Povezite se

Vijesti

Zagrebački autobusni kolodvor nakon 33 godine ide u obnovu

Objavljeno

-

Veći broj perona, dizala, novi sustav LED rasvjete, obnovljeni krov, automatizacija cijelog sustava, premještanje blagajni, te brojne druge, želje su to zaposlenika Autobusnog kolodvora za zdanje koje se nije puno promijenilo od 1987. godine, kada je sagrađeno. Većih investicija otad do danas nije bilo, rekonstrukciju, barem dosad, bez uspjeha planiraju već godinama pa su se razveselili kad su čuli da Ministarstvo prometa planira raspisati natječaj za povlačenje novca iz fondova EU.

I oni su to učinili s namjerom da izrade studiju izvodljivosti s analizom postojećeg stanja i potencijala razvoja Autobusnog kolodvora, koja je nužna da bi projekt rekonstrukcije prijavili za sufinanciranje, piše Večernji list.

“Trenutačno pripremamo osnovnu dokumentaciju za obnovu, pokušat ćemo je provesti putem raznih natječaja iz fondova ili pak iz vlastitih sredstava”, kaže Ivana Šestić Trohar iz ureda voditelja ove podružnice Zagrebačkog holdinga.

Traže tako sada tvrtku koja će studiju vrijednu 200 tisuća kuna izraditi, a rok za dostavu ponuda je petak. 

“Nakon izrade studije, u sklopu koje će se procijeniti niz elemenata, poput vrijednosti cjelokupne investicije, ekonomske isplativosti, prijedloga tehničkog rješenja i razvojne potrebe za bolju integraciju terminala u gradsko okruženje, potrebno je izraditi i projektnu dokumentaciju, idejna rješenja… Ako sve prođe glatko, radovi bi mogli početi polovicom iduće godine”, kaže Dalibor Jović, rukovoditelj tehničke službe.

Procjenjuju da bi vrijednost investicije mogla biti oko 30 milijuna kuna, no točne brojke znat će se tek nakon što studija bude gotova. Kolodvor je, piše u dokumentaciji kojom se opisuje projektni zadatak, u “vrlo lošem stanju”, a da nedostataka ima, svjestan je i Jović.

“Održavamo ga redovito koliko možemo, no godine i velik broj ljudi koji su ovuda dosad prošli učinili su svoje. Kolodvorom, naime, prođe tri milijuna putnika godišnje, 800 autobusa dnevno, a i do 1100 ljeti, u turističkoj sezoni”, kaže Jović. No sve što se dosad odradilo, dodaje, kozmetički su zahvati.

“Zgrada Autobusnog nije ni trebala biti te namjene, već je to trebao biti poslovni centar, a projekt su, u prigodi održavanja Univerzijade, na brzinu prilagođavali. Trebao je tunelom biti spojen s Glavnim željezničkim kolodvorom, no od tog se odustalo”, govori Jović za Večernji list.

Autobusni kolodvor prvotno se nalazio na Langovu trgu, a na današnjoj lokaciji, omeđen Držićevom avenijom, Branimirovom ulicom i Strojarskom cestom, nalazi se od 1962. godine, dok se današnja zgrada prema projektu arhitekata Vojteha Ravnikara i Majde Kregar počela podizati 1986. godine, a sagrađena je u roku od godinu dana. Sagrađen je na površini od 24.880 četvornih metara, od toga površina putničke zgrade iznosi 16.828 četvornih metara. Ima 36 odlaznih i deset dolaznih perona, 65 parkirališnih mjesta za autobuse i 85 za automobile.

“Postaviti blagajne na kat, primjerice, bio je potpuno nelogičan potez. To najviše smeta putnicima, koji imaju sve veću prtljagu pa im je problem nositi je na perone”, kaže Jović. Ideja je da se blagajne premjeste u prizemlje, nauštrb taksi-traka u sklopu kolodvora, a trebali bi se i odvojiti dolazni od odlaznih perona, do kojih bi se moglo doći i dizalima.

“Također, automatizirat ćemo sve što možemo, tako da će, primjerice, autobuse snimati kamere i učitati kad koji uđe na kolodvor”, govori Jović. Uredit će i novu čekaonicu, u kojoj su tek nedavno zamijenili sjedalice iz 1987. godine, a vjerojatno će ukloniti i postojeći sustav kontrole karata, koji ne radi posljednjih petnaestak godina. Riječ je o investiciji iz 2003. godine vrijednoj 3,2 milijuna kuna, kojom se poslovanje Autobusnog kolodvora trebalo modernizirati, kada su ugrađeni automati koji su trebali kontrolirati ulazak putnika na temelju karte koju su kupili na kolodvoru i koji su trebali spriječiti da u čekaonicu uđu oni bez karata. Kartom se ulazilo i u toalet, što je nedavno zamijenjeno kovanicama.

Izgled zgrade neće mijenjati, no voljeli bi, kažu, da imaju veću parcelu na raspolaganju.

“Razmislit će se i o tome na koji način poboljšati samoodrživot prostora i hoće li se mijenjati sadržaji. Trenutačno smo ugovorima vezani za zakupce, njih osamdesetak, a kad oni isteknu, razmišljat ćemo hoćemo li ih raskidati ili povisiti cijenu zakupnine”, kaže Ivana Šestić Trohar. Planiranom intervencijom omogućio bi se adekvatan rad terminala još barem sedam godina, a studija će utvrditi je li trenutačna lokacija održiva dugoročno ili bi se trebala utvrditi druga lokacija terminala.

Nacionalno/N1

Nastavi pregledavati

Svijet

Bosanski Srbi žele rusko cjepivo, a u Federaciji ne

Published

on

Najviši dužnosnici bosanskih Srba najavili su u srijedu kako će tražiti da Bosna i Hercegovina što prije nabavi rusko cjepivo protiv koronavirusa, dok u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH kažu da će slijediti odluke koje o tom cjepivu donese Europska unija.

Predsjednik Vladimir Putin u utorak je objavio da je Rusija postala prva zemlja na svijetu koja je dala odobrenje za cjepivo protiv virusa koji uzrokuje covid-19 nakon manje od dva mjeseca ispitivanja sigurnosti i djelovanja toga cjepiva na ljudima.

Taj je potez Moskve izazvao osudu zapadnih medicinskih stručnjaka zbog toga što nisu provedena opsežna i dugotrajna klinička ispitivanja toga cjepiva na velikoj populaciji koja bi pokazala je li cjepivo sigurno za primjenu i učinkovito.

Srpski član kolektivnog predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je u srijedu u Banjoj Luci kako je uvjeren da su Rusi temeljito ispitali kvalitetu i učinkovitost cjepiva pa bi ga stoga što prije trebalo nabaviti.

“Ja u to (cjepivo) vjerujem”, kazao je Dodik koji se ranije tijekom dana sastao s ruskim veleposlanikom Peterom Ivancovim.

Predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra kako nema razloga da se odmah ne poduzmu mjere za nabavu cjepiva. “Važno je da… stanemo u red za cjepivo čim se pojavi na tržištu”, kazao je Višković.

No, ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković suzdržan je u pogledu ruskog cjepiva i ističe da ga tek treba analizirati.

“Pošto cjepiva spadaju u visokorizične lijekove, nužno je procijeniti ispunjava li cjepivo sve standarde koji se zahtijevaju u našoj zemlji”, kazao je Zemljković novinarima istaknuvši kako u ovom trenutku nema dovoljno informacija da bi se donio bilo kakav zaključak.

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez kazao je pak kako nitko iz tog entiteta nije kontaktirao Ruse niti se zanimao za cjepivo koje Moskva reklamira.

“Federacija BiH će glede nabave cjepiva slijediti politiku Europske unije, stav svjetskih zdravstvenih stručnjaka i preporuka vodećih istraživača”, kazao je Čerkez za televiziju N1.

Iako visoko decentralizirani ustroj BiH entitetima daje velike ovlasti, uvoz i distrubucija medicinskih proizvoda i lijekova jedno je od rijetkih područja koje je regulirano na džavnoj razini.

Agencija za lijekove BiH ima isključive ovlasti odobravati što se može uvoziti a takve se suglasnosti daju nakon temeljitih provera koje provode ovlaštene medicinske ustanove.

No i u odlukama tog tijela postoje politički uplivi jer se sedam članova povjerenstva za lijekove biraju “po ključu”, odnosno iz dva entiteta i distrikta Brčko i zagovaraju odluke koje se tamo donose.

Ravnatelj te agencije Aleksandar Zolak tako je u ožujku presudno utjecao da se na tržišu BiH dopusti plasman nekih od ruskih “biosličnih” lijekova iako su se tome oštro protivili članovi povjerenstva za lijekove iz Federacije BiH, upozoravajući kako oni nisu dovoljno ispitani pa stoga njihova uporaba nije dopuštna na tržištu Europske unije.

U pitanju su ruske “kopije” odnosno lijekovi koji imaju sličan učinak kao originalni biološki lijekovi ali nemaju identičnu kemijsku strukturu. Najveća im je prednost to što su oko 30 posto jeftiniji od originalnih lijekova.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministarstvo mladima: Odgovornim ponašanjem podižite svijest o “novom normalnom”

Published

on

Središnji državni ured za demografiju i mlade pozvao je u srijedu mlade, na njihov međunarodni dan, da odgovornim ponašanjem budu primjer i nositelji globalne incijative podizanja svijesti o “novom normalnom” i jačanju međugeneracijske solidarnosti i dijaloga.

Tema Međunarodnog dana mladih 2020. je “Angažiranje mladih za globalno djelovanje“ kojom se želi istaknuti načine na koje sudjelovanje mladih na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini obogaćuje nacionalne i multilateralne institucije i procese.

Cilj je izvući pouke o tome na koji se način zastupljenost i djelovanje mladih u formalnoj institucionalnoj politici može značajno uvećati.

“Na Međunarodni dan mladih 2020. želimo naglasiti važnost aktivne participacije mladih. Lokalne, nacionalne i globalne institucije trebaju postati inkluzivnije i ojačati mlade za provođenje globalnih akcija i dostizanje njihovih ciljeva”, stoji u čestitki Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Pozvao je mlade da “u ovim izazovnim vremenima u kojima smo suočeni s pandemijom COVID-19, odgovornim ponašanjem budu primjer i nositelji globalne incijative podizanja svijesti o “novom normalnom” i jačanju međugeneracijske solidarnosti i dijaloga kako bi zaštitili svoje najbliže i osigurali svoju budućnost”.

Zahvaljuje svim mladima koji svojim znanjem, idejama i aktivnostima pridonose unaprjeđenju javnih politika za mlade te poboljšanju kvalitete života svih građana Hrvatske.

Vlada RH nastavit će, najavljuje Ured, provoditi aktivnosti koje otvaraju mogućnosti i bolje uvjete u ostvarivanju prava mladih, zadovoljavanju njihovih potreba te potiču aktivno sudjelovanje mladih u društvu na lokalnoj, državnoj, ali i europskoj razini.

Posebna pažnja posvećivat će se, dodaju, poticanju uključivanja mladih u stvaranje uvjeta za osobni razvoj i razvoj društva u cjelini, osiguravanjem sigurnijeg okruženja za rad, osobni napredak i podizanje obitelji.

U želji da okvir za kvalitetniji život mladih donose u suradnji s mladim ljudima i organizacijama mladih, Središnji državni ured za demografiju i mlade poziva mlade na aktivno uključivanje u unaprijeđene hrvatske politike za mlade, osobito kroz rad savjeta mladih na lokalnoj i regionalnoj razini te Savjeta za mlade Vlade, na nacionalnoj razini, ali i kroz aktivnosti udruga mladih i za mlade te drugih inicijativa.

Poručuje da svoja vrata otvara svim mladima koji svojim znanjem, iskustvom i inicijativama žele sudjelovati u stvaranju naše svakodnevnice i doprinijeti podizanju kvalitete života u Hrvatskoj.

“Sretan vam 12. kolovoza, Međunarodni dan mladih uz želju da glas mladih postane pokretač u našem društvu koji se čuje i poštuje”, stoji u čestitki.

Međunarodnim danom mladih, 12. kolovoza, proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine i od tada taj dan obilježava sva postignuća mladih i potiče njihovo još šire sudjelovanje u zajednici.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije