Povezite se

Politika

Žalac: Nakon sporog početka, hrvatsko povlačenje novca iz EU zadovoljavajuće

Objavljeno

-

Nakon sporog početka povlačenja novca iz fondova Europske unije u prve tri godine članstva u bloku 28 zemalja, situacija u Hrvatskoj je od 2016. godine dobra i zadovoljavajuća, ocijenila je za Hinu hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

„Aktualna dinamika povlačenja u mandatu ove vlade je dobra i zadovoljavajuća“, navela je Žalac u odgovoru Hini. „No sa sveukupnom razinom povlačenja EU sredstava ne možemo biti u potpunosti zadovoljni radi vrlo sporog početka povlačenja novca u prve tri godine ove financijske perspektive, od 2014. do 2016. godine“, dodala je.

Hrvatska je u EU ušla u ljeto 2013., a Bruxelles joj je iz zajedničkog proračuna 2014. stavio na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna, budući da se razvojni projekti financiraju zajednički. Dosad je od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena isplata 6,6 milijuna eura, što je 52 posto iskorištenosti.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje odobrava novac, u listopadu je situaciju nazvala „nezadovoljavajućom“ navodeći kako Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova, posebno iskusnih i obrazovanih ljudi koji napuštaju zemlju.

„Na početku mandata ove vlade u listopadu 2016., dakle gotovo tri godine od početka programskog razdoblja, stopa ugovaranja je bila tek 9 posto, a stopa plaćanja 2,7 posto“, kaže Žalac. „U dvije godine mandata ove vlade ti su postoci povećani na 55 posto za ugovaranje te 14,5 posto za plaćanje, što samo po sebi govori koliko je ubrzana dinamika povlačenja sredstava“, napominje.

Dok je Hrvatska do ovog ljeta ugovorila isplatu 52 posto novca, prosjek EU-a je 61 posto. Na razini Hrvatske su Slovenija i Rumunjska, a jedino je slabija Španjolska. Najuspješnije su Mađarska i Portugal, zemlje koje su u EU ušle 2004. i 1986.

„Hrvatska je najmlađa članica EU te se uspoređuje sa zemljama koje su imale i više od 10 godina za prilagođavanje relativno striktnim regulativama i procedurama EU-a“, ističe Žalac.

Velika većina krajnjih korisnika još čeka uplatu novca iz fondova

Krajnjim korisnicima novca iz fondova u Hrvatskoj do 30. lipnja ove godine bilo je uplaćeno 14 posto od 12,6 milijardi eura. Premda su ugovoreni projekti vrijedni 52 posto tog iznosa, novac još uvijek nije prošao kroz administraciju da bi stigao do kompanija i entiteta kojima je odobreno financiranje. Lošija od Hrvatske je samo Malta, gdje su krajnji korisnici dosad dobili 12 posto novca, dok je prosjek EU-a 23 posto.

„Kao najveći problem u provedbi ESI (Europski strukturni i investicijski) fondova prepoznati su bili slabi administrativni kapaciteti, odnosno nedostatak stručnjaka koji rade na provedbi projekata i fondova“, kaže Žalac. „Zbog toga je jedan od prioriteta vlade bio jačanje administrativnih kapaciteta te su na tom području napravljeni veliki pomaci“, tvrdi ministrica.
Kao ostale prepreke navela je „zahtjevne i komplicirane procedure za provedbu ESI fondova, neiskustvo krajnjih korisnika u pripremi i provedbi fondova, nedostatak zalihe spremnih projekata za financiranje, posebice za velike i infrastrukturne projekte te zahtjevna pravila javne nabave i državnih potpora“.
„Navedeni problemi nisu specifični samo za Hrvatsku, već i za ostale države pa će se svakako tražiti pojednostavljenja u sljedećoj financijskoj perspektivi EU-a (od 2021. do 2027. godine)”, navodi Žalac.

Kako do kraja 2020. iskoristiti sav novac iz financijskog razdoblja?

Hrvatska, međutim, sada mora razmišljati kako do kraja 2020. pronaći razvojne projekte za preostali dio novca za aktualno razdoblje ili će joj on ostati nedostupan. Svi projekti koji se ugovore do tada moći će se realizirati do kraja 2023. godine.

Žalac kaže kako su tijekom 2017. pojednostavljeni postupci dodjele bespovratnih sredstava za korisnike. „Smanjen je broj postupaka u procesu procjene projekata, odnosno skraćeno je trajanje samog postupka, smanjen je i opseg potrebne dokumentacije“, napominje. Dodaje i kako je istovremeno pojednostavljen postupak nabave za korisnike koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi te su „poboljšana zajednička nacionalna pravila“ koja uključuju operativne programe ‘konkurentnost i kohezija’ i ‘učinkoviti ljudski potencijali’.
„Uveden je i sustav eFondovi, putem kojeg se prijavljuju i provode prijavljeni projekti i to samo elektroničkim putem, bez dodatnog slanja potrebnih ‘papira’“, napominje.
Žalac ističe kako je u tijeku analiza daljnjih mogućnosti pojednostavljenja procedura. Ranije se spominjao nedostatak 2.700 osoba za rad na fondovima EU-a. Ministrica nije htjela reći hoće li biti zaposleno toliko osoba.
„Učinjen je niz aktivnosti, od zakonodavnih do raspisivanja natječaja, kako bi se pokrenulo zapošljavanje odgovarajućeg broja službenika“, rekla je. „Vlada je na sjednici 2. kolovoza, kroz izmjene i dopune odluke o zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama, izuzela od zabrane zapošljavanje na ESI fondovima“, dodala je.

Odrediti prioritete za povlačenje novca i unaprijediti pripremu projekata

Europska komisija je u listopadu navela kako bi Hrvatska trebala odrediti prioritete po industrijama i regijama te stvoriti bazu projekata za financiranje.

„Cijela Hrvatska i sve županije su prioritet, s posebnim naglaskom na najnerazvijenijim županijama u istočnoj Hrvatskoj zbog kojih je pokrenut Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“, rekla je Žalac. Vlada njime želi usmjeriti 2,5 milijardi eura (18,7 milijardi kuna) u pet slavonskih županija do 2023.
To je otprilike jedna petina novca koji je u aktualnom razdoblju stavljen na raspolaganje Hrvatskoj. Žalac napominje kako je dosad ugovoreno 44 posto od navedenih 2,5 milijuna eura.

„Prioriteti za financiranje su svi oni navedeni u Operativnim programima za ESI fondove, od poduzetništva, inovacija, znanosti, infrastrukturnih projekata u području okoliša i zaštite okoliša, jačanja ljudskih potencijala kroz Europski socijalni fond, poljoprivrede…“, rekla je ministrica.
Napominje kako je vlada 2016. pokrenula „pametnu specijalizaciju“ industrije pa bi do 2020. novac trebao ići u pet područja: „zdravlje i kvaliteta života“, „energija i održivi okoliš“, „promet i mobilnost“, „sigurnost“ te „hrana i bio-ekonomija“.

„Industrije koje razvijaju proizvode u okviru navedenih tematskih područja mogu povlačiti novac iz ESI fondova za istraživanje, razvoj i inovacije“, rekla je Žalac.
Europska komisija je navela i kako joj se predstavljaju ideje, a ne zreli projekti te da građani nisu upoznati s mnogim informacijama.

Žalac, pak, odgovara kako je njeno ministarstvo u redovitom kontaktu s regionalnim koordinatorima i županima s ciljem informiranja, savjetovanja i jačanja „administrativnih kapaciteta“ na lokalnoj i regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje EU fondova.

„Provedba fondova u razdoblju od 2014. do 2020. sporo je krenula na razini cijele EU, prvenstveno zato jer su dugo trajali pregovori o EU regulativi vezanoj za fondove“, napominje Žalac. U regulativi je zatim uveden „čitav niz elemenata“ koji je usporio provedbu, i u Hrvatskoj i drugim državama. „Zbog svega toga ni Europska komisija, a niti države članice nisu zadovoljne dinamikom i apsorpcijom fondova. Stoga kontinuirano radimo na ubrzavanju dinamike i iskorištavanju svih raspoloživih sredstava“, zaključila je.

Politika

Kerum: “HDZ I SDP trebaju se dogovorit i maknit te Kolakušiće, Škore, MOST, Žive zidove..”

Published

on

Kao nezavisni kandidat, bivši splitski gradonačelnik i poduzetnik Željko Kerum odlučio se kandidirati na parlamentarnim izborima.

“Dišpet me tjera naprijed”, rekao je u razgovoru za N1, ponovivši svoju mantru da sve radi zbog naroda, koji ga je i učinio prvom strankom u Splitu i drugom u županiji. Smatra da će nakon ovih izbora svaki glas biti bitan.

“I tu ja mogu izvući korist, za Split”, istaknuo je.

Za Škoru je rekao da je čisti interes, blic političar kojeg je usporedio s Kolakušićem.

“Lažu i varaju narod, Škoro nije darovatelj kao ja, uzet će lovu u džep, uzimaju sebi. A sestra i ja smo plaće dali penzionerima”, rekao je Kerum, koji otvoreno zaziva veliku koaliciju.

“HDZ I SDP trebaju se dogovorit i maknit te Kolakušiće, Škore, MOST, Žive zidove..”, pozvao je Kerum i zaključio da je on drugačiji jer je davao i nije došao gladan u politiku, nego “s lovon”.

Nije htio uspoređivati Plenkovića i Bernardića, HDZ je nazvao državotvornom strankom, sebe desničarem, ali je naglasio da Hrvatskoj trebaju I HDZ I SDP.

Ponovio je optužbe iz vremena lokalnih izbora da su mu ukrali glasove, ustvrdio da on nije u koaliciji sa splitskim gradonačelnikom Oparom, kojeg je još jednom optužio za krađu i nazvao velikim HDZ-ovim problemom.

Nacionalno/N1.


Ucitavanje vijesti

Politika

Grlić Radman i Pavić opovrgnuli Bernardićeve tvrdnje

Published

on

Ministri vanjskih poslova i regionalnog razvoja Gordan Grlić Radman i Marko Pavić opovrgnuli su u nedjelju tvrdnje čelnika SDP-a Davora Bernardića o lošem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije, ocijenivši da on ne poznaje ni europske fondove ni integracije.

“Referirajući se na pušalne i površne izjave Bernardića o hrvatskom predsjedanju EU-om. Mislim da su ne samo netočne, već i uvredljive, a Bernardić je zapravo u izolaciji prespavao predsjedanje tako da ga nije dovoljno shvatio i razumio. Upravo zbog te površnosti je posvađan s brojkama i činjenicama”, rekao je novinarima predsjednik odbora HDZ-a za vanjske i europske poslove i resorni ministar Gordan Grlić Radman.

Dodao je kako Bernardića njegove izjave ne kvalificiraju kao ozbiljnog političara, a niti kao eventualnog kandidata za premijera.

“Hrvatska se odlično snašla. Mi smo već 28. siječnja aktivirali integrirani politički odgovor za krizne situacije. Do 13. ožujka mi smo imali osam vijeća, 21 događanje, dvije parlamentarne dimenzije, 39 konferencija. Do danas sveukupno 64 videokonferencije. Uspjeli smo održati politički i operativni kontinuitet EU-a. Ostvarili smo uređeni brexit”, naglasio je Grlić Radman.

Istaknuo je kako je Hrvatska dobila zeleno svijetlo za ulazak u Schengenski prostor bez nadzornih mehanizama, a sada čekamo da zemlje članice Hrvatskoj odrede datum ulaska.

“Bernardić nema dovoljno saznanja o tome, trebao se informirati. Kada govori o eurozoni, trebao bi znati da smo ispunili sve mjere iz akcijskog plana za ulazak u europski tečajni mehanizam”, kazao je Grlić Radman.

Grlić Radman je također kazao da je Zagrebački summit najveće postignuće predsjedanja, gdje su uspjeli uvjeriti tri skeptične zemlje oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Objasnio je kako će Hrvatska najviše profitirati od EU plana za oporavak uslijed pandemije koronavirusa, gdje ćemo dobiti 10 milijardi eura.

“Očekujemo da građani prepoznaju vodstvo i HDZ-ovu Vladu koja upravo radi na dobrobit i prosperitet građana, da osigura i drugi mandat kako bismo mogli provesti sve naše ciljeve i planove, ali u interesu građana”, naglasio je Grlić Radman.

Član Središnjeg odbora HDZ-a i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić na početku je rekao kako žele demantirati neuspjeli Bernardićev spin da je “europski uspjeh Hrvatske, Plenkovićev mit” te ustvrdio da Bernardić ne poznaje ni EU fondove ni EU integracije.

“Sve što je rekao je laž, i same brojke će to demantirati i demantiraju. Kada gledamo EU fondove, upravo SDP-ova Vlada nije povukla ništa iz fondova. Kada smo došli, ova je Vlada pronašla devet posto ugovorenosti sredstava i jedan posto isplaćenosti. Danas smo na 94 posto ugovorenosti i 36 posto isplaćenosti. Po ugovorenosti smo 12 od 27 zemalja EU-a”, istaknuo je Pavić.

Dodao je kako SDP-ova Vlada nije povukla ni milijardu eura sredstava za pomoć zemljama u krizi, a koje su ušle u EU do 2013. godine.

“Oni su izgubili milijardu eura, a mi smo donijeli 20 milijardi eura. U paketu oporavka smo dobili 10 milijardi eura, od čega čak 7,2 milijarde bezpovratno i 2,7 milijarde putem kredita. 20 posto BDP-a dobit ćemo putem plana oporavka”, objasnio je Pavić.

Najavio je da će u financijskom planu EU za sljedećih sedam godina Hrvatska imati jednu zasebnu prioritetnu os koja će se ticati obnove Zagreba.

“Dolaze nam izbori i opcija će biti vrlo jasna. Glasamo za premijera – ili Bernardića ili Plenkovića. Vidimo po neznanju Bernardića koliko ne poznaje ni EU fondove niti EU integracije. Vlada koju će on voditi naprosto ne bi mogla ponoviti ove uspjehe”, zaključio je Pavić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Milanović kada govori o žetončićima misli na svoje suradnike

Published

on

Premijer Andrej Plenković poručio je u nedjelju predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću da kada je govorio da 30. svibanj nije Dan državnosti i da je to istrgovano sa ‘žetončićima’ u Saboru – vjerojatno mislio na svoje najbliže suradnike.

Predsjednik Republike Zoran Milanović je jučer izjavio kako je odluka o blagdanu, Danu državnosti 30. svibnja u Saboru izglasana žeton većinom. 

“Nitko nije došao u HDZ u ovom Saboru. Nitko tko je otišao iz SDP-a nije došao u HDZ, a to su ljudi koje je on (Milanović) stavljao na listu. Pa neka malo promisli kada govori o tome”, rekao je Plenković novinarima nakon svečanosti dodjele javnih priznanja Grada Zagreba.

Što se tiče Milanovićevog, kako ga je nazvao, svojevrsnog bojkota koji je jučer imao, Plenković smatra da je to “ispod razine institucije predsjednika Republike”.

Ponovno je podsjetio da je Vlada Ivice Račana 2001. na inicijativu Ive Škrabala promijenila datum Dana državnosti koji je postojao od 1991., ustvrdivši da nije bilo ničeg dojmljivog u obilježavanju Dana državnosti 25. lipnja i da to nije dobro.

“Promjena datuma dovela je do toga da se ključne državne blagdane počelo banalizirati. Smisao Dana državnosti je da građani shvate ključne trenutke svoje povijesti, osobito suvremene”, naglasio je Plenković.

Ustvrdio je i da je HDZ uvijek poštivao 25. lipnja i respektirao državu, dok ono što je Milanović učinio jučer nije respekt.

“Tu je ključna razlika između onih koji su uključivi i onih koji su isključivi. To je veoma bitan trenutak jučer, osobito pred izbore. To je glavna poruka koju mislim da će građani prepoznati i vidjeti”, kazao je premijer.

Za izjavu Vladimira Šeksa da Milanovića zbog izjava treba opozvati, Plenković je rekao da se radi o njegovom privatnom stavu.

Vezano za uhićenja u Hrvatskim šumama i državne tajnice Ministarstva uprave Josipe Rimac (HDZ) ocijenio je  da je “ovo prvi put u mandatu ove Vlade da se dogodilo da je netko uhićen, a da je bio na dužnosti”.

“Sve ovo drugo o negativnim načelnima, sukobu interesa itd., to su bile sve indicije i sumnje. U ovom trenutku osim jednog ministra koji je trenutno u procesu zbog nečega što se dogodilo godinama prije nego je bio ministar, protiv bilo koga drugog nema apsolutno ništa”, dodao je.

Poručio je i da je bilo koji trenutak dobar trenutak za borbu protiv korupcije i da čvrsto stoji iza toga kako “nema šanse da bilo tko ima upliva  niti smije imati saznanja o takvim akcijama”.

“Ako oporba tako mislio o radu DORH-a i policije, onda je to jako opasno. Onda to znači da oni ništa ne razumiju i ništa ne znaju”, poručio im je.

Komentirao je i istup predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji je izjavio da je europski uspjeh Hrvatske Plenkovićev mit, poručivši čelniku najveće oporbene stranke da mora ići na edukacije da bi mogao meritorno govoriti o temama kao što je EU. 

“Ovo što je pokazao nije razina koja ulijeva povjerenje da bi mu se povjerio bilo koji operativni projekt, a kamoli vođenje Vlade”, dodao je premijer.

Tvrdi i da za HDZ ne predstavlja problem  što čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izlaze zajedno na izbore.

No, istaknuo je da  svaka fragmentacija biračkog tijela od centra prema desno vodi jačanju ljevice.

“Škoro se pokazao u prvom krugu predsjedničkih izbora kao instrument koji je radio za SDP. Fragmentirao je biračko tijelo od centra desno, mobilizirao je ljevicu i sada na Pantovčaku ti ljudi koji su dali povjerenje Škori imaju Milanovića. Oni su se pokazali već kao partneri i saveznici”,  ocijenio je Plenković.

Rekao  je i da HDZ još nije finalizirao izborne liste te da razgovaraju s Marijanom Petir. 

“Mislim da smo postigli dogovor na obostrano zadovoljstvo i da će biti s nama na izborima za Hrvatski sabor”, dodao je.

Komentirao je i i nacrt zakona prema kojem bi samo 14 nedjelja u godini bilo radno, istaknuvši da nije isto je li slobodan dan nedjelja ili neki drugi dan u tjednu. Poručio je i da su se gledali ekonomski, financijski i fiskalni efekti na proračun.

Vezano za predsjedanje Vijećem EU rekao je da je ono bilo krajnje neobično s obzirom na pandemiju koronavirusa, ali i da je Hrvatska, kada se sve zbroji u ovim okolnostima, ostvarila puno toga i izvukla maksimum mogućega.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije