Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je u utorak da je Zagreb najmanje zadužen od svih jedinica lokalne samouprave, s obzirom na prava i obaveze koje ispunjava i na to što mu vlade već 13 godina stavljaju “omču oko vrata”.

“Proračun se ne realizira očekivano isključivo zato što smo na razini proračuna iz 2008. godine, jer su nam vlade u zadnjih deset godina uzele skoro četiri milijarde kuna. Trebali bi imati proračun od 11 i pol milijardi kuna, a mi imamo osam milijardi”, rekao je Bandić na konferenciji za novinare uoči sutrašnje sjednice Gradske skupštine

“U fond izravnanja uzimaju nam 17 posto od poreza na dohodak, to je 800 milijuna kuna, a za kompenzaciju natrag dobijemo nula kuna”, rekao je Bandić poručivši kako će učiniti sve da se Zagrebu ne dogodi ono što se dogodilo dalmatinskom tovaru koji je “odapeo taman kad ga se naučilo da ne jede”.

Bandić kaže kako “Zagreb nije njegova privatna imovina, a nije ni Hrvatska Plenkovićeva imovina”, pa je njihova zajednička obaveza i odgovornost da naprave ravnotežu između glavnog grada, koji svugdje u svijetu ima standard 20 do 30 posto veći nego ostali, i  ostatka države.
Na pitanje gdje je zapelo u odnosima s premijerom Andrejem Plenkovićem, za kojeg je tvrdi da su u dobrim odnosima, a sada kaže da ga već pet mjeseci traži sastanak o poreznoj reformi, Bandić je odgovorio kako oni imaju partnerske odnose.

“Što se tiče našeg sastanka mi smo bili spremni prije pet mjeseci, a što se tiče njih nadam se da će biti spremni ovih dana”, rekao je Bandić

Na tvrdnju SDP-a da je proračun za ovu godinu za sljemensku žičaru “probijen 370 posto”, Bandić kaže da žičara ide svojim tijekom i bit će na vrijeme gotova, a novaca za to ima.

Na kritike oporbe da u proračunu “više troši na pogodovanje svojim kumovima nego građanima”, te da je Zagreb zadužen za 1,09 milijardi kuna, Bandić je odgovorio da na takva pitanja ne odgovara, jer opoziciji neće raditi besplatnu promidžbu. Pritom je novinara, koji mu je postavio to pitanje, optužio da želi biti glasnogovornik oporbe.

Bandić je rekao da GUP nije na dnevnom redu sutrašnje sjednice, a “bit će kad bude”. Rekao da ga investitori za projekt “Zagrebački Manhattan” nisu zvali i pitali gdje je zapelo jer oni znaju da on brine o njima. 

Komentirajući prijedlog GLAS-a i HSU-a da se ukine mjera roditelja odgojitelja jer nije polučila rezultate, a uzima sve više sredstava iz gradskog proračuna, Bandić im je poručio da su “očito zabavljeni demografskom obnovom Europe, budući da su oni Amsterdamska koalicija, a zaboravili su na demografsku obnovu Hrvatske”.  

Zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić u ponedjeljak je još jednom pozvao premijera Andreja Plenkovića na sastanak, ovaj put na temu porezne reforme za koju kaže da je “guljenje kože” lokalnim jedinicama.

 Porezna reforma koja se promovira kroz porezno rasterećenje provodi se na račun svih osim države, odnosno na račun poduzetnika, obrtnika i lokalnih jedinica, ustvrdio je Bandić na konferenciji za novinare pozvavši premijera na konstruktivan i partnerski razgovor o toj temi.
 “Od svibnja molimo i kumimo za sastanak”, kazao je Bandić naglasivši kako svaka treća kuna u državnom proračunu dolazi iz Zagreba kao i 57 posto ukupnih prihoda od poreza na dobit. Istaknuo je i da Zagreb ne želi smanjivati postignuti životni standard.

 Poreznu reformu nazvao je “decentralizacija, improvizacija, lustracija”, upitavši odakle će gradovi namiriti manjkove koji će nastati poreznom reformom. Smatra i kako porezna reforma ne donosi porezno rasterećenja navodeći podatke o udjelu poreznih prihoda Zagreba u BDP-u grada koji u posljednjih pet godina iznose oko 4 posto, dok porezni prihodi Hrvatske u BDP-u države čvrsto se drže na oko 20 posto.

 “Mislim da to neće ni doći do Sabora, očekujem da Bog prosvijetli pamet”, kazao je Bandić odgovarajući na upit hoće li zastupnici njegove stranke podržati poreznu reformu u Saboru.

 Na upit novinara zašto podržava Vladu ako vidi da ne radi dobro, odgovorio je da nema koga drugoga i da će ju podržavati dok ne vidi bolje alternative.
 Bandić je iskoristio konferenciju za novinare kako bi još jednom prozvao ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak ponovivši kako je problem plaća u obrazovanju trebala već riješiti u protekle tri godine.
 Predsjednica Odbora za gospodarstvo stranke Mirka Jozić istaknula je da su izmjenama porezne zakonske regulative, koja se u 13 godina mijenjala čak 13 puta, značajni smanjeni prihodi Zagreba. “Da nije bilo poreznih reformi, Grad bi od poreznih prihoda imala danas 13,1 milijardu kuna više”, kazala je.
 Ističe i kako najavljeni četvrti krug porezne reforme koji donosi ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25 godina i olakšicu od 50 posto za one od 26 do 30 godina znači za Zagreb 286 milijun kuna manje, a podizanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4000 kuna još 160 milijuna kuna manje.
 “Građani će možda imati plaću nekoliko stotina kuna višu, ali je pitanje što bi to moglo izazvati na lokalnoj razini”, kazala je Jozić navodeći kao primjer skuplje cijene javnog prijevoza ili vrtića.
 Jozić je dodala kako se pogrešno tumači kako prihod od poreza na dohodak u cijelosti pripada lokalnoj jedinici jer 17 posto tog poreza izdvaja se u Fond za izravnanje iz kojeg onda država financira slabije razvijene jedinice.

(Hina)

Zagreb je najbolji veliki grad u kategoriji kvalitete života u ovogodišnjem izboru za najbolje gradove portala Gradonačelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije Ipsos, a priznanje je 4. listopada u šibenskom hotelu Amadria u sklopu Dana regionalnog razvoja i europskih fondova u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU primio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

O tome su danas, na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi (pogledajte VIDEO) govorili gradonačelnik Milan Bandić i njegove zamjenice Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić.

Žiri je do takve ocjene, proglašenja Zagreba pobjednikom u kategoriji najbolji veliki grad po kvaliteti života, došao na temelju brojnih parametara, uključujući i istraživanje mišljenja građana. Jedina nagrada koja je dodijeljena u Šibeniku, a koja je, između ostalog, temeljena na istraživanju građana, je ova nagrada. Baš to ovoj tituli, koja je zbog svoje kompleksnosti svojevrsna kruna cjelokupnog izbora, daje istinsku vrijednost., istaknuo je u svom uvodnom obraćanju gradonačelnik Bandić.

Zagreb prednjači po prosječnom dohotku po stanovniku, po bruto plaći po zaposlenom, po prosječnoj zaposlenosti per capita, po niskoj stopi nezaposlenosti i niskoj stopi siromaštva, po efikasnosti uprave, po iznosu stipendija i školarina po stanovniku, po visini sufinanciranja cijene prijevoza, po broju visokoobrazovanih stanovnika itd.
Zagreb prednjači i po drugim parametrima koji se nisu mjerili u ovoj kategoriji, a itekako doprinose kvaliteti života naših građana.
Gradonačelnik se prisjetio i Kozari Boka i Kozari Puteva 2000., kada je do koljena u blatu, u naseljima bez osnovne infrastrukture: vode, kanalizacije, plina obilazio ta mjesta. Danas je 99,26 % zagrebačkih kućanstava priključeno na gradski vodovod, a naš cilj je voda u svako kućanstvo, dodao je i rekao kako su za ostvarenje tog cilj potrebne četiri godine.

Gradimo škole, vrtiće, obnavljamo sportske terene i igrališta, povećavamo zdravstvene kapacitete. Samo ove godine su napravljene dvije nove škole i pet novih športskih dvorana. Gradonačelnik je zaključio kako on i Gradska uprava imaju tri temeljne zadaće: biti istinski servis građanima, biti istinska logistika zagrebačkim poduzetnicima te kao treća zadaća – da Holding uslužuje građane javnom uslugom na vrijeme i sa što manjom korekcijom cijena.

Na kraju se želim zahvaliti prije svega Zagrepčankama i Zagrepčanima, 23,5 tisuća mojih suradnika i njih oko 100 iz užeg tima te medijima koji će nam i ubuduće biti podstreh i inspiracija. Multietničnost, multikulturalnost i multikonfesionalnost su „Condio sine qua non“ otvorenog i sigurnog Zagreba koji je zalog naše sadašnjosti i još više uspješnije budućnosti. U Europi nema grada koji je siguran i otvoren kao Zagreb.

O mjerama, gospodarskim pokazateljima i gradskim programima koji stoje iza ovog priznanja govorile su zamjenice gradonačelnika Pavičić Vukičević i Majić.

Tako je zamjenica Jelena Pavičić Vukičević naglasila kako je teško nabrojati cijelu lepezu mjera i programa što ih Zagreb u cilju podizanja kvalitete života svih dobnih skupina provodi na područjima od demografije do obrazovanja, kulture, socijalne skrbi. Od mjere roditelji odgojitelji, novčanih pomoći za umirovljenike i djecu, subvencioniranog javnog prijevoza za učenike, studente, nezaposlene, umirovljenike i dobrovoljne darivatelje krvi, besplatnih udžbenika, subvencija vrtića u kojima ima mjesta za svako zagrebačko dijete, Stipendija Grada Zagreba koja je u Hrvatskoj najizdašnija, pritom naglasivši kako je u planu i nova Stipendija – ona za medicinske sestre pa do brige o gradskim vrtovima, parkovima, obnovi zelenila, mreži biciklističkih staza i čak 630 dječjih igrališta opremljenih za sigurnu igru.
Naglasila je kako Grad 27% svog godišnjeg Proračuna izdvaja za mjere namijenjene mladima, obiteljima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, braniteljima i drugim ranjivim skupinama društva.
Među ostalim, istaknula je kako je Zagreb jedan od najsportskijih gradova i podsjetila da Zagreb od nedavno ima i novu Atletsku dvoranu i Boksački centar na Velesajmu te novo Baseball igralište. Zamjenica je također izdvojila i impresivnu zagrebačku kulturnu ponudu. Koncerti, kazališne predstave, filmski festivali, Dvorišta, More knjiga… sve to čini Zagreb nazaobilaznom ljetnom hit destinacijom. U 2019. smo financirali 1888 programa koji su nositelji 37 ustanova u kulturi tako da Zagreb za kulturu izdvaja više od 6% ukupnog Proračuna.

O ključnim područjima Razvojne strategije Grada Zagreba, kao strateško-planskog dokumenta politike regionalnog razvoja Grada do 2020., govorila je zamjenica Olivera Majić.

Navela je, između ostalog, kako je Grad Zagreb prvi grad u RH koji je donio Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama.
Donošenjem Okvirne strategije pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City u veljači 2019. definiran je razvoj „pametnog grada“, politika poticanja obrtništva i poduzetništva provodi se konkretnim aktivnostima i mjerama. Temeljem gradskog Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva do sada je (od 2000.g) utrošeno više od 500 milijuna kn. Osim financijske potpore, Grad potiče poduzetnike i razvojem infrastrukture i mentorske podrške.

Navedene mjere utjecale su na rast gospodarstva u Zagrebu, a broj registriranih nezaposlenih osoba u Zagrebu u srpnju 2019. bio je 17% manji u odnosu na srpanj prošle godine. Analogno tome smanjivala se i stopa nezaposlenosti pa danas iznosi 3,3%.

Spomenula je također i Zagrebačku „Start-up scena“, prometnu infrastrukturu, kvalitetnu i dostupnu uslugu javnog prijevoza, modernizaciju tramvajske infrastrukture, nabavu novih tramvaja i autobusa, smanjivanje troškova, financiranje novih projekata sredstvima iz EU fondova te navela kako je Zagreb uspješna cjelogodišnja turistička destinacija čemu svakako doprinose globalno poznati i nagrađivani eventi kao što su: Advent, Festival svjetla, Cest is d’Best, Cro Race, Ljeto na Strossu…

Razvoj biciklističke infrastrukture, izgradnja Rotora Remetinec, Žičare Sljeme, buduća tračnička veza sa zračnom lukom, itd. uz donošenje Master plana prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije omogućit će dugoročno održivi razvoj prometa sukladno gospodarskim i socijalnim ciljevima te usklađivanje potreba mobilnosti sa zahtjevima zaštite i očuvanja okoliša i energetske učinkovitosti.

Dodala je kako je sljedeći cilj koji svi u Gradskoj upravi žele ostvariti je biti najbolji u kategoriji po povlačenju sredstava iz EU fondova, a sada su najveći ugovoreni projekti Grada i njegovih ustanova i društava: Rotor Remetinec, modernizacija tramvajske infrastrukture, nabava autobusa te Centar za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak.

Za kraj je naglasila kako su svi ovi uspjesi Grada postignuti u kontekstu niza poreznih reformi zadnjih desetljeća koje su provedene na financijsku štetu grada. Primjerice, da nije bilo poreznih izmjena Grad bi danas raspolagao proračunom preko 10 milijardi kuna. Kako Grad Zagreb kroz fiskalno izravnanje za jedinice slabijeg fiskalnog kapaciteta kroz 17% prihoda od poreza na dohodak izdvaja godišnje gotovo 800 milijuna kuna za slabije razvijene krajeve RH. Navedeno govori o iznimnom trudu uloženom u zadržavanje gospodarskog rasta Grada te kvalitete usluživanja naših sugrađana unatoč navedenom proračunskom pritisku ostajući dosljedni u promicanju socijalne ekonomije i participativnog gospodarstva.