Povezite se

Crna Kronika

Vrhovni sud potvrdio produljenje istražnog zatvora Smiljani Srnec

Objavljeno

-

 Vrhovni sud potvrdio je rješenje varaždinskog Županijskom suda o produljenju istražnog zatvora Smiljani Srnec kojoj se sudi za ubojstvo sestre čije je tijelo nakon 19 godina prošle veljače pronađeno u zamrzivaču obiteljske kuće u međimurskom Palovcu.

Odlukom Vrhovnog suda koji je odbio žalbu Smiljane Srnec rješenje varaždinskog suda o produljenju istražnog zatvora postalo je pravomoćno.

“Razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen i produljivan i nadalje postoje. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da postoji osnovana sumnja da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se tereti. Riječ je o kaznenom djelu ubojstva počinjenog prije 19 godina, a žrtva je sestra optuženice”, izvijestio je Vrhovi sud na svojoj internetskoj stranici.

Podsjećaju da je prema navodima optužnice Srnec ubila sestru “zadavanjem više udaraca u glavu uslijed kojih je žrtva odmah umrla”.

“Tijelo je dugi niz godina bilo skriveno, a optuženica je prema stanju spisa više godina na drukčiji način prikazivala sudbinu žrtve – svoje sestre. Ove okolnosti upućuju na visok stupanj kriminale volje kroz odlučnost, upornost i bezosjećajnost u počinjenju djela za koje se optuženica tereti”, smatra Vrhovni sud.

Navode i da prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra optuženica ima poremećaj ličnosti s dominacijom disocijalnih i narcističkih obilježja.

“Sve navedeno predstavlja okolnosti koje upućuju na postojanje konkretne i razborito predvidive opasnosti od ponavljanja djela. Za sada se jedino mjerom istražnog zatvora kao krajnjom i najstrožom mjerom može s uspjehom otkloniti ta opasnost. Primjena mjere istražnog zatvora protiv optuženice razmjerna je postizanju opravdanog cilja s obzirom na to da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti protežu nad pravom optuženice na slobodu”, zaključio je Vrhovni sud.

Crna Kronika

Lani ubijeno 13 žena, rast pritužbi za seksualno uznemiravanje na poslu

Published

on

Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 13 žena, deset su ubili bliski im muškarci, a u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi.

Podaci su to iz Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu, u kojem se konstatira kako nadležna tijela prečesto nisu bila u stanju prepoznati taj okidač, pa im je reakcija bila spora ili neadekvatna što je značajno doprinijelo izlaganju žena povećanom riziku od femicida.

Zbog nasilja u obitelji, prošle je godine prekršajno prijavljeno 6,3 posto manje osoba nego godinu prije (njih 9. 626), s druge strane značajno su porasla kaznena djela u obitelji i među bliskim osobama.

Analizom podataka MUP-a, zabilježeno je gotovo 4.500 takvih djela što je za čak 28 posto više nego godinu prije. U njima je stradalo 4.641 žrtava, što je za 27 posto više u odnosu na 2018.

Stradavaju i muškarci, žene neusporedivo više

Iako je porastao i broj stradalih muškaraca, nerazmjerno više porastao je broj stradalih žena.

Naime, od ukupnog broja žrtava nasilja, 78 posto bile su žene, 22 posto muškarci, broj stradalih žena u prošloj, u odnosu na pretprošlu godinu, porastao je za 29 posto, a muškaraca za 19 posto.

Pravobraniteljica ističe tri temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja. To su rani preventivni i stručni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, društvena reintegracija počinitelja nasilja kroz dugotrajni psihosocijalni tretman te edukacija o rodno utemeljenom nasilju i nenasilnim metodama rješavanja sukoba.

Podaci Ministarstva pravosuđa nisu, međutim, ohrabrujući.

Naime, psihosocijalni tretman, određen za 385 osoba, u cijelosti je završilo njih 285, 219 muškaraca i 66 žena. Od predviđenih milijun kuna, provoditeljima tretmana lani je isplaćeno svega 656.000 kuna, četvrtinu manje u usporedbi s 2018., u kojoj je, od također od predviđenih milijun kuna, utrošeno 884.000.

Rast pritužbi na seksualno uznemiravanje na poslu

Pravobraniteljica upozorava kako je zadnjih godina uočen trend značajnog porasta broja osoba koje joj se pritužuju na spolno uznemiravanje prekršajne prirode, uglavnom u području rada i zapošljavanja.

Prema službenim podacima MUP-a, porast kaznenih djela spolnog uznemiravanja – verbalnog, neverbalnog, fizičkog, premašuje 55 posto u odnosu na 2017.

Pravobraniteljica je povećan broj pritužbi u prošloj godini evidentirala iz sustava državne uprave, „s tim da je najviše rastao broj prijava iz velikih sustava kao što su zdravstvene ustanove, MUP i MORH, ali i iz ostalih tijela sustava državne uprave i javnih institucija – Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Državni zavod za statistiku, FINA, Carinska uprava i slično“.

Uz rast broja pritužbi, raste i broj anonimnih ili posredničkih pritužbi. Drugim riječima, sve više žrtava spolnog uznemiravanja ili traže da im se zaštiti identitet ili pritužbe u njihovo ime podnose članovi bliže rodbine, odnosno kolege i kolegice s posla, te prijatelji.

Sukladno zaprimljenim pritužbama, utvrđeno je da su unatrag pet godina žene u 100 posto slučajeva bile žrtve spolnog uznemiravanja u sferi prekršaja.

Sklopljeno manje životnih partnerstava

Izvješće pravobraniteljice donosi i podatak da je prošle godine sklopljeno 47 životnih partnerstava, osam manje nego 2018. godine.

Pravobraniteljica se referirala i na medijski eksponiran slučaj odbijanja zahtjeva dvojici životnih partnera da udome djete. Ona smatra da Zakon o udomiteljstvu treba tumačiti u duhu odluke Ustavnog suda na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj socijalnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Haaški osuđenici neće na prijevremenu slobodu bez pokajanja

Published

on

Osuđeni za ratne zločine koje je osudio Haaški tribunal više neće moći računati na prijevremeno oslobađanje ukoliko ne pokažu jasne znakove prihvaćanja odgovornosti za počinjena nedjela, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN).  

Portal sa sjedištem u Sarajevu, specijaliziran za praćenje sudskih postupaka, prenio je, pozivajući se na izvore iz Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kako je predsjednik mehanizma Carmel Agius odlučio ukinuti praksu po kojoj se ranije haaškim osuđenicima automatski odobravalo puštanje na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.

Tako je u ožujku odbijena molba za puštanje na slobodu jednog od ratnih čelnika bosanskih Srba Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora zbog sudjelovanja u kampanji etničkog čišćenja u Bosanskoj krajini.

BIRN podsjeća kako se upravo Agius u siječnju odlučno usprotivio i zahtjevu Miroslava Brale, bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđenog na 20 godna zatvora zbog zločina u Ahmićima, za prijevremeno puštanje na slobodu.

Agius je u obrazloženju naveo da ne smatra “prikladnim omogućiti osuđenicima povratak u pogođena područja prije nego što su odslužili punu kaznu a da nisu pokazali određeni stupanj rehabilitacije”.

Argument za to bila je i procjena djelatnika u zatvoru u kojemu Bralo služi kaznu kako on do sada, unatoč presudi, nije pokazao nikakvo kajanje za svoja djela.

Aguis je bio i član vijeća koje je 2018. odbilo zahtjev za puštanje na slobodu bivšeg časnika vojske bosanskih Srba Radivoja Miletića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici.

Statutom MICT-a predviđeno je da osuđenik nakon izdržane dvije trećine kazne, ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Država u kojoj osuđenik izdržava kaznu o tome obavještava MICT, a njegov predsjednik odlučuje o zahtjevu na temelju interesa pravde i pravnih načela.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović pozdravio je novu praksu koju je uveo Agius ističući kako je to bio zahtjev žrtava koji je godinama istican, no tek je sad prihvaćen.

U zatvorima diljem Europe zatvorsku kaznu trenutačno izdržava 16 haaških osuđenika. U pritvoru MICT-a u Den Haagu do pronalaska države koja će ih prihvatiti na izdržavanje kazne su još uvijek Radovan Karadžić, koji je osuđen na doživotni zatvor i general HVO-a Milivoj Petković, koji je dobio 20 godina zatvora.

Tamo je i Ratko Mladić, no njemu još nije izrečena pravomoćna presuda, a u prvosupanjskom postupku izrečena mu je doživotna zatvorska kazna.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

S prvog kata zadarske bolnice pao bolesnik

Published

on

 U srijedu popodne s prvog kata jednog odjela Opće bolnice Zadar pao je 39-godišnji bolesnik, kojemu je pružena pomoć, potvrdila je navečer glasnogovornica PU zadarske Ivana Grbin.

Djelatnici PU zadarske obavili su očevid te se još uvijek utvrđuju okolnosti događaja. Nakon pada muškarcu je pružena liječnička pomoć, ali još nije poznato je li lakše ili teže ozlijeđen te zbog čega je bio u bolnici, rekla je Hini glasnogovornica PU zadarske Ivana Grbin.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije