Povezite se

Vijesti

Završe fakultete pa se zaposle kao policajci sa tri razreda srednje škole

Objavljeno

-

 Posljednjih godinu dana splitsku policiju ojačalo je više od stotinu mladića i djevojaka koji su “čuvari zakona” odlučili postati nakon završenih traženih srednjih škola ili fakulteta.

U posljednjoj generaciji 104 ih je raspoređeno u različite postaje na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, po devet u Prvoj i Drugoj policijskoj postaji od čega polovica žena.

Među njima je i Sinjanka Anđela Pletikosić (28) koja je posljednjih godinu dana zaposlenica Prve policijske postaje. Prije pet godina je završila Specijalistički studij javne uprave na Pravnom fakultetu u Splitu i kratko je radila sve dok se nije odlučila za policiju.

“Krenula sam u potragu po internetu s obzirom da sam znala kako će ubrzo biti objavljen natječaj za prijam u policiju. Interesirala sam se za norme, tri mjeseca se fizički pripremala. Priznajem kako su te norme za žene nešto blaže nego za muškarce i mi to odradimo bez ikakvog problema. Svi drugi kriteriji su identični, kazala je u razgovoru za Hinu Anđela Pletikosić.

Posao policajca smatra dinamičnim i ne pretjerano opasnim. Kaže kako joj je svaki radni dan poseban po nečemu, neki dani su teži, ali ima i onih sa divnim situacijama te se kroz posao policajca dosta toga može naučiti o sebi. U početku je radila u operativnom dežurstvu Prve policijske postaje Split, a sada je u auto ophodnji.

Dan joj započinje otpremom službe u policijskoj postaji kada se upoznaju s događajima na terenu prethodnog dana, a potom dijele zadatke za taj dan nakon čega kreću na teren.

Vješta s oružjem, ali i ‘lisicama’

Baratanje oružjem joj ni malo ne stvara problem, kao niti mogućnost da osobno mora svladati i staviti lisice nekom izgredniku jer su ih u policijskoj školi i to istrenirali.

U početku imaju svoje mentore koji su im cijelo vrijeme na raspolaganju, dok su u patroli uvijek u paru, uglavnom dva policajca ili policajac i policajka. U budućnosti joj je želja specijalizirati se za maloljetnike.

Njen kolega, Splićanin Toni Krezić (23) školovao se za arhitektonskog tehničara i već u drugom razredu srednje škole shvatio da to ne bi mogao cijeli život.

Malo je to sve zajedno izgledalo monotono, uvijek isti zadaci, uglavnom samo crtanje. Stalno bi se ponavljao isti posao pa je shvatio kako mu to neće biti dovoljno zanimljivo.

Prvo je razmišljao o vojsci da bi naposljetku ipak prevagnula policija. Javio se na natječaj, prošao, uspješno završio policijsku akademiju te je raspoređen na rad u Drugu policijsku postaju.

“Moram stvarno priznati kako se pojedinci drugačije ponašaju prema našim kolegicama, no one su jako sposobne i sve odrade kako treba. Žene uredno napreduju u našem sustavu baš kao i mi muškarci. I one su na odgovornim mjestima”, kaže Krezić koji svakom svojom rečenicom odaje dojam osobe koja iznimno voli ono što radi.

Velika pomoć mentora

Tvrdi kako u policiji uvijek ima posla jer rade i s problematičnim osobama i susreću se s raznim situacijama zbog kojih je adrenalin na vrhuncu. Otkriva da imaju svoje provjerene načine u procjeni ljudi, a puno im pomažu mentori koji ih prvih šest mjeseci podučavaju odgovornom policijskom poslu.

Uvjerava da biti policajac nije posao već način življenja, da su u policijskoj postaji svi velika obitelj, druže se i privatno. To je jako dobar osjećaj zbog kojeg “gušta” biti sa svojim kolegama, ali i nadređenima koji su mlađim policajcima velika potpora u svemu.

Najdraži dio mu je, kaže, pripremanje za odlazak na posao jer osjeća veliki ponos pri odijevanju policijske uniforme. Pomno pazi da je sve na svom mjestu, uniforma zategnuta, frizura postojana, a najviše da je propisno odjeven. Tada je posebno sretan jer je odabrao zanimanje koje voli i koje je želio zbog čega svoj posao odrađuje s velikim zadovoljstvom.

Ni u jednom trenutku, ističe, nije požalio što je odabrao biti policajac, a u budućnosti ima namjeru usavršiti se, točnije završiti kriminalistiku koja će mu otvoriti više mogućnosti u policijskom sustavu.

U policiji podsjećaju da u njihovim redovima ima još mjesta te da se svi zainteresirani za to zanimanje mogu do 15. kolovoza prijaviti za srednju policijsku školu pod uvjetima koji se mogu pronaći na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

Piše: Žaklina Jurić

(Hina)

Vijesti

Hrvatska uputila pomoć Libanonu nakon eksplozije u bejrutskoj luci

Published

on

Hrvatska će uputiti humanitarnu pomoć Libanonu u vrijednosti od oko 900.000 kuna za potrebe zaštite ljudskih života i saniranja materijalnih šteta nastalih nakon razorne eksplozije u bejrutskoj luci, odlučila je Vlada RH u četvrtak na telefonskoj sjednici.

Temeljem potreba i prioriteta koje je Libanon iskazao kroz Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, Vlada je kao pomoć odlučila uputiti opremu u vrijednosti od 20.000 eura ili 150.000 kuna, a riječ je o jednokratnim odijelima s kemijskom zaštitom 5. i 6. stupnja, lateks rukavicama i kirurškim sterilnim rukavicama.

Hrvatska će Libanonu uputiti i financijsku pomoć u vrijednosti od 100.000 eura ili 750.000 kuna.

Tom se odlukom Hrvatska pridružuje brojnim stranim državama i međunarodnim organizacijama u iskazu solidarnosti s libanonskim narodom i građanima Bejruta nakon nesreće koja ih je pogodila uslijed razorne eksplozije prije dva dana.

Ucitavanje vijesti

Politika

Boris Miošević(SDSS): Osuđujem sve ratne zločine, pogotovo nad Hrvatima

Published

on

Izvor: HRT

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a gostovao je u HRT-ovom Dnevniku kojom prigodom je osudio sve ratne zločine, a pogotovo one počinjene nad Hrvatima.

Milošević je rekao da su mu emocije na jučerašnjem obilježavanju Dana pobjede u Kninu bile jake i pomiješane.

– Nastojao sam biti koncentriran, pratiti što se događa, čuti poruke govora. Je li to početak neke nove Hrvatske? Pa možda, bilo je i ranije jakih gesta, jakih govora, zato bih rekao da je ovo početak na jednom dugom putu na kojem ova Vlada ne smije stati, rekao je Milošević.

Na pitanje kako je doživio poruku premijera Andreja Plenkovića, koji je odao pijetet svim nevinim žrtvama, odgovorio je – ljekovito.

– Da premijer na taj dan na tom mjestu iskaže pijetet prema svim žrtvama bez zadrške, osudi sve ratne zločine bez zadrške, da navede mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima, da iskaže razumijevanje da veliki broj, da većina Srba ima drugačiji pogled na Oluju, za mene je značilo puno, za mene je značilo da se osjećam kao ravnopravni građanin Republike Hrvatske i zato bih sad i htio reći da kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem sve ratne zločine, pogotovo zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u Lovasu, Škabrnji, Nadinu i svim drugim mjestima, rekao je Milošević.

Na Facebooku je uoči odlaska u Knin otkrio da mu je otac bio u HV-u i da mu je ubijena baka.

– Moja priča je posebna meni zato što je moja, ali vjerujem da se tu na tisuće Srba iz Hrvatske prepoznalo, vjerujem da su se tu prepoznali i mnogi Hrvati i da je mene upravo sad na ovom mjestu kao člana Vlade bila dužnost da javnost čuje jednu priču Srbina iz Hrvatske, da je javnost sazrela da se takva priča čuje, da se uvaži, da se ne shvati krivo, rekao je Milošević.

Pozdravio je potez odlaska potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u Grubore, gdje je bio počinjen zločin nad Srbima.

Komentirajući kritike na svoj račun iz Srbije rekao je da je očekivao da neće biti razumijevanja za njegov jučerašnji čin te da se nada da će se s odmakom vremena poruke od jučer i njegov odlazak racionalnije analizirati i da će se naći razumijevanja za to.

Na pitanje je li došlo vrijeme da netko iz Srbije prizna zločin nad ovim prostorima odgovorio je da on sigurno neće govoriti kako Srbija treba voditi svoju politiku. Činjenica je da su Hrvatska i Srbija susjedne zemlje premrežene kroz povijest, s političkim, gospodarskim, kulturnim i obiteljskim vezama, te da jedino dobrosusjedska politika može dati rezultat, poručio je.

Nacionalno/HRT

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Bivša uprava HPB-a prijavljena za neosnovanu isplatu bonusa

Published

on

Zagrebačka policija kazneno je prijavila četvero bivših članova uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) koje se sumnjiči da su neosnovanom isplatom bonusa oštetili banku za 11,5 milijuna kuna.

Prijavljeni su bivši predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić, nekadašnje članice uprave Boženka Mostarčić, Dubravka Kolarić i Tanja Šimunović te još jedna 49-godišnja žena koja im je navodno pomagala.

Osumnjičenici su od siječnja 2010. do kolovoza 2014. suprotno odluci Vlade, internim aktima banke i bez znanja nadzornog odbora banke te bez pisanih odluka uprave banke, isplaćivali bonuse koji nisu bili vidljivi u godišnjim financijskim izvještajima, navodi se u priopćenju zagrebačke policije koja nije objavila identitete osumnjičenih.

”Bonusi su isplaćeni na temelju financijskih rezultata poslovanja za koje su osumnjičenici znali da nisu vjerodostojni, što je i utvrđeno provedenim nadzorima u kojima su pronađene značajne nepravilnosti u prikazivanju godišnjih financijskih rezultata”, stoji u priopćenju.

U policiji preciziraju da su osumnjičenici stekli protupravnu imovinsku korist od 4,5 milijuna kuna, dok su istovremeno oštetili banku za 11,5 milijuna kuna na ime plaćenih poreza i doprinosa.

Policija je u priopćenju podsjetila da je od srpnja 2009. do travnja 2012. godine na snazi bila vladina odluka o zabrani isplate bonusa članovima uprava trgovačkih društva u pretežitom vlasništvu države te su bili i ograničeni iznosi plaća članovima uprava.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kaznena prijava je podnijeta Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije