Povezite se

Politika

Vladimir Zagorec konačno platio dio novca iz afere Dragulji

Objavljeno

-

Bivši general Vladimir Zagorec, osuđen za krađu dragulja iz sefa Ministarstva obrane kada je 2000. godine odlazio s dužnosti, konačno je platio dio novca iz afere Dragulji, odnosno nakon prisilne ovrhe se nagodio i ostao bez dva stana, piše u ponedjeljak Večernji list.

Gotovo 10 godina Vladimir Zagorec “borio” se s državom pokušavajući na sve moguće načine izbjeći provođenje sudske presude u aferi Dragulji. A tom presudom u ožujku 2009. bio je osuđen na sedam godina zatvora te je državi morao vratiti 39,4 milijuna kuna protupravno stečene imovinske koristi. I upravo povrat tog novca, nakon što je presuda u studenom 2009. postala pravomoćna, pokazao se kao gotovo nemoguća misija. Jer Zagorec je to pokušavao izbjeći na sve moguće načine, navodi dnevnik.

Iako mu je RH ovršila pet nekretnina te iako mu ih je sud blokirao još 2007., Zagorec je na sve moguće načine pokušao osporiti te odluke. A sve kako ne bi u proračun uplatio 39,4 milijuna kuna, što je po pravomoćnoj presudi morao.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je od zagrebačkog Županijskog suda zatražilo da odblokira Zagorčev stan od 124 metra kvadratna u Hatzovoj te da mu deblokira stan od 145,90 kvadrata u Boškovićevoj. Sud je to učinio nakon što je tužiteljstvo obrazložilo da je država u ožujku 2019. pokrenula prisilnu ovrhu protiv Zagorca radi naplate 39,4 milijuna kuna. No dok je ovršni postupak trajao, Zagorec se izvansudski nagodio s RH. Drugim riječima, dio od 39,4 milijuna kuna koje potražuje od Zagorca država je naplatila prodajom spomenutih stanova, navodi Večernji list.

Koliko je novca država dobila prodajom dvaju Zagorčevih stanova, nije poznato kao što nije poznato ni koliko novca on još mora uplatiti u proračun. I tako, nakon 10 godina, afera Dragulji konačno dobiva sudsku završnicu.

Istovremeno, podsjeća dnevnik, Zagorec pohodi zagrebački Županijski sud zbog slučaja u kojem suđenje traje od 2002. Riječ je o tzv. slučaju Vikendica, gdje se Zagorec s Antunom Šporerom te još nekoliko osoba tereti da je MORH oštetio za 16 milijuna kuna. Do sada je bilo nekoliko presuda, no sve su ukinite, a početak ponovljenog suđenja nedavno je odgođen zbog Zagorčeve bolesti.

No, teško da će u tom slučaju biti donesena pravomoćna presuda jer apsolutna zastara u tom predmetu nastupa za oko mjesec dana pa će cijeli postupak jednostavno biti obustavljen, piše Večernji list. (Hina)

Nastavi pregledavati

Politika

Izbori za Sabor: U petak završava izborna promidžba

Published

on

Još u petak sudionici izbora za Hrvatski sabor, političke stranke i koalicije, mogu se predstavljati biračima, koji će svoje mišljenje o njima i njihovim programima iskazati na biralištima, u nedjelju, 5. srpnja.

  U petak u ponoć nastupa dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata,  objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata itd.

 U proteklih 15 dana službene promidžbe birači su imali priliku upoznati gotovo 2700 kandidata sa 192 liste. Broj listi po izbornim jedinicama nije isti – kreće se od 13 u 5. do 22 u 7. izbornoj jedinici.

 Na izbornim listama žena je 41 posto, a prosječna dob kandidata je 48,6 godina.  

 U 12. izbornoj jedinici, u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine, 17 je kandidata, a već sada je jasno tko će ponovno zastupati mađarsku i talijansku manjinu. Naime, za po jednog zastupnika tih manjina samo je po jedan kandidat, Robert Jankovics odnosno Furio Radin.

 Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira ih se po 14, dijaspora bira tri, a pripadnici manjina osam saborskih zastupnika.

 Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite koje se primjenjuju, nedjeljni parlamentarni izbori jedni su od najzahtjevnijih od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, glasovat će se na oko sedam tisuća biračkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, sve će pratiti gotovo 8.700 promatrača. Pravo glasa ima 3 milijuna 860 tisuća hrvatskih birača.

Ucitavanje vijesti

Politika

Thompson poručio biračima: “Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu”

Published

on

Domoljubni pjevač Marko Perković Thompson na društvenim mrežama pozvao je svoje pratitelje da svakako izađu na izbore.

U objavi na svojem Facebooku napisao je da ima potrebu obratiti se svojim pratiteljima i pozvati ih da izaberu ljude koji su se iskazali u stvaranje hrvatske države i njezinoj obrani. Dodao je da njegovi prijatelji trebaju birati ljude koji se zalažu za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Dragi prijatelji,

nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu obratiti Vam se i pozvati Vas da svakako izađete na ove izbore.

Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu. “Ako su je bili kadri stvoriti i obraniti, bit će kadri s njom i upravljati”.

Birajmo ljude za koje smo sigurni da će se zalagati za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Na političkim listama koje nam se nude pronađimo takve ljude, oni postoje i zato dobro promislimo kome dati glas.

Nemojmo dopustiti da na vlast dođu oni pojedinci, stranke i njihovi sljedbenici, koji su demonstrativno napustili Hrvatski sabor prilikom izglasavanja hrvatske neovisnosti, kao ni oni koji su pasivno promatrali kalvariju njenog stvaranja i Domovinskog rata, a danas bi htjeli s njom upravljati.

Zato bez obzira na sva lutanja i pogreške koje smo prošli, moramo nastaviti onim putem kojim smo započeli devedesetih.

“…Sve bi’ dao da je vidim

ponosnu i lijepu k’o u snovima…”

Bog i Hrvati

M.P. Thompson

Dragi prijatelji, nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu…

Objavljuje Marko Perković ThompsonPetak, 3. srpnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Omogućili smo glasovanje u četiri puta više domova za starije

Published

on

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da postoje dva načela – pravo glasa i zaštite zdravlja – vezano uz situaciju da pojedini građani zbog epidemije koronavirusa neće moći glasati, ali i da je omogućeno glasovanje u četiri puta više domova za starije, 83.

“Smatram da ustavno pravo – da građani imaju pravo birati – treba biti glavno načelo, to je ono što je najvažnije. Drugo, da moramo voditi računa o zdravlju naših sugrađana. Treće, da smo u odnosu na ranije situacije omogućili glasovanje u četiri puta više domova za starije nego što je bilo inače”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje je li DIP trebao angažirati više članova biračkih odbora da se svima omogući njihovo ustavno pravo.

Nije prvi put da oni koji boluju od zaraznih bolesti ne glasaju, treba naći balans

Dodao je da je prije bilo omogućeno glasovanje u oko 25 domova, a sada u 83. Postoje i brojni mali privatni domovi, gdje je ključan element i prethodne registracije i prijave o tome gdje će ti ljudi glasati. Važno je, ističe Plenković, da u daljnjoj komunikaciji DIP pojasni na koji način može omogućiti tim građanima da glasaju.

Također, ne vjeruje da postoji prostor za osporavanje izbornog rezultata ako ostane preporuka da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati.

“Moramo biti realni uz svo uvažavanje ove situacije. Nije ovo prvi put da ljudi koji boluju od zarazne bolesti neće glasati na nekim izborima, nije ovo prva takva situacija da se s njom nismo susreli. Treba naći adekvatan balans i omogućiti što većem broju naših građana da iskoriste svoje biračko pravo”, poručio je Plenković.

U sučeljavanju očekujem argumentiraniju raspravu, zabrinut sam SDP-ovom retorikom

Vezano za sutrašnje završno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, rekao je da očekuje argumentiranu raspravu, ali i možda malo argumentiraniju nego što je bila prošli put. Zabrinjavajućim je nazvao pokušaj SDP-ove koalicije da upozorava na korupciju, lopovluk i fašizam.

“Zabrinut sam za takvu retoriku nekoga tko pretendira dobiti povjerenje hrvatskih birača da upravlja zemljom u ovako izazovnim vremenima. Ovo je vrijeme za pouzdane, odgovorne, stručne iskusne ljude koji će na temelju dosadašnjih postignuća nastaviti rad i gospodarski rast”, rekao je Plenković.

Vezano za kampanju, rekao je da su sve poruke HDZ-a bile konzistentne, temeljene na činjenicama i da nisu bazirane na floskulama, neutemeljenim napadima ili rješenjima koja nemaju pokriće u zakonskom i financijskom smislu.

HDZ će biti relativni pobjednik izbora 

Što se tiče predizbornih anketa, rekao je da su one i u izborima 2016. davale prednost lijevoj koaliciji te da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora. Cilj da dođu do rezultata kojeg su imali 2016. je realan, ambiciozan i pokazuje karakter HDZ-a kakvog on vodi četiri godine i koji je jasan i precizan u vrijednosnom smislu, ističe Plenković.

“Zato bi bilo dobro da ovi s kao lijeve liberalne opcije, koji tako lakonski puštaju u eter riječ fašizam, neka oni to malo pojasne na koga misle. Tko su ti netolerantni, isključivi, fašisti na koje misli SDP? Ja bih to volio čuti”, poručio je.

SDP-ovu kampanju na čijim plakatima i spotovima nema nikoga od njih nazvao je jedinstvenim primjerom “političke kamuflaže lidera SDP-a”. 

Škoro pretendira biti iskonskiji HDZ-ovac nego što je

Vezano za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru, rekao je da je bio član HDZ-a i da je nastupao za novac u kampanjama HDZ-a, a da sada “pretendira biti veći i iskonskiji HDZ-ovac nego što je i koji u nastupima ima osebujne definicije domoljublja”. 

Dodao je da su oko njega okupljeni ljudi koji su bili dojučerašnji članovi HDZ-a ili ljudi koji su u izbornim utakmicama s njima bili u partnerstvu. 

“To je grupacija koja gleda da bude nekakva alternativa, ne znam čemu točno. Sve bitno što je trebalo riješiti u hrvatskoj u pogledu suverenizma, državotvorstva i domoljublja je apsolvirano u vrijeme predsjednika Tuđmana i vodstva HDZ-a devedesetih godina”, poručio je Plenković, dodavši da teme prošlosti nisu rješenje za budućnost. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije