Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir otvorila je ovogodišnje, 11. dane meda u Ogulinu koji će se, u organizaciji Pčelarskog društva Ogulin te u suradnji s partnerima – Pučko otvoreno učilište Klek, Turistička zajednica Ogulin, Obrtnička i tehnička škola Ogulin i pokrovitelje – Karlovačka županija, Grad Ogulin, općine Josipdol i Plaški, održati od 28. do 29. rujna.

U uvodnom govoru Petir se osvrnula na važnost koju pčelari imaju u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane, a čemu u prilog i idu podaci sukladno kojima 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele te naglasila kako se, usprkos neizostavnoj važnosti koju imaju, pčelari i pčele nalaze pred mnogobrojnim izazovima. Suočene s klimatskim promjenama, pčele, upotrebom pesticida i raznim bolestima, ugibaju, dok pčelari zbog troškova koji nastaju kako bi odgovorili na ove izazove jedva spajaju kraj s krajem.

„Istraživanje Europske komisije pokazalo je da 1/3 meda koji dolazi na tržište EU je krivotvorena, a kvaliteta na odgovara deklaracijama pri čemu se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo“, naglasila je Petir te dodala: „Od početka svog mandata s kolegama iz EPP-a od Europske sam komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda kako bi se prijevarama s medom stalo na kraj te se na taj način zaštitili i proizvođači i potrošači. Tražila sam da se nejasna oznaka „mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU” zamijeni navođenjem zemlje ili zemalja iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda i navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu na etiketi.
U tom smislu sam pozvala na izmjenu Direktive o medu te zatražila povećano financiranje za pčelarstvo, uvođenje izravne potpore za pčelinje zajednice i povećanje proračuna EU za Nacionalne pčelarske programe“.

Nakon višegodišnjeg ukazivanja na probleme i izazove s kojima su pčelari suočeni, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta je u siječnju ove godine usvojio izvješće pod nazivom „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“, a na koje je zastupnica Petir podnijela ukupno 43 mandata u kojima su je podržali i kolege iz EPP-a te su svi usvojeni.

Pri tome je osobito važno istaknuti da se, na zahtjev zastupnice Petir, Europska komisija obvezala da će do 2021. godine povećati financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača kao i da je usvojen i prijedlog sukladno kojem će Komisija objaviti poziv na natječaj s odgovarajućim poticajnim bespovratnim sredstvima za razvoj novog posebnog lijeka za pčele i poduzeti potrebni koraci kako bi se očuvala populacija divljih pčela u EU koja se trenutačno sve više smanjuje te će se upotrijebiti sva moguća sredstva za zaštitu lokalnih i regionalnih vrsta pčela od nepoželjnog širenja naturaliziranih ili invazivnih stranih vrsta u EU, biljaka ili nametnika koji izravno ili neizravno utječu na oprašivače.

Pored navedenog, zastupnica Petir je zatražila i bolju sljedivost meda na način da se med mora moći identificirati i klasificirati prema biljnom podrijetlu u cijelom lancu opskrbe počevši od košnice pa sve do potrošača neovisno od toga je li uvezen ili nije, osim u slučajevima izravne prodaje meda od strane proizvođača kupcu, dok je za pčelare i potrošače osobito važan usvojeni amandman kojim se poziva Komisija da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide, za koje je znanstveno dokazano da su opasne za zdravlje pčela. Da odluke Parlamenta imaju utjecaj potvrđuje i činjenica da je Komisija predložila Vijeću, a Vijeće prihvatilo zabranu neonikotinoida krajem travnja ove godine.

Jednako tako, s obzirom na ubrzanje znatnog uvoza kineskoga meda tijekom proteklih petnaest godina, otkupnu cijenu meda nižu od stvarnih proizvodnih troškova u EU i lošu kvalitetu uvoznog meda koji nije prirodan već je dobiven „manufakturnom proizvodnjom” Petir je predložila Komisiji da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak. Također, usvojen je i prijedlog državama članicama da potiču uporabu pčelarskih proizvoda kao što su pelud, propolis ili matična mliječ u farmaceutskoj industriji pomoću svih sredstava kojima raspolažu.

„Potrebno je osigurati da pčelari posluju u skladu s uslugama koje pružaju te da to čine odgovorno i profesionalno kako bi se mogli suočiti s izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje broja pašnjaka za pčele i velika administrativna opterećenja u nekim državama članicama. Od početka svog mandata odlično surađujem s pčelarima u Hrvatskoj, osobito s Hrvatskim pčelarskim savezom, a osim što sam suorganizatorica Europskog tjedna pčela i oprašivača koji se svake godine održava u Europskom parlamentu te na kojem sam svake godine do sada ugostila hrvatske pčelare i predstavila njihove proizvode, ponosna sam na činjenicu da su, odmah po usvajanju našeg izvješća u Parlamentu, Ujedinjeni narodi proglasili 20. svibnja Svjetskim danom pčela te vjerujem da će ovaj prijedlog kao i inicijativu glede osiguranja osnovnog i strukovnog obrazovanja za pčelare prepoznati te podržati i Europska komisija“, zaključila je Petir.