Povezite se

EU

Von der Leyen upozorava na strana preuzimanja strateških sektora

Objavljeno

-

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u srijedu zemlje članice Europske unije da u vrijeme krize koronavirusa zaštite ključnu imovinu i stratešku infrastrukturu od stranog preuzimanja.

Predsjednica EK naglasila je da je kriza s koronavirusom teško pogodila europsko gospodarstvo.

“Mnoga poduzeća privremeno su oslabljena. Moramo  pobrinuti za njih”, naglasila je.

Upozorila je pritom na posebnu važnost sektora kao što su javno zdravstvo i medicinska istraživanja.

“Neki sektori u ključni za našu sigurnost poput javnog zdravlja, medicinskog istraživanja i strateške infrastrukture. Moramo znati tko iz inozemstva investira u te tvrtke s kojom svrhom”, kazala je von der Leyen.

“To je posebice važno u vrijeme krize javnog zdravlja i ekonomije”, rekla je i upozorila “Stoga moramo zaštiti našu kritičnu imovinu i tehnologiju”.

Pozvala je članice da koriste alate koji su im na raspolaganju za prethodnu provjeru stranih investicija.

“Moramo učiniti sve za zaštitu europskih tvrtki od stranog preuzimanja koja mogu oslabiti našu sigurnost i javni red”, rekla je von der Leyen.

To treba činiti u skladu s pravom EU-a i međunarodnim obvezama, upozorila je predsjednica EK-a.

EU ostaje otvorena za izravne strane investicije, naglasila je.

Ali, “ta otvorenost mora biti u ravnoteži s potrebom zaštite naše ekonomske suverenosti”, rekla je.

Europska unija ima uredbu koja će stupiti na snagu za godinu i po dana i koja predviđa pojačanu suradnju zemalja članica da uz potporu Europske komisije provjere investitore iz trećih zemalja koji se zanimaju za osjetljive europske sektore. 

Međutim, Komisija ne može zaustaviti takve investicije i zadnju riječ imaju zemlje članice.

Nastavi pregledavati

EU

Plenković: Skoro 600 milijuna eura europske pomoći za Zagreb

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da se stvara europski okvir financiranja obnove u potresu stradalog Zagreba, za sada se radi o skoro 600 milijuna eura.

Podsjetio je da su tražilil sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, pa će “Europska komisija sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura”.

Premijer je za Novu TV otkrio i da postoji mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europa koja ima nišu za financiranje i stanovanje.

“Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600 možda i 700 milijuna eura. Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba”, dodao je.

Objasnio je da su u pregovorima čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna postojala tri segmenta dogovora – jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. “Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50.

Po njegovim riječima, u svojem je govoru rekao da su došli u vremenski tjesnac, da trebaju rješenje i da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu.

Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran premijer je rekao da se on vraća tek od 2026.  , i to kroz europski proračun te kroz kamate pa “ni vi ni ja, nitko to neće osjetiti.’

Po njegovim riječima, ’22 milijarde eura kroz sedam godina je 166 milijardi kuna, a smisao je da se ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomiju da se da onim sektorima koji će se razvijati.

Za rad od kuće rekao je da je postao neminovan ako se ne nađe lijek ili cjepivo, a Zakon o radu će ići u smjeru da zaštite radnika i zadrže radna mjesta.

Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku  moći iznijeti mandat do kraja. “Most i Domovinski pokret tijekom kampanje imali su potpuno nerazuman ucjenjivački pristup, a takva vrsta politike i stavova ih je diskvalificirala iz suradnje s HDZ-om”, rekao je.

“Netko tko ide u političku utakmicu s takvim pristupom ili nema iskustva ili ne razumije kako politika funkcionira, a sada će imati prilike u oporbi to naučiti”, dodao je.

Plenković se čuo sa zaraženim ministrom uprave Ivanom Malenicom te vjeruje da će biti dobro, no kako neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, svoju će prisegu dati kasnije.

Za odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem u budućnosti kaže da mora biti u skladu s Ustavom. Za početak 5. kolovoza odlaze na obljetnicu Oluje u Knin, a potom premijer odlazi na odmor.

Ucitavanje vijesti

EU

EU: postignut dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak

Published

on

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

 “Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
 Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare.

“Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.

“Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.

Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390  milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove.

“Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, lazala je predsjednica Europske komisije  Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković uvjeren u skori dogovor lidera EU-a, Hrvatskoj najmanje 20 milijardi eura

Published

on

Dodao

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izaći će poslijepodne pred čelnike EU-a s najnovijim prijedlogom paketa oporavka EU-a, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković i uvjeren je da će Hrvatska osigurati najmanje 20 milijardi eura kroz VFO i instrument “EU sljedeće generacije”.

Lideri EU-a pokušavaju dogovoriti sveobuhvatni paket težak više od 1800 milijardi eura, koji uključuje višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1074 milijardi eura i instrument EU sljedeće generacije od 750 milijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak zajmovi.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predstavit će poslijepodne u Bruxellesu najnoviji prijedlog kada će se “točno moći izračunati koliko sredstava ide iz VFO-a, a koliko iz instrumenta EU sljedeće generacije”, najavio je Plenković.

Očekuje najmanje 20 milijardi eura za Hrvatsku i vjeruje u postizanje određenog kompromisa koji “u konačnici, što se tiče Hrvatske neće imati neke velike modifikacije”.

“Naša je želja da u idućih sedam godina Hrvatska na raspolaganju ima 20 milijardi eura za gospodarski oporavak, regionalni razvoj, poljoprivredu, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciju, modernizaciju..”, rekao je.

Bespovratna sredstva glavni krivac zastoja samita EU-a

Dogovor blokira neslaganje “štedljivih” zemalja članica o  iznosu bespovratnih sredstava u predloženom planu gospodarskog oporavka EU-a pogođenog pandemijom koronavirusa.

“Kriza covida-19 ne samo da je zdravstvena kriza nego je uzrokovala jednu od najvećih gospodarskih i financijskih kriza. Da bismo na nju adekvatno odgovorili – mehanizmi, instrumenti i sredstva trebaju biti velika”, rekao je hrvatski premijer. 

Kaže da se trebaju “izbjeći sukobi pa i odraz nepovjerenja u dva pravca, jedan je zapad prema istoku, a drugi sjever prema jugu”, a ponajprije zbog razlika u uplati u proračun EU-a. 

Nizozemska, Danska, Švedska, Austrija i Finska traže, prema diplomatskim izvorima, 350 milijuna eura bespovratnih sredstava i jednaki iznos u zajmovima. 

Ostale članice protive se smanjenju bespovratnih sredstava ispod 400 milijardi eura.

“Njihova inicijalna logika bila je da sve ide kroz zajmove. Logika 22 druge države članice i Europske komisije je da Unija postoji i da pokaže solidarnost”, rekao je Plenković i dodao da financijska tržišta pozorno prate ishod samita EU-a. 

Pregovori 27 članica bloka nastavljaju se od 16 sati u Bruxellesu, četvrti dan zaredom. 

“Nakon teških pregovora i brojnih kompromisa ipak se polako, to je i moja ocjena, krećemo prema dogovoru”, rekao je hrvatski premijer. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije