Posljednjega dana svoga pohoda apostolskim pragovima “Ad limina apostolorum”članovi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) okupili su se u subotu na svetoj misi koju je u bazilici Svete Marije Velike u Rimu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, čime je završio pohod “Ad limina” hrvatskih biskupa Rimu, istaknuo je glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić.

Kardinal Bozanić istaknuo je povezanost hrvatskih vjernika s ovom znamenitom rimskom bazilikom, u koju su, kako je rekao, došli zahvaliti Gospodinu, obnoviti svoju predanost i pouzdanje u njega. Zagovoru Blažene Djevice Marije posebno je preporučio hrvatsku Crkvu i hrvatsku domovinu.

Ova bazilika čuva spomen prvih dana studija u Rimu mladoga Alojzija Stepinca i slavlja njegove Mlade mise, napomenuo je dodavši kako su hrvatski biskupi u svome zajedništvu ovamo ponijeli i blaženoga Alojzija Stepinca.

Molimo za sve autoritete društva i hrvatske države, kako bi iz svjedočanstva blaženoga Alojzija Stepinca mogli ponovno otkriti važnost savjesti kao mjesta osluškivanja istine i dobra, mjesta odgovornosti pred Bogom, braćom i sestrama njima povjerenima u društvenom i civilnom životu, istaknuo je kardinal Bozanić.

Naglasio je i kako je ova baziliku posebno povezana s hrvatskim narodom jer ovo mjesto, podsjetio je, čuva tragove svete braće Ćirila i Metoda.

Njih se, kako je rekao, danas posebno spominjemo, otkrivajući spomen-ploču, kao svjedočanstvo njihova posjeta papi Hadrijanu II. Tom su prigodom prije 1150 godina, na oltar ove bazilike položili liturgijske knjige pisane glagoljicom, dodao je.

“Liturgijske knjige na glagoljici, na staroslavenskom jeziku, kojima su se služile neke hrvatske biskupije, svjedoče našu snažnu povezanost s Crkvom Rima, s Petrovim nasljednikom i s rimskim obredom”, naglasio je Bozanić dodavši kako je podcrtati da se u ovom slučaju radi o rimskoj liturgiji, odnosno rimskom obredu na staroslavenskom jeziku.

Ocijenio je kako je glagoljska baština dragocjen pokazatelj činjenice da je u krilu Katoličke Crkve bila prisutna liturgija rimskoga obreda na narodnom jeziku. “To je bilo od pomoći tijekom Drugoga vatikanskog koncila u odlukama razvijenima potom u liturgijskoj obnovi, koja je omogućila upotrebu narodnih jezika u rimskom obredu”, rekao je Bozanić.

Nakon mise u Papinskoj bazilici Sv. Marije Velike u Rimu predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković otkrio je u krstionici ove bazilike spomen-ploču isklesanu na glagoljici, na hrvatskom i talijanskom jeziku, u znak zahvale hrvatskoga naroda papi Hadrijanu II. koji je odobrio glagoljske liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod sa svojim učenicima donijeli u Rim.

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić prije otkrivanja hrvatske spomen-ploče istaknuo je kako na završetku “Ad limina apostolorum” koji je trajao od 12. do 17. studenoga osobito zahvaljuje Zavodu sv. Jeronima, kojeg je utemeljio papa Siksto V. čiji se grob nalazi nedaleko od mjesta gdje se nalazimo.

Podijeli objavu