Vrkljan pozdravio uvođenje graničnih kontrola: To je za opće dobro

Screenshot HRT

Piše: Sanja Rabuzin

Oporbenom zarezu HRT gostovao je predsjednik stranke “Pravedna Hrvatska”, Milan Vrkljan. Osvrnuo se na migrantsku krizu, temu koja je posljednjih dana zaokupila velik dio javnog prostora. Podržao je uvođenje privremenih graničnih kontrola, kako od strane Slovenije, tako i od strane Italije i Austrije. Zaključio je kako je to pitanje “zaštite od terorizma”.

Milan Vrkljan, predsjednik stranke “Pravedna Hrvatska”, osvrnuo se na uvođenje graničnih kontrola nakon malo manje od 11 mjeseci o ulaska u Schengen.

– Ja to ne bih vezao uz to koliko je mjeseci prošlo nakon uvođenja Schengena. Mislim da su to mjere koje je Slovenija uvela prema Hrvatskoj, a i druge zemlje. Italija prema Sloveniji, Austrija prema Sloveniji, rekao je.

– To su mjere koje su za opće dobro i sve nas. Ja to podržavam, mi se moramo zaštititi od svakog potencijalnog terorizma, kazao je.

Rekao je kako “tu ne bi trebalo biti problema” te da će one trajati “onoliko koliko je potreno”.

Komentirao je i zaštitu granice prema BiH. Ustvrdio je kako se govori o “nekoliko koraka” te da su u “Pravednoj Hrvatskoj” “apsolutno protiv izvođenja vojske na granicu”.

Dodao je kako misli da je hrvatska policija “iznimno dobro tehnički opremljena” te da se “odluke moraju dovoditi u Bruxsellesu”
Neujednačena europska politika migracija

Vrkljan je upozorio na “mnoga previranja u Europi” te da nije “čudno” da se još uvijek nisu donijele konačne odluke na toj razini.

– Mi smo dio EU i Scehngenskog prostora. Mi branimo i štitimo vanjsku granicu EU. Hrvatska će provoditi onu politiku koja se donese na razini Europe, rekao je.

Istaknuo je kako je “poželjno” da se u Saboru raspravlja o pitanju migranata, ali i upozorio kako bi “onima koji kreiraju politiku” trebalo biti važno “na višu razinu podići “identitetska pitanja”.

– Sabor je zakonodavno tijelo. Jedan od tri stupa vlasti. Poželjno je da o svemu raspravlja, ali u ovom trenutku velikih promjena, oni koji kreiraju politiku bi trebali uložiti dodatne napore da Hrvatska otvara i podiže na višu razinu identitetska pitanja, kazao je.

Ustvrdio je da se “Hrvati moraju prikazati kao dio EU i europskih naroda” te da je to “prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti.