Povezite se

Svijet

Vučić poručio da će riješiti nesuglasice sa SAD-om oko ruskog oružja

Objavljeno

-

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u četvrtak u Ženevi da građani Srbije ne trebaju brinuti o mogućnim sankcijama Sjedinjenih Država o kojima mediji špekuliraju zbog kupnje ruskog naoružanja, ustvrdivši kako će riješiti eventualne nesuglasice s američkim partnerima.

„Kad SAD donose odluku o sankcijama – a ne donose ih lako – uvode ih nekoj kompaniji ili pojedincu, a ne narodu”, rekao je Vučić za provladinu komercijalnu televiziju Pink u Ženevi gdje sudjeluje na sastanku Strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu.

Vučić je ocijenio da neki u Srbiji šire takve priče ne bi li unijeli dozu nesigurnosti i straha i naglasio kako „Srbija vodi odgovornu politiku“, da bi izbjegla „bilo koju vrstu problema”.

On je uvjeren da će uspjeti riješiti sve eventualne nesuglasice s američkim partnerima „kao i do sada“.

Mediji u Beogradu i regiji najavili su da u petak u Srbiju dolazi dužnosnik američkog State Departmenta Thomas Zarzecki, koji rukovodi radnom skupinom 231 koja je zadužena za primjenu sankcija prema ruskom sigurnosnom sektoru, kompanijama i državama koje imaju vojnu suradnju s Rusijom.

Mediji su kao potencijalni problem koji bi Srbija mogla imati naveli nabavu ruskog naoružanja, a ta se vijest pojavila nakon što je objavljeno da Srbija od Rusije nabavlja sustav “Pancir”, kombinirani sustav kratkog do srednjeg dometa zemlja-zrak projektila i protuzračnog topništva.

Posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer istaknuo je, tijekom nedavnog posjeta regiji, zabrinutost zbog mogućnosti da Srbija nabavi rusko oružje.

„Naravno da smo zabrinuti, ne samo zbog raspoređivanja ruske vojne opreme, nego i zbog mogućnosti da Srbija nabavi velike ruske vojne sustave”, rekao je Palmer za sjevernomakedonsku televiziju Elsat.

Američka diplomacija reagirala je na razmještaj S-400 i Pancira prije dva tjedna u Srbiji, kada su ti najsuvremeniji sustavi protuzračne obrane dopremljeni u okviru vojne vježbe “Slavenski štit 2019.”

To je prvi put da su ti sustavi poslani u inozemstvo radi sudjelovanja u manevrima, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je tada kako Srbija nema novca za kupnju tako sofisticiranog i skupog oružja kakav je sustav  S-400.

 „Jedan sustavs ’Pancir S’ smo kupili, naručili i mi ga uskoro očekujemo u našoj zemlji“, izjavio je Vučić tijekom obilaska zajedničke taktičke vježbe „Slavenski štit 2019“ i ruskih obrambenih sustava S-400 i „Pancir“.

On je, prema izvješćima beogradskih medija, rekao kako „nitko nikada ne bi nadlijetao Srbiju“ niti bi to pomislio kada bi Srbija imala “dva diviziona S-400“.

Vučić je dodao kako bi volio da Vojska Srbije ima takav sustav, ali da bi si ga mogla priuštiti „jedino ako bi ga Rusija ostavila u Srbiji poslije vježbi“. 

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Svijet

BiH: Bivši Dodikov savjetnik optužen za ratne zločine protiv pripadnika HVO

Published

on

Tužiteljstvo distikta Brčko u Bosni i Hercegovini podignulo je optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika vojske bosanskih Srba koje tereti za ratni zločin nad pripadnikom Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a jedan od optuženika je dugogodišnji savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Tužiteljstvo u Brčkom potvrdilo je kako je optužnica podignuta protiv Dodikova bivšeg savjetnika Pantelije Ćurguza te Željka Slijepčevića. Optužnica ih tereti da su u rujnu 1994. godine u Krepšiću kod Brčkog mučili zarobljenog pripadnika HVO-a i nečovječno postupali prema njemu kao ratnom zarobljeniku.

Ćurguz (61) i Slijepčević (54) sada su optuženi za nasilje protiv života i tijela, okrutno postupanje i mučenje zarobljenog pripadnika HVO iz Orašja inicijala I.S.

On je bio zatvoren u privatnim objektima u Krepšiću i tamo su ga vezanog tukli i tjerali ga da prizna zločine protiv srpskog stanovništva.  

Ćurguz je tada je bio načelnik stožera brigade, a Slijepčević časnik za sigurnost.

Nakon rata Ćurguz je bio predsjednik udruge bivših pripadnika vojske bosanskih Srba, a u vrijeme kada je Milorad Dodik bio predsjednik RS Ćurguz mu je bio savjetnik za obranu i sigurnost.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Konzum i Mastercard donirali 340.000 kuna za djecu iz socijalno ugroženih obitelji u Hrvatskoj i Ruandi

Published

on

Pixabay

Konzum i Mastercard donirali su 340.000 kuna, od čega je 170.000 kuna uručeno Udruženju Djeca prva za pružanje pomoći socijalno ugroženim obiteljima u Hrvatskoj s djecom predškolske i školske dobi, a istovjetan iznos dobio je UN-ov Svjetski program za hranu u svrhu osiguravanja školskih obroka u Ruandi.

Sredstva su donirana u povodu Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 20. studenog. Donacija Udruženju Djeca prva omogućit će siromašnim roditeljima kupnju neophodne hrane i higijenskih potrepština, što im njihova redovna primanja ne omogućavaju, priopćeno je u srijedu iz Konzuma i Mastercarda.

Značaj pomaganja socijalno ugroženima u Hrvatskoj potvrđuju aktualni podaci Eurostata po kojima čak 27,9 posto građana živi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti. Kako je riječ o nešto manje od 1,2 milijuna stanovnika, Hrvatska prema tom negativnom pokazatelju pripada u vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva.

O kako se ozbiljnom problemu radi govori i podatak iz istraživanja koje je proveo Ekonomski institut, da 200 do 300 tisuća djece u Hrvatskoj živi u siromaštvu, dok je svaki peti pripadnik siromašne obitelji izjavio kako je barem jedan član kućanstva tijekom zadnjih mjesec dana išao gladan na spavanje.

Kako je problem siromaštva još izraženiji u zemljama Trećeg svijeta, Svjetski program za hranu (World Food Programme) ulaže velike napore kako bi ostvario jedan od svojih glavnih ciljeva – suzbijanje gladi u svijetu do 2030. godine.

Upravo kroz ovu inicijativu Svjetski program za hranu želi osigurati 100 milijuna školskih obroka za djecu u najugroženijim dijelovima svijeta, a 170.000 kuna iz donacije bit će iskorišteno za financiranje školskih obroka u Ruandi, navodi se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije