Povezite se

Izdvojeno

Završene 43. Samoborske glazbene večeri koncertom festivalskog dream teama i gitarista Çekua

Objavljeno

-

Koncertom u crkvi sv. Anastazije u Samoboru su u nedjelju navečer završile 33. Samoborske  glazbene jeseni, a nastupio je festivalski ‘dream team’ – violinisti Borivoj Martinić-Jerčić i Aleksandar Ivić, violisti Aleksandar Milošev i Wladimir Kossjanenko, violončelistica Monika Leskovar, kontrabasist Ivan Nestić i pijanistica Martina Filjak, kojima se pridružio gitarist Petrit Çeku, izvijestili su u ponedjeljak organizatoru.

Ovaj komorni sastav, okupljen u Samoboru u vrijeme trajanja festivala, za završnicu je odabrao djela Čajkovskog i Šostakoviča i oduševio publiku u crkvi svete Anastazije.

Tijekom devet dana trajanja na festivalskim pozornicima u Samoboru nastupila su proslavljenih imena hrvatske i svjetske glazbene scene te mladi glazbenici.

Nastupilo je 66 glazbenika, 44 člana Simfonijskog orkestra HRT-a, a na njihovom repertoaru našlo se 60 skladbi najznačajnijih svjetskih imena. Najizvođeniji autori ovogodišnje Samoborske glazbene jeseni bili su Piazzolla, Čajkovski te Vivaldi, Schumann i Rahmanjinov.

Posebno pripremljeni programi i suradnje glazbenika obilježili su ovu sezonu, od otvaranja s programom Guitarrismo (Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić) pa do suradnje osmero glazbenika koji su zaključili festival.

Nastupila su i dvojica mladih pijanista, Ivan Krpan i Ivan Vihor, prvi koncert na hrvatskom gostovanju izveo je Ansambla Esperanza iz Liechtensteina, zajednički su nastupili  sada već stalni gosti festivala, pijanist Jose Gallarda, violončelistica Jelena Očić, violinist Gernot Süssmuth, kojima se pridružio violist Rumen Cvetkov, a tradicionalno su u Samobor stigli Simfonijski orkesatr HRT-a i Cantus Ansambl.

Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Ferdo Livadić predstavilo je nove talente, a pobjednica je violinistica Katarina Kutnar, kojoj su pripale obje nagrade – za najbolju umjetnički dojam sponzora Erste banke i za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora čiji su pokrovitelji Hrvatsko društvo skladatelja i Grad Samobor. Katarina Kutnar će sljedeće godine na Samoborskoj glazbenoj jeseni izvesti skladbu koju će posebno za nju i Cantus Ansambl pisati skladatelj Davor Bobić.

Festival posebnu pozornost usmjerava na skladatelje kroz organizaciju Međunarodnog skladateljskog natjecanje New Note. Ovogodišnji pobjednik je španjolski skladatelj Eduardo Soutullo, čiju je skladbu Jagad za orkestar praizveo Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Vetona Marevcija.

Umjetnički ravnatelj 43. Samoborskih glazbenih večeri je Srećko Bradić, a izvršna producentica Renata Glojnarić.

Pokrovitelji 43. Samoborske glazbene jeseni su Ministarstvo kulture, Zagrebačka županija i Grad Samobor. Samoborska glazbena jesen nositelj je EFFE labela, kroz projekt EFFE – Europe for Festivals, Festivals for Europe, koji je inicirala Europska udruga festivala. (H)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Izdvojeno

Na popisu nestalih 1871 osoba, 526 iz Vukovarsko-srijemske županije

Published

on

Foto: J. Vrdoljak

Na popisu nestalih trenutno se nalazi 1871 osoba iz Domovinskog rata od kojih je 526 iz Vukovarsko–srijemske županije, rečeno je u četvrtak u Vukovaru na tribini o nestalim osobama, gdje je nedostatak informacija i dalje označen kao najveći problem u potrazi na nestalima.

 Na tribini “Pravo obitelji na istinu – pravo nestalih na identitet“ navedeno je kako se na području Vukovarsko-srijemske županije trenutno provode probna iskapanja na tri lokacije.

 Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić kazao je kako je u posljednja tri mjeseca na području te županije ekshumirano 11 posmrtnih ostataka i pronađena jedna masovna grobnica.

 Istaknuo je kako je u mandatu ove Vlade pronađeno 109, a identificirana su 173 posmrtna ostatka na razini cijele Hrvatske, dok je u prošloj godini ukupno ekshumiran i identificiran 71 posmrtni ostatak.

 Vukovarski gradonačelnik Ivana Penava naglasio je kako rješavanje pitanja nestalih osoba nije problem jedne stranke niti jednog svjetonazora, već se radi o pitanju koje je trebalo staviti kao prioritet bez obzira na vladu ili opciju koja je na vlasti.

Penava: Pridobiti Srbiju na dostavljanje točnih podataka o nestalima

 “To smo nažalost na deklarativnoj razini propustili napraviti, a onda morate iz toga polučiti sve ostale korake koji su napravljeni. Naravno da u ovom trenutku imamo normalne diplomatske odnose sa Srbijom, no pitanje je jesmo li to trebali raditi na takav način dok nismo osigurali neke preduvjete, a moje je mišljenje da nismo”, poručio je Penava.

 Ako je pitanje nestalih postavljeno kao prioritet, istaknuo je, onda se prema toj problematici tako treba i odnositi te pokušati pridobiti Srbiju za puno bolju suradnju, “dostavljanje točnih podataka za koje znamo da ih Srbija sigurno ima”.

 Predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” Manda Patko ocijenila je kako se u posljednje tri godine dosta radi na pronalaženju grobnih mjesta nestalih iz Domovinskog rata, ali i ustvrdila kako se ključ tog problema nalazi u Beogradu.

 Predsjednica Udruge zatočenih i nestalih “Hrvatska majka” iz Vinkovaca Spomenka Kušić upozorila je kako u toj udruzi već godinama nije bilo braniteljskih pokopa, ali je bilo dosta pokopa roditelja nestalih branitelja koji nisu dočekali istinu o svojim najmilijima.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Ispovijest blizanaca iz karantene

Published

on

Dodao

Blizanci koji su prvi u Hrvatskoj oboljeli od koronavirusa odlučili su ekskluzivno za Jutarnji list podijeliti svoju priču kako bi umirili javnost i otklonili dezinformacije koje se pojavljuju posljednjih dana.

Braća se nalaze u karanteni u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, a s novinarima Jutarnjeg su telefonski razgovarali u srijedu u 19.40 sati. Na razgovor su pristali uz uvjet da ne objavljuju njihov identitet kako bi poručili da se dobro osjećaju te da panika o kojoj čitaju iz svoje bolesničke sobe zaista nije potrebna, navodi dnevnik u broju od četvrtka.

Do prije nekoliko sati svaki od njih bio je u svojoj sobi, no sada su zajedno i vrijeme krate čitanjem vijesti, koje se tiču uglavnom koronavirusa.

“Prvo da razriješimo misterij tko je bio u Milanu. Točna informacija je da smo na putu od srijede 19., do petka 21. veljače, u Milanu bili moja djevojka i ja. Dakle, nije bio moj brat niti itko od prijatelja. Na put smo išli autobusom i isto smo se tako vratili”, kaže blizanac koji je prvi u Hrvatskoj obolio od koronavirusa.

“Nije mi na kraj pameti bilo da bih se mogao zaraziti. Čak i kad sam se vratio, i kada se počelo govoriti o širenju koronavirusa u Italiji, nisam mislio da bih mogao biti zaražen. Budimo realni, tko bi za sebe pomislio da je baš on taj prvi u zemlji koji će dobiti virus koji je globalna tema skoro dva mjeseca”, kaže.

Za karantenu u koju je smješten nakon što je zbog temperature i poziva liječniku prošao proceduru u Zaraznoj bolnici kaže da je ozbiljna.

Soba u kojoj boravi zaključana je i gotovo nitko ne ulazi. Sam mjeri temperaturu, razinu kisika u krvi i otkucaje, a osim toga, videonadzorom je pokriven 24 sata. S liječnicima razgovara preko interfona ili mobitelom. Što se samog zdravstvenog stanja tiče, osim temperature koja nije prelazila 38 stupnjeva Celzijevih, nema druge simptome i dobro se osjeća.

Potom je istu proceduru prošao i drugi brat koji je uz temperaturu osjetio bolovae u mišićima i zglobovima. I njegovi nalazi bili su pozitivni na koronavirus, tako da su u srijedu u poslijepodnevnim satima odlučili braću staviti zajedno u sobu.

“Osoblje koje je u zaštitnim odijelima otključa sobu, ostavi hranu i udalji se. Oni uzimaju hranu, opet ih zaključaju. Pribor je od plastike tako da ga ne moraju vraćati nego se odbacuje u posebne kante za smeće.

Tretmanom u bolnici su prezadovoljni. Kažu kako vide da su poduzete sve mjere zaštite te kako svi tamo rade s maksimalnom ljubavi i pažnjom, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Počasno-zaštitna bojna proslavila 26. obljetnicu osnutka i djelovanja

Published

on

Dodjelom crvenih beretki te odlikovanja i promaknuća pripadnicima Počasno-zaštitne bojne u utorak je, uz sudjelovanje predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, obilježena 26. obljetnica osnutka te bojne i Dan vojne kapelanije „Sveti Valentin“.

Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OS, zadužena za izvršavanje počasno-ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika. Postrojba broji 300-tinjak pripadnika, nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora, svoj dan obilježava 25. veljače i u javnosti je poznata po svojoj Počasnoj satniji odnosno ceremoniji velike smjene straže na Trgu sv. Marka.

Riječ je o elitnoj postrojbi što je na svečanosti u Vojarni „1. Hrvatski gardijski zbor“ na Tuškancu istaknuo i predsjednik Milanović koji je pripadnicima Bojne na svečanosti u vojarni 1. hrvatskog gardijskog zbora na Tuškancu poručio da su u postrojbu izabrani po vrlo jasnim i mjerljivim kriterijima po kojima su, kako je rekao, bolji od ostalih.

“Ostali su dobri, a vi ste po svim kriterijima, koji su jasni, transparentni i svima poznati, bolji. I ostanite elita”, rekao je.

Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton

Pritom je duhovito podsjetio na svoje u javnosti poznato skakanje s vojnog vozila “Patria” u petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” 2013. kada je bio premijer, a kojom prilikom je pri doskoku pao.

“Elita se u vašem slučaju ne stječe rođenjem, porijeklom, nego samo radom i učenjem i to je ono što sam rekao u nastupnom govoru da ću zagovarati, poticati i promicati – profesionalnost, patriotizam. Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton. Patriotizam je nešto drugo. Prema tome, to s poruke koje ja vama u ovome trenutku imam za uputiti i ništa puno više”, rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo jer pripadnici Bojne nose kacige i puške koje su hrvatski proizvod.

“Volio bih da proizvodimo i avione… Brodove ćemo proizvoditi, za to ću se zalagati, da budemo vidljivi koliko možemo, moramo i hoćemo. Tu ćemo voditi svoju politiku, i politiku NATO i saveznika, ali i svoju politiku”, poručio je.

Zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su 1991. branili Hrvatsku, podsjetivši na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla – koji je britanskim pilotima koji su branili Britaniju prilikom napada njemačkih zrakoplovnih snaga 1940. godine, u zahvali rekao da nikada u povijesti čovječanstva tako velik broj ljudi nije bio toliko dužan tako malom broju ljudi.

“Ne znam kada je u novijoj povijesti toliki broj ljudi dugovao toliko mnogo jednom jako malom broju ljudi hrvatskih branitelja 1991 godine, koji nisu bili na otoku, koji nisu bili iz bogate države, nego iz relativno siromašne, razoružane i opljačkane države. Tu govorimo o nekoliko tisuća ljudi koji su držali Hrvatsku u to vrijeme. Vječna im slava i hvala, naročito onima koji su poginuli, koji su ranjeni. Njihovim obiteljima vječna zahvala”, rekao je hrvatski predsjednik.

Pripadnicima Bojne njihov su dan čestitali i izaslanik premijera i ministra obrane Tomislav Ivić, načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, a nazočne je u ime Bojne pozdravio njezin zapovjednik brigadir Elvis Burčul.

Redom hrvatskog pletera na svečanosti je odlikovan pukovnik u mirovini Zoran Hemetek, a pripadnici Bojne, kao i njihovi gosti – austrijska Garda, izveli su prigodnu vojnu-akrobatsku vježbu, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio zbor Osnovne škole Jabukovac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije