Povezite se

Gospodarstvo

Za energetsku učinkovitosti i obnovljive izvore energije trgovini i turizmu 174 milijuna kuna

Objavljeno

-

Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu poziva „Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina)“ potpisali su i dodijelili korisnicima ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš. Svečanost potpisivanja Ugovora održana je u MC Nikola Tesla u Gospiću.

Na poziv objavljen 8. svibnja 2018. godine pristigla su 132 projektna prijedloga, a 75 ih je zadovoljilo uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava. Inicijalno je bilo predviđeno dodijeliti 76 milijuna kuna, ali je taj iznos zbog velikog broja kvalitetnih projektnih prijedloga povećan te je ukupna vrijednost bespovratnih sredstva koja su dodijeljena 174.566.521,96 kuna za projekte vrijedne 311.530.448,52 kuna. Sredstva su osigurana u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.”

„Ovih 175 milijuna kuna gospodarskim subjektima omogućit će ne samo racionalizaciju troškova, već će ih svrstati u rang onih koje provode društveno odgovorno poslovanje. Kako bi se ovi projekti što uspješnije realizirali, Fond će organizirat edukativne radionice na kojima će korisnici čuti konstruktivne savjete, a kako bi sve bilo u skladu s EU pravilima i procedurama“ rekao je direktor Fonda Ponoš.

Nakon provedbe predviđenih aktivnosti koje su potaknute ovim Pozivom, emisije CO2 bit će manje za 3.705,89 tona godišnje. Investiranjem u mjere energetske učinkovitosti u sektoru turizma i trgovine potreba za energijom smanjit će se za 5,5 milijuna kWh/godinu te se očekuje da će iz novoinstaliranih kapaciteta proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije porasti za 9,7 milijuna kWh/god.

„Veseli nas da današnjom dodjelom potičemo mala, srednja i velika poduzeća da razviju svoje poslovanje u skladu s nacionalnim odnosno europskim ciljevima po pitanjima smanjenja potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova. Time, uvjeren sam, ujedno kreiramo pozitivno investicijsko okruženje“ rekao je ministar Ćorić.

Stručnjacima koji su radili na ovome pozivu, kao i  predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u ime svih potpisnika ugovora zahvalio je vlasnik restorana Fešta na otoku Žutu, Krešimir Mudronja. „Ovo je značajna financijska potpora kojom ćemo kroz energetske uštede smanjiti potrošnju energije iz fosilnih goriva te tako reducirati troškove, povećati dohodak i sačuvati okoliš“ rekao je i dodao kako je ovo primjer kakvu državnu administraciju poduzetnici žele i trebaju. ​

Nacionalno/L.O.

Gospodarstvo

Ipak za trećinu manji pad PDV-a?

Published

on

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je u Hrvatskoj stanje bolje od očekivanoga – osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije.

Hrvatska narodna banka je simulirala kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto, piše dnevnik.

“S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao kod prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu”, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima. “Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje”, kaže ekonomist jedne banke koji je htio ostati anoniman. 

Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, piše u utorak Jutarnji list.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije