Povezite se

Izdvojeno

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

-

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

 Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

 Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

 Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

 Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

 Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli umimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

 Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

 Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

 Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Izdvojeno

Grabar-Kitarović: Država mora ustrajati u istragama i kaznenom progonu ratnih zločina

Published

on

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u petak na obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina kako je dužnost hrvatske države ustrajati u istragama i kaznenom progonu zločina u Voćinu  ali i drugih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije. 

Grabar-Kitarović je podsjetila kako su 13. prosinca 1991. godine, “u kukavičkom bijegu pred hrvatskim vojnicima četničke horde iskalile svoj zločinački bijes na 47 nenaoružanih i nezaštićenih žitelja Voćina, čiji je jedini grijeh bio što su Hrvati”.
Ocijenila je kako se u Voćinu dogodio “jedan od najgorih zločina tijekom velikosprske agresije na Hrvatsku”, te da “čak i međunarodni stručnjaci, koji su sudjelovali u istrazi, nisu mogli pronaći riječi, kojima bi opisali ono čemu su svjedočili te ostali zaprepašteni bezumnom orgijom nasilja i zla”.
Podsjetila je kako u tom zločinu nije bila pošteđena niti gotovo osam stoljeća stara katolička crkva te kako ni danas ne može shvatiti mržnju koja je proizvela takav zločin.
“Ne želimo razumjeti ili shvaćati takvo iskonsko zlo, njemu se suprotstavljajmo dobrotom, vjerom i ljubavlju prema našim žrtvama, našem narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako nas spomen na voćinske žrtve obvezuje da gradimo sretnu budućnost “u kojoj nema mjesta mržnji”.
Međutim, istaknula je, “ne mrziti ne znači zaboraviti i odustati od traganja za pravdom, a pravda do sada nije zadovoljena jer nekolicina pojedinačnih presuda za zločine u Voćinu ni približno ne može isprati gorčinu zbog toga što mnogi počinitelji voćinskih zločina i danas uživaju u nezasluženoj slobodi”.

“Ratni zločin ne zastarijeva, a Zakon o općem oprostu ne abolira niti jedno takvo djelo. Dužnost je hrvatske države ustrajati, koliko god bude potrebno, u istragama i kaznenom progonu ovog zločina, i drugih zločina  počinjenih tijekom srpske agresije. Jamčim vam da tu dužnost i obvezu nikada neću zaboraviti”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je kako svim žrtvama i njihovim obiteljima “dugujemo taj minimum pravde, a ona je kamen temeljac za bolju budućnost”.

Andrović: Slike stravičnog zločina obišle svijet koji je ostao hladan na prizore užasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio kako su slike stravičnog zločina u Voćinu tada obišle svijet, koji je ostao hladan na prizore užasa, a izostala je, kaže, osuda zla i brza reakcija kojom se mogla spriječiti agresija koja se kasnije pokazala još okrutnija.

Porušene domove i zgrade smo obnovili, ali ratne rane u srcima onih koji su izgubli svoje najdraže, neće nikada zacijeliti. Naša je dužnost sačuvati od zaborava događaje koji su obilježili našu noviju povijest jer to je naš dug prema žrtvama, istaknuo je Andrović.
Kod spomen obilježja u centru Voćina vijence su položili članovi obitelji ubijenih žrtava, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.
U sklopu obilježavanja održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja, hrvatske vojske i policije Gospi Voćinskoj te procesija do crkve u Voćinu gdje je svetu misu predvodio požeški biskup mons. Antun Škvorčević.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

28. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Zlatka Mesića

Published

on

Danas je u Križpolju, a potom u Glibodolu, obilježena  28. godišnjica pogibije hrvatskog branitelja Zlatka Mesića.

U župnoj crkvi Našašća sv. Križa održana je misa zadušnica za Zlatka Mesića i sve preminule suborce iz II. satnije III. bojne 133. brigade Hrvatske vojske. Misu zadušnicu je predvodio fra Jure Marčinković, župnik križpoljski.

Obitelj pokojnog Zlatka Mesića je zajedno sa izaslanstvom Općine Brinje koje je predvodio načelnik Zlatko Fumić, a u pratnji kolega suboraca iz 133. brigade HV, položila vijence i upalila svijeće na grobu hrvatskog viteza Zlatka Mesića na mjesnom groblju u Križpolju.

U Glibodolu, na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Zlatka Mesića, održana je komemoracija kako bi se obilježio tragičan 12. prosinca 1991. godine kada je tada devetnaestogodišnji Zlatko Mesić podnio najveću moguću žrtvu za slobodu i neovisnost naše Domovine.

Kod spomenika poginulom hrvatskom branitelju Zlatku Mesiću, dužnu počast odali su, uz članove obitelji, predstavnici Općine Brinje i pripadnici II. satnije III. bojne 133. brigade Hrvatske vojske.

Prigodnim govorima obratili su se načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić koji je pozdravio nazočne i još jednom izrazio najdublju sućut obitelji poginulog Zlatka Mesića te satnik Marko Draženović, ratni zapovjednik II. satnije 133. brigade. Riječi molitve izgovorio je fra Jure Marčinković.

Nakon odavanja počasti hrvatskom branitelju Zlatku Mesiću, izaslanstva su se uputila do spomenika poginulim pripadnicima 111. i 138. brigade koji se isto nalaze u mjestu Glibodol gdje su također odali dužnu počast poginulim hrvatskim braniteljima.

Ana Manjerović/Nacionalno

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Krstičević: Hrvatska slavi mir i slobodu te gradi snažnu Hrvatsku vojsku

Published

on

Ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Dubrovniku na proslavi Dana dubrovačkih branitelja kako Hrvatska slavi mir i slobodu te gradi snažnu Hrvatsku vojsku, koja čuva Hrvatsku i jamac je mira i sigurnosti.

Krstičević je kao izaslanik premijera, zajedno s predsjednicom države Kolindom Grabar- Kitarović i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirkom Šundovim, na brdu Srđ ponad Dubrovnika položio vijence na spomen-križu u počast poginulim hrvatskim braniteljima.
“Obrana Srđa 6. prosinca 1991. godine bila je epska borba hrvatskih branitelja protiv velikosrpske i crnogorske agresije i bahatosti, u jeku njihovih osvajanja hrvatskih krajeva. Zahvaljujući hrvatskim braniteljima nisu uspjeli prošetati Stradunom”, istaknuo je Krstičević.
U ime Vlade RH izrazio je duboku zahvalnost dubrovačkim i svim ostalim braniteljima koji su dali golem doprinos slobodi Dubrovnika, hrvatskog juga i čitave Hrvatske.
“Najveću zahvalnost iskazujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja”, naglasio je te dodao kako mu je drago što će ulica u Dubrovniku dobiti ime generala Janka Bobetka, ‘oca moderne hrvatske vojske’.
“Bio je zapovjednik južnog bojišta i svakako je zaslužan za slobodu hrvatskog juga. Lijepo će biti vidjeti i hrvatske vojnike u mimohodu ulicama Dubrovnika u čast dubrovačkim braniteljima”, izjavio je Krstičević.
Načelnik Glavnog stožera OSRH Mirko Šundov rekao je da je obrana Srđa bila obrana Dubrovnika i Hrvatske.
“Treba još više naglasiti i vrednovati obranu Srđa i njegovih branitelja. Svih Dubrovčana, ali i svih drugih postrojbi koji su bili na Srđu. Trebamo poticati da se o ovome piše, a da mladost o ovome uči, u vojnim školama, ali i općenito. Emocije rade, jer Hrvatska nikad ne bi bila ista s ili bez Dubrovnika. Zato iskazujemo iskrenu zahvalnost dubrovačkim braniteljima. Mi koji smo kasnije došli pomoći u deblokadi i oslobađanju juga Hrvatske, pod vodstvom generala Janka Bobetka, to smo učinili zajedno. Hrvatsko zajedništvo je naša velika vrijednost”, istaknuo je Šundov.
Proslava Dana dubrovačkih branitelja počela je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod križa na groblju Boninovo, bošnjačkom groblju Boninovo, ispred spomenika poginulim pripadnicima MUP-a te na Liechtensteinovom putu za stradale vatrogasce i pripadnike Hrvatske ratne mornarice.
Popodne će se u starom gradskom Portu odati počast pomorcima i braniteljima stradalima na moru, a središnja svečanost održat će se na svečanom otvaranju Ulice generala Janka Bobetka, nakon čega će uslijediti mimohod postrojbi Domovinskog rata ulicama grada.

U večernjim satima u dubrovačkoj Katedrali služit će se misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu, pred Festivalskom palačom, koja je u agresiji izgorjela, projicirat će se „3D mapping“ video projekcija razaranja grada, a potom na Stradunu slijedi koncert Marka Perkovića Thompsona.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije