pomnoži sa 135 tisuća kuna koliko za jedan osvojeni mandat pripada svakoj političkoj stranci, neovisnoj listi i kandidatu.

Domovinski pokret Miroslava Škore osvojio je 16 mandata pa bi za troškove trebao dobiti naknadu od 2,2 milijuna kuna, Most za osvojenih osam 1,1 milijun kuna, a stranke okupljene oko platforme Možemo! za sedam mandata 945 tisuća kuna.

Za tri osvojena mandata koaliciji SSIP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u.

Sa po 135.000 kuna država bi izborne troškove trebala nadoknaditi HNS-u i Reformistima Radimira Čačića koji su osvojili po jedan mandat, te zastupnicima manjina Robertu Jankovicsu (mađarska) Furiu Radinu (talijanska), Vladimiru Bileku (češka i slovačka manjina), Veljku Kajtaziju (pet manjina) i Ermini Lekaj Prljaskaj, koja je ponovno izabrana za zastupnicu 12 manjina.

Neslužbeni su to izračuni, za službene treba čekati konačne izborne rezultate za koje je sada teško precizirati datum.

U nedjelju, 12. srpnja izbori za Sabor ponavljaju se u Raši, u 8. izbornoj jedinici, jer je u glasačkoj kutiji nađen višak listića. Dan kasnije, kad se objave rezultati, teku rokovi za prigovore i žalbe i o njima ovisi kad će biti objavljeni konačni rezultati izbora za 10. saborski saziv. Ne bude li prigovora, najranije bi to moglo biti 16. ili 17. srpnja, a ako ih bude onda 21. srpnja.

Marina Budimir osvojila 5,78 posto glasova, ne i mandat

Pravo na naknadu izbornih troškova u umanjenom iznosu od 22.500 kuna imaju i političke stranke i neovisne liste koje dobiju više od pet posto važećih glasova u svojoj izbornoj jedinici, a ne osvoje mandat.

To se dogodilo Marini Budimir na listi Mosta u 5. izbornoj jedinici koja je osvojila 5,78 posto glasova, ali ne i mandat.

Takvi slučajevi nisu nepoznati, na izborima za Sabor 2015. to se dogodilo stranci Milana Bandića u jednoj izbornoj jedinici, a Živom zidu u dvije jedinice.

Naknade za izborne troškove isplaćuju se iz državnog proračuna, najkasnije u roku 75 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Izračunate iznose treba uzeti sa zadrškom. Prije nego se novac uplati na račune, treba vidjeti konačne rezultate, a izborni sudionici trebaju izraditi financijska izvješća o financiranju kampanje koja moraju proći DIP-ov nadzor.

Utvrdi li se da se neka stranka, lista ili kandidat nisu držali zakona, mogu dijelom li u cijelosti ostati bez naknade. Ovo posljednje može im se dogoditi ako su sredstva za promidžbu koristili u nedopuštene svrhe, a bez dijela naknade mogu ostati ako su, primjerice, potrošili  više od milijun i pol kuna po izbornoj jedinici.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

SDSS dao podršku Plenkoviću, Pupovac novi ministar ?!

Published

on

SDSS će dati podršku Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, odlučilo je u utorak stranačko predsjednišvo, no  predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac odbio je odgovoriti hoće li on osobno ući u vladu poručivši samo da ‘manjinci’ žele biti ravnopravni partneri u izvršnoj vlasti.

Predsjedništvo SDSS-a u utorak je ovlastilo trojicu svojih novoizabranih zastupnika da daju potpis Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, izjavio je Pupovac novinarima nakon sjednice stranačkog predsjedništva na kojoj je rasprava o potpori Plenkoviću trajala svega 15-ak minuta.

S tri potpisa SDSS-a pridodanih na 73 potpisa Plenković će otići predsjedniku Republike kao kvalificirani mandatar za sastav vlade, dodao je Pupovac.

Potvrdio je da se na sjednici predsjedništva SDSS-a razgovaralo o načinu participacije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

“Imamo različite ideje i njih ćemo raspraviti danas popodne s kolegama iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina kao i s preostala dva partnera HNS-om i Reformistima s kojima smo dosad razgovarali o pitanjima političke participacije u Vladi i programu Vlade”, rekao je predsjednik SDSS-a. 

Na pitanje bi li on pristao biti ministar, Pupovac nije direktno odgovorio.

“Na tu vrstu pitanja vam ne mogu dati odgovor. Bilo je puno prilika u mojoj političkoj karijeri kada sam mogao biti član Vlade, pa nisam bio. O tome tko će to biti i u kojem obliku, razgovarat ćemo najprije između sebe. Prije nego što razgovaramo o tome međusobno i s Plenkovićem, jasno je da ne želimo licitirati ni s imenima ni s pozicijama u javnosti”, rekao je Pupovac.

Prije toga nećemo licitirati ni s imenima ni s pozicijama u javnosti, poručio je.

Sastanak Kluba nacionalnih manjina održava se danas u Hrvatskom saboru u 13 sati, rekao je. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije