Povezite se

Izdvojeno

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

-

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

 Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

 Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

 Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

 Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

 Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli umimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

 Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

 Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

 Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Izdvojeno

Na Čukuru kod Hrvatske Kostajnice odana počast snimatelju Gordanu Ledereru

Published

on

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik "Slomljeni pejzaž" okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur, kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije.

Svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” na brdu Čukur okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je i sam sudjelovao u ratnim operacijama kada je teško ranjen Lederer.

Medved: Lederer je prepoznao svoju ulogu i kamerom svjedočio istinu

“Na današnji dan, prije 29 godina, ovdje nije bilo ovako mirno. Taj dan su srpske formacije, izvršavajući velikosrpsku politiku, imale za cilj ući u Hrvatsku Kostajnicu i počiniti zlo kakvo su prije toga počinile u Pounju. Taj dan je Gordan Lederer prepoznao svoju ulogu i kamerom je svjedočio istinu, što se događa u Pounju i na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu, te s kolikim domoljubljem branitelji brane hrvatska mjesta”, rekao je ministar Medved.

Podsjetio je i kako su, nakon što je Gordan ranjen, branitelji učinili sve kako bi spasili život dragog prijatelja, ali u tome nisu uspjeli.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

“Danas svjedočimo koliko je važno sačuvati tu istinu koju je snimao Lederer i drugi naši ratni snimatelji. Danas mu iskazujemo zahvalu za sve što je učinio za svoju domovinu Hrvatsku”, rekao je ministar Tomo Medved.

Dodao je kako Vlada čini goleme napore kako bi se odalo priznanje i poštovanje svim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, a istodobno se nastoji odati odgovarajuće priznanje svim ratnim izvjestiteljima koji su dali svoj doprinos da istina o Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji obiđe svijet.

Murić: Ledererov pejzaž je slomljen, ali, zahvaljujući i njemu – nije slomljena Hrvatska

Iskazujući zahvalnost i poštovanje Gordanu Ledereru, izaslanica Predsjednika Republike i savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Murić rekla je da su upravo snimatelji i novinari HRT-a dali najveći doprinos širenju istine o Domovinskom ratu.

“Svi su oni, perom mikrofonom i kamerom branili Hrvatsku. Ledererov je pejzaž slomljen, ali nije slomljena Hrvatska, zahvaljujući i njemu. Njihova pogibija neizostavni su dio povijesti Domovinskog rata”, rekla je Murić. 

Lederer je, kako je rekla, uz policajce i vojnike obišao najopasnija hrvatska bojišta, izlažući se opasnosti kako bi njegove snimke bile što vjerodostojnije.

O doprinosu Gordana Lederera da se čuje i vidi istina, još su govorili sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, ravnatelj PJ tehnologije HRT-a Zvonimir Jukica i kostajnički gradonačelnik Dalibor Biščan.

Uz spomenik Ledereru, koji slovi kao jedan od najupečatljivijih spomenika iz Domovinskog rata, vijence su položili i svijeće zapalili Ledererva supruga Ana, a zajednički vijenac državnih tijela položili su Melita Murić, Tomo Medved i pukovnik Ivan Radić u ime Ministarstva obrane. Položeni su i vijenci Sisačko-moslavačke županije, Zbora ratnih izvjestitelja, gradova i općina, te udruga iz Domovinskog rata, a vijenac je položio i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Zajedničku molitvu za Gordana Lederera i druge poginule u Domovinskom ratu predvodio je kostajnički pater Stjepan Jambrošić.

Godišnjica Ledererove pogibije obilježena je u organizaciji HRT-a i Grada Hrvatske Kostajnice.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Gotovina: Jači smo i bolji ljudi, spremni promišljati i raditi za bolje sutra

Published

on

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

“Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra”, poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. 

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir”, poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

“S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji”, naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

“Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć”, zaključio je Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Gotovina: Nikada nije kasno učiniti dobro i pravedno

Published

on

Nikada nije kasno učiniti dobro i pravedno, poručio je general Ante Gotovina nakon što je predsjednik države Zoran Milanović, večer uoči 25. obljetnice Oluje, na Kninskoj tvrđavi dodijelio visoka državna odličja umirovljenim generalima HV-a te gardijskim brigadama HVO-a.

Gotovina je dodao da povijest mora biti na svome mjestu i naglasio kako su HVO uvijek doživljavali jednakima sebi što se pokazalo u ratu kada su i bili zajedno.
“Puno je vremena prošlo od završetka rata, ali nikad nije kasno učiniti dobro, učiniti pravedno”, poručio je.
Naglasivši da je rat završio davno te da mi živimo u miru, izrazio je uvjerenje da će sutrašnja svečanost u povodu 25. obljetnice oslobodilačke operacije Oluja proteći dostojanstveno. 
Istaknuo je da predsjednik Milanović obavlja svoje funkcije i zadaće kako definira Ustav. “Njegova odluka o odlikovanjima postrojbi koje su bile sastavnice hrvatskih snaga je odlična odluka koja stavlja stvari na svoje mjesto”, rekao je upitan kako komentira odlikovanja i priznanja koje je dodijelio predsjednik Milanović.

Gotovina je ocijenio dolazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin te odlazak ministra Tome Medveda u Grubore ‘optimizmom i dobrim koracima koji nas vode ka cilju i zajedništvu’.

“Nevina žrtva nema narodnost, vjeroispovijest ili boju kože”, istaknuo je hrvatski general Ante Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije