Povezite se

Vijesti

Zagrebački autobusni kolodvor nakon 33 godine ide u obnovu

Objavljeno

-

Veći broj perona, dizala, novi sustav LED rasvjete, obnovljeni krov, automatizacija cijelog sustava, premještanje blagajni, te brojne druge, želje su to zaposlenika Autobusnog kolodvora za zdanje koje se nije puno promijenilo od 1987. godine, kada je sagrađeno. Većih investicija otad do danas nije bilo, rekonstrukciju, barem dosad, bez uspjeha planiraju već godinama pa su se razveselili kad su čuli da Ministarstvo prometa planira raspisati natječaj za povlačenje novca iz fondova EU.

I oni su to učinili s namjerom da izrade studiju izvodljivosti s analizom postojećeg stanja i potencijala razvoja Autobusnog kolodvora, koja je nužna da bi projekt rekonstrukcije prijavili za sufinanciranje, piše Večernji list.

“Trenutačno pripremamo osnovnu dokumentaciju za obnovu, pokušat ćemo je provesti putem raznih natječaja iz fondova ili pak iz vlastitih sredstava”, kaže Ivana Šestić Trohar iz ureda voditelja ove podružnice Zagrebačkog holdinga.

Traže tako sada tvrtku koja će studiju vrijednu 200 tisuća kuna izraditi, a rok za dostavu ponuda je petak. 

“Nakon izrade studije, u sklopu koje će se procijeniti niz elemenata, poput vrijednosti cjelokupne investicije, ekonomske isplativosti, prijedloga tehničkog rješenja i razvojne potrebe za bolju integraciju terminala u gradsko okruženje, potrebno je izraditi i projektnu dokumentaciju, idejna rješenja… Ako sve prođe glatko, radovi bi mogli početi polovicom iduće godine”, kaže Dalibor Jović, rukovoditelj tehničke službe.

Procjenjuju da bi vrijednost investicije mogla biti oko 30 milijuna kuna, no točne brojke znat će se tek nakon što studija bude gotova. Kolodvor je, piše u dokumentaciji kojom se opisuje projektni zadatak, u “vrlo lošem stanju”, a da nedostataka ima, svjestan je i Jović.

“Održavamo ga redovito koliko možemo, no godine i velik broj ljudi koji su ovuda dosad prošli učinili su svoje. Kolodvorom, naime, prođe tri milijuna putnika godišnje, 800 autobusa dnevno, a i do 1100 ljeti, u turističkoj sezoni”, kaže Jović. No sve što se dosad odradilo, dodaje, kozmetički su zahvati.

“Zgrada Autobusnog nije ni trebala biti te namjene, već je to trebao biti poslovni centar, a projekt su, u prigodi održavanja Univerzijade, na brzinu prilagođavali. Trebao je tunelom biti spojen s Glavnim željezničkim kolodvorom, no od tog se odustalo”, govori Jović za Večernji list.

Autobusni kolodvor prvotno se nalazio na Langovu trgu, a na današnjoj lokaciji, omeđen Držićevom avenijom, Branimirovom ulicom i Strojarskom cestom, nalazi se od 1962. godine, dok se današnja zgrada prema projektu arhitekata Vojteha Ravnikara i Majde Kregar počela podizati 1986. godine, a sagrađena je u roku od godinu dana. Sagrađen je na površini od 24.880 četvornih metara, od toga površina putničke zgrade iznosi 16.828 četvornih metara. Ima 36 odlaznih i deset dolaznih perona, 65 parkirališnih mjesta za autobuse i 85 za automobile.

“Postaviti blagajne na kat, primjerice, bio je potpuno nelogičan potez. To najviše smeta putnicima, koji imaju sve veću prtljagu pa im je problem nositi je na perone”, kaže Jović. Ideja je da se blagajne premjeste u prizemlje, nauštrb taksi-traka u sklopu kolodvora, a trebali bi se i odvojiti dolazni od odlaznih perona, do kojih bi se moglo doći i dizalima.

“Također, automatizirat ćemo sve što možemo, tako da će, primjerice, autobuse snimati kamere i učitati kad koji uđe na kolodvor”, govori Jović. Uredit će i novu čekaonicu, u kojoj su tek nedavno zamijenili sjedalice iz 1987. godine, a vjerojatno će ukloniti i postojeći sustav kontrole karata, koji ne radi posljednjih petnaestak godina. Riječ je o investiciji iz 2003. godine vrijednoj 3,2 milijuna kuna, kojom se poslovanje Autobusnog kolodvora trebalo modernizirati, kada su ugrađeni automati koji su trebali kontrolirati ulazak putnika na temelju karte koju su kupili na kolodvoru i koji su trebali spriječiti da u čekaonicu uđu oni bez karata. Kartom se ulazilo i u toalet, što je nedavno zamijenjeno kovanicama.

Izgled zgrade neće mijenjati, no voljeli bi, kažu, da imaju veću parcelu na raspolaganju.

“Razmislit će se i o tome na koji način poboljšati samoodrživot prostora i hoće li se mijenjati sadržaji. Trenutačno smo ugovorima vezani za zakupce, njih osamdesetak, a kad oni isteknu, razmišljat ćemo hoćemo li ih raskidati ili povisiti cijenu zakupnine”, kaže Ivana Šestić Trohar. Planiranom intervencijom omogućio bi se adekvatan rad terminala još barem sedam godina, a studija će utvrditi je li trenutačna lokacija održiva dugoročno ili bi se trebala utvrditi druga lokacija terminala.

Nacionalno/N1

Nastavi pregledavati

Svijet

Plenković započeo posjet Londonu

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju navečer u Londonu da će EU nastojati ispregovarati sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom u sljedećih desetak mjeseci, ali je izrazio skepu da je to moguće u tako kratkom roku.

“Mi u Europskoj uniji ćemo pokušati u sljedećih desetak mjeseci doći do kompromisa s Velikom Britanijom temeljem kojega bismo imali prve ugovorne odnose što bi bitno olakšalo gospodarsku i trgovinsku razmjenu, prava državljana Velike Britanije u EU-u i prava europskih građana u Velikoj Britaniji”, rekao je Plenković, obraćajući se okupljenim hrvatskim državljanima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

“Hrvatska će kao predsjedateljica Vijećem EU-a dati svoj doprinos. Koliko možemo osluhnuti, politika je britanske vlade nakon izbora da ne bi htjeli produljavati rok za pregovore, ali iz iskustva znam kako izgleda kada EU pregovora s nekom trećom zemljom i rijetko to ide baš tako brzo. Ako se to dogodi u sljedećih 10 mjeseci bit će to presedan u smislu učinkovitosti”, dodao je.

Hrvatski premijer će u ponedjeljak u Londonu sudjelovati na sastanaku u organizaciji Europske banke za obnovu razvoj (EBRD) na kojem će se razgovarati o investicijskom planu za zapadni Balkan. Na sastanku će biti nazočni premijeri šest zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Plenković će također imati sastanak i s investitorima, a na tome sastanku će mu se pridružiti potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić. Na kraju će se u sjedištu britanske vlade u Downing streetu sastati s premijerom Borisom Johnsonom.

Premijer Plenković je rekao da će investitorima predstaviti makroekonomsku sliku i sve ono što je ova vlada postigla u svom mandatu: stjecanje investicijskog rejtinga kod dviju agencija za kreditni rejting, smanjivanje javnog duga, uravnoteženi proračun, zdravi rast, što je omogućilo znatno povoljnije kamate i za gospodarstvo i za građane.

Plenković je, govoreći o susretu s Hrvatima u Londonu, rekao da je njegova praksa da se sastaje s našim ljudima prilikom međunarodnih posjeta kad god to može.

“Bez obzira na izlazak Velike Britanije iz EU-a, mi ćemo nastojati unaprijeđivati gospodarsku suradnju. Tu svatko od vas, naših sugrađana, koji ste se pozicionirali u britanskom društvu, gospodarstvu, akademskoj zajednici i drugim institucijama i koji su ključna spona između Ujedinjene Kraljevine i Republike Hrvatske, možete dati svoj doprinos. Nadam se da ćete kao i do sada voditi računa da budete važan dio mozaika u građenju odnosa naše dvije zemlje. Vjerujem da se također okupljate u našoj Katoličkoj misiji, jer bez vaše uloge nema onih snažnih, čvrstih vezanja za naše korijene, za našu tradiciju, za našu vjeru, našu kulturu, običaje i sve ono što nas čini Hrvatima i što nas čini ponosnima na jačanje veza između domovinske i iseljene Hrvatske”, rekao je Plenković, obraćajući se nazočnima u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Mladić poginuo u prometnoj nesreći u Rovinju, troje ozlijeđenih

Published

on

Dvadeset četverogodišnji mladić poginuo je, a tri su osobe ozlijeđene u sudaru triju vozila u nedjelju poslijepodne na cesti Rovinj-Rovinjsko selo, u naselju Turnina, izvijestila je Policijska uprava istarska.

Nesreća se dogodila u 16,40 sati na cesti Rovinj-Rovinjsko selo kada je 24-godišnji vozač iz Rovinja osobnim automobilom Hyundai accent, pulske registracije počeo pretjecati automobil Smart kojeg je vozio 72-godišnjak iz Rovinja.

Prešavši u lijevu kolničku traku Hyundai se frontalno sudario s Mercedesom, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 67-godišnjak iz Rovinjskog sela. Od siline frontalnog sudara, Hyundai se odbio do trećeg vozila Smarta, koji se prevrnuo na krov.

Dvadeset četverogodišnji vozač Hyundaia iz Rovinja smrtno je stradao na mjestu nesreće. Ozlijeđena su i druga dvojica vozača, Mercedesa i Smarta,  te 66-godišnja suvozačića iz Mercedesa, također iz Rovinjskog sela, i prevezeni su u pulsku Opću bolnicu, navela je policija.

Očevid su obavili policijski službenici i predstavnik Županijskog državnog odvjetnika. Cesta Rovinj-Rovinjsko selo bila je zatvorena do 20,15 sati, a promet se odvijao obilazno na cesti Rovinj-Bale-Sošići.  

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić oštro o Milanoviću i kritikama iz Hrvatske

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u nedjelju da “otrovne strelice” koje su mu upućene iz Hrvatske ne dolaze zbog njegovih izjava, političke prošlosti i ocjena o događajima iz povijesti, već zbog snažne ekonomije i suficita koji Srbija ima “samo u Vučićevo vrijeme”.

“Znate zašto im Vučić smeta najviše? Zbog snažne srpske ekonomije. Zato što su oni imali prosječnu plaću 840 eura kad smo mi imali 340. Danas je kod nas 510 ili 515 – evo sačekat ćemo podatke još dan-dva, a kod njih je 860. Mi se približavamo i imamo dvostruko veći rast nego Hrvatska. Mi imamo suficit s Hrvatskom u posljednje četiri godine. Samo u Vučićevo vrijeme”, naglasio je predsjednik Srbije u intervjuu za TV Prva.

Vučić je na taj način okončao višeminutno reagiranja na pitanje da prokometira pisanje zagrebačkog tiska kako vraća regiju u 90-e.

“Vučić nas vraća u devedesete: Prateći medije u Srbiji koji stoje iza Vučićeva režima, čini se da je Balkan na rubu rata, a Srbija mučenička žrtva”, objavio je ranije Jutarnji list.

“Dakle, postao sam krivac i za to što pišu mediji. Zamislite da ovdje napadate Plenkovića i Milanovića analizirajući njihov lik i djelo kroz pisanje medija. To je patološki pristup i ja za to nemam drugu riječ”, prenijela je agencija Tanjug Vučićevo stajalište kojim se referirao na pisanje zagrebačkog tiska.

“Zašto iz Hrvatske idu ovakve otrovne strelice, prije svega prema meni? Pa nisam ja rekao za Hrvate da su ‘šaka jada’ kao što je Milanović rekao za Srbe da su šaka jada”, rekao je Vučić, te prokomentirao Milanovićevu ocjenu kako ne misli o Srbima ono što misli o Vučiću.

“Pa ne mislim ni ja o Hrvatima ono što mislim o vama. Samo to ste vi rekli o mom narodu, a ne ja o vašem narodu”, rekao je Vučić.

On je potom, neodređeno, upitao: “Vama se možda ne sviđa istina iz Drugog svjetskog rata koju sam bezbroj puta iznosio, možda se vama ne sviđa istina iz ’95. ili se meni ne sviđa neka istina – pod navodnicima – za koju vi govorite”.

“Ubili ste me napadajući me za Glinu, strašno što sam radio. Što sam radio? Održao govor u kojem sam govorio da se nadam da Krajina neće pasti u ruke Hrvata ili ne znam što. Zar bih se zbog toga trebao ispričati nekome? Zamislite zločinca i fašista Vučića, što je on radio”, rekao je Vučić te nastavio kako mu se spočitava “mjesto u kojem je bilo najteže srpsko stradanje, najteže srpsko sjećanje na ’41. godinu i spaljivanje svih Srba u glinskoj crkvi”.

“Mislite da se trebam plašiti nečega? Mislite da ne smijem doći u Zagreb i odgovarati vam na pitanja? Mislite da trebam poljubiti zemlju pred vašim svetim stopama zato što vam se trebam diviti jer ste protjerali 250.000 Srba sa svojih ognjišta? Ne pada mi na pamet!”, poručio je Vučić.

U intervjuu za TV Prva Vučić je ocijenio i da Srbija neće biti na udaru američkih sankcija zbog nabave ruskog raketnog sustava Pancir S1.

On je, komentirajući izjavu američkog generala Bena Hodgesa od koga se to Srbija treba braniti, rekao da je Srbija neovisna zemlja te da će sama odlučivati koje će oružje kupovati.

„Moje protupitanje generalu Hodges je sljedeće: ’Zbog čega ste, dragi generale, prodali Hrvatima ’Kiowa’ helikoptere sa ’hellfire’ raketama? Zašto su naši njemački prijatelji prodali Pancer haubice Zagrebu?’ Na ta pitanja naravno nema odgovora“, rekao je Vučić, naglasivši kako je Srbiji važno da bude jaka.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije