Povezite se

Svijet

WHO: Virus je prirodnog podrijetla

Objavljeno

-

Tedros-Adhanom-Ghebreyesus

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja poziva Peking da se priključi istrazi o podrijetlu virusa, ocijenila je u petak da je virus “prirodnog podrijetla” u trenutku kada ga američki predsjednik povezuje s kineskim laboratorijem.

U epidemiji koja se u prosincu počela širiti iz Wuhana dosad je zaraženo više od 3,2 milijuna ljudi u svijetu a najmanje 230.000 je umrlo, pokazuje izračun agencije France Pressea.

“Što se tiče podrijetla virusa u Wuhanu, saslušali smo mnoge znanstvenike koji su ga istraživali i rekli su nam da je virus prirodnog podrijetla”, rekao je direktor programa za izvanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije Michael Ryan odgovarajući na novinarsko pitanje.

“Važno je otkriti prirodnog domaćina tog virusa”, dodao je, u prigodi virtualne tiskovne konferencije u sjedištu organizacije u Ženevi.

Rekao je da je “najvažnije djelovati tako da možemo dobro shvatiti virus, da shvatimo kako se prenosi sa životinje na čovjeka i kako je preskočena granica između životinjske i ljudske vrste.”

Svrha istraživanja je “organizirati javnozdravstvene i preventivne mjere kako se to više nigdje ne bi ponovilo”, istaknuo je u više navrata.

WHO koji je sve dosad obasipao Peking pohvalama zbog njegova upravljanja krizom, pozvao je u petak kineske vlasti da sudjeluju u istragama o životinjskom podrijetlu virusa koje su “u tijeku ili se planiraju”.

Ovaj poziv dolazi u trenutku kada su se svjetske zdravstvene vlasti našle na meti oštre kritike Sjedinjenih Država koje optužuju WHO da je kasno upozorio na opasnost epidemije kako ne bi naljutio Peking.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus u petak je ponovo stao u obranu svog rada istaknuvši da je 28. siječnja doputovao u Kinu kako bi se sastao s predsjednikom Xi Jinpingom i dogovorio se o izlasku tima međunarodnih znanstvenika na teren.

“Sjećam se da su nam govorili da ne idemo u Kinu jer nismo znali kako se virus ponaša”, rekao je, dodajući da se nije “bojao” ići onamo.

WHO je 30. siječnja proglasio izvanredno stanje u svijetu, što je 23. siječnja bio odbio učiniti.

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Italija zatvorila granice za 13 zemalja, uključujući BiH

Published

on

Italija je u četvrtak zatvorila granice za 13 zemalja, uključujući BiH i Sjevernu Makedoniju smatrajući ih najriskantnijim mjestima za širenje koronavirusa. 

Zabrana putovanja odnosi se na Armeniju, Bahrain, Bangladeš, Brazil, BiH, Čile, Kuvajt, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Oman, Panamu, Peru i Dominikansku Republiku, objavilo je ministarstvo zdravstva.

“Epidemija je globalno u najakutnijoj fazi. Ne možemo ugroziti žrtvu koju su Talijani podnijeli posljednjih mjeseci”, rekao je ministar zdravstva Roberto Speranza.

Na granici će se blokirati ljudi koji su bili ili tranzitirali kroz te zemlje u posljednja dva tjedna, dodao je.

Suspendirani su i izravni te neizravni letovi s tim državama.

Italija se ovaj tjedan borila s povećanjem broja novih slučajeva povezanima s dolascima iz Bangladeša koji je na ‘crvenu listu’ stavljen u utorak.

Epidemija je u Italiji prošla kritičnu fazu, ali postoji bojazan da bi nova žarišta mogla izazvati drugi val zaraze.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije