Zatvaranje drugih država manji problem od domaće karantene

AppleMark

Druga karantena “pomrsit” će planove europskih država o brzom oporavku i izlasku iz krize, piše u subotu Večernji list, navodeći da je Hrvatskoj zatvaranje drugih država manji problem od domaće karantene.

Prva, jučer objavljena, procjena o kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu u deset članica EU pokazuje da je nakon velikog pada na proljeće (minus 11,8 posto) tijekom ljetnih mjeseci u europodručju došlo do strelovitog oporavka (plus 12,7 posto), najsnažnijeg otkako Eurostat objavljuje podatke.

Najbrži oporavak zabilježen je u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj koje je prvi val epidemije pogodio najsnažnije. Kako je u razdoblju od srpnja do kraja rujna prošla Hrvatska, znat će se tek za mjesec dana, no lako je moguće da smo i mi nadoknadili većinu, ako ne i cjelokupni gubitak (minus 15 posto) iz drugog tromjesečja.

Sugeriraju to i nešto veći porezni prihodi prikupljeni nakon završetka karantene, na temelju čega je Vlada izašla s optimističnom procjenom da ćemo na godišnjoj razini ove godine izgubiti samo osam posto BDP-a!

Teško da će to biti baš tako ako se nakon Irske, Češke, Španjolske, Francuske i Njemačke još neke zemlje odluče na karantenu, a posebno će velik problem ako se karantena uvede i kod nas.

Tijekom vikenda o novoj karanteni odlučuje se i u Austriji, tako da je lista zemalja gdje se maksimalno ograničava kretanje stanovništva, a onda i potrošnja sve više povećava.

Većina hrvatskih mjera za pomoć gospodarstvu na snazi je do kraja ove godine, no mnoge europske države otprije su poticaje protegnule do kraja prvog tromjesečja, a sad se rade planovi za daljnje produženje mjera.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da će nas ovoga puta okolne karantene manje boljeti nego na proljeće jer je glavna turistička sezona iza nas, svjetski tokovi roba neće se toliko zaustavljati kao u prvom lockdownu, niti se očekuju problemi sa sirovinama i transportom iz Azije.

Polovica hrvatskog izvoza u EU odnosi se na Njemačku, Italiju i Sloveniju, a u prvom dijelu ove godine izvoz u Italiju pao je 22 posto, Sloveniju 10 posto, a Njemačku 8 posto, donosi Večernji list.

(Hina)