Vukovar: Svjetlosna rijeka sjećanja niz Dunav

HRT

U spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara, u srijedu  navečer je kod Dvorca Eltz niz Dunav pušteno nekoliko stotina zapaljenih crvenih i bijelih lampiona.

“Riječ je o projektu “Svjetlosna rijeka sjećanja” Željka Kovačića, a upaljeni lampioni pušteni su niz Dunav iz brodica vukovarskih brodara, večeras, na Dan sjećanja na žrtve iz Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

Crveni lampioni u spomen su na nestale Vukovarce – branitelje i civile u Domovinskom ratu, a bijeli za poginule branitelje i civile”, podsjetila je Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar koji je organizator toga događaja.

Po dosad prikupljenim podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, u tome je gradu na istoku Hrvatske u kasnu jesen i ranu zimu 1991. u vojnoj agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba poginulo, ubijeno ili nestalo 2717 osoba. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena 286 osoba kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovara.

U sklopu obilježavanja 29. obljetnice stradanja u Domovinskom ratu Vukovarom je u srijedu, na obljetnicu sloma obrane grada, prošlo oko 10.000 domoljuba iz svih dijelova Hrvatske i BiH, iz krajeva s hrvatskim stanovništvom.

Među njima nalazili su se i predstavnici hrvatskog državnog vrha, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade RH, Gordan Jandroković i Andrej Plenković s nekoliko ministara koji su po dolasku do Memorijalnog groblja žrtava iz Domvinskog rata položili vijence i upalili svijeće.

Počast poginulima i ubijenima u velikosrpskoj agresiji na Vukovar 1991.,  na Memorijalnom groblju, polaganjem vijenca i paljenjem svijeće, odali su i posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić i zamjenica vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nije bio nazočan obilježavanju jer boluje od covid-19 bolesti. Uslijed složene epidemiološke situacije i porasta broja oboljelih od Covida-19, epidemiolozi su izdali preporuke o okupljanju u Vukovaru na današnji dan najviše 500 osoba. No, u grad na Dunavu pristigao je puno veći broj onih koji su željeli i ove godine, unatoč pandemiji koronavirisa, odati počast žrtvi Vukovaraca, a pridržavali se se propisanih epidemioloških mjera

Veliki dio sudionika Kolone sjećanja nosio je zaštitne maske koje su i dijeljene duž gradskih ulica kojima se kretala Kolona, a neki pak nisu, niti su se držali preporučenog razmaka.

U Koloni sjećanja nije bio predsjednik Republike Zorana Milanovića koji je vijenac položio i svijeću upalio na mjestu masovne grobnice na Ovčari. Uz predsjednika Republike Milanovića vijenac su položili načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranji i posebni savjetnik predsjednika RH za veterane Domovinskog rata, umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković. Nakon polaganja vijenca Milanović je napustio je spomen-obilježje na Ovčari bez izjave okupljenim novinarima.

Iako je bio najavljen, u Koloni nije bio niti specijalni savjetnik srbijanskog predsjednika Verana Matića koji je u utorak zajedno s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem odao počast stradalima u Vukovaru bacanjem vijenca u Dunav, a potom i žrtvama ubijenim na Ovčari.

Veran Matić Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata pohodio je u srijedu u dopodnevnim satima te položio vijenac i zapalio svijeću Tom prigodom u izjavi za Hrvatsku televiziju (HTV) izaslanik predsjednika Srbije izrazio je veliko žaljenje zbog svega što se dogodilo Vukovaru.

“Došao sam i ovdje na Memorijalno groblje gdje su sahranjeni Vukovarci koji su ubijeni i nastradali. I da na taj način odamo počast i pijetet žrtvama i iskažemo solidarnost s obiteljima žrtava i da se još jednom zavjetujemo da ćemo raditi sve da pronađemo nestale, kako bi ih obitelji mogle dostojno pokopati, i kako bi uspostavili temelje za uspostavljanje međusobnog povjerenja i pomirenja, normalnog suživota, i ovdje u Vukovaru u Hrvatskoj, i između Hrvatske i Srbije”, rekao je Veran Matić za HTV . “Izražavam veliko žaljenje zbog svega što se dogodilo Vukovaru, Vukovarcima i svima nastradalima na ovim prostorima”, istaknuo je Matić i podsjetio da je i jučer bio na Ovčari odati počast žrtvama na mjestima stradanja.

Na Memorijalnom groblju vijenac je položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo SDP-a predvođeno predsjednikom Peđom Grbinom, koji, iz epidemioloških razloga, nisu bili u koloni sjećanja.

Molitvu za poginule, ubijene i nestale u Domovinskom ratu na groblju je molio đakovački i osječki nadbiskup Đuro Hranić dok je misu zadušnicu predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Kolona sjećanja ove godine, uslijed epidemioloških mjera, nije krenula iz dvorišta, već ispred vukovarske bolnice, a predvodili su je tradicionalno branitelji Vukovara te ratni stradalnici.

Kako povijesni izvori uglavnom navode, presudna vukovarska bitka počela je 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te  dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja deblokade grada i pada Lušca 2. studenoga, a zatim i Bogdanovaca, 10. studenoga 1991.,Vukovar se našao u potpunom okruženju.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je, kako se često ističe, 18. studenoga 1991. iako su borbe u pojedinim dijelovima grada trajale još koji dan. Grad su okupirale postrojbe bivše JNA i srpske paravojne postrojbe.

U srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam tisuća zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Okupacija Vukovara završila 15. siječnja 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja i vraćanjem u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara nastavlja se u četvrtak komemorativnim programom u gradskoj četvrti Borovo naselje.