VLADA Usvojen Program mjera obnove zgrada oštećenih u potresima

Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, koji je u četvrtak usvojila Vlada, uređuje se obnova županija pogođenih potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca prošle godine.

Predlagatelj Plana je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, usklađen je sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi, a ministar Darko Horvat istaknuo je da su njime uređeni načini i postupak obnove u potresima pogođenim županijama.

Propisuje se tako nadležnost da da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine vezano za uklanjanje i gradnju zamjenskih kuća u području proglašenim katastrofom, a Fondu za obnovu proširuje se dio nadležnost i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

“Propisuje se mogućnost predaje obrazaca putem aplikacije e-Obnova, smanjuje se navođenje potrebne dokumentacije te se propisuje obveza javnopravnih tijela i sudova da po službenoj dužnosti dostavljaju dokumentaciju i podatke kojima raspolažu, tako da ih podnositelji zahtjeva ne moraju dostavljati”, istaknuo je.

Pojednostavljuje se postupak javne nabave, a Programu mjera dodaje se procjena vrijednosti troška usluge stručnog nadzora te se produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.

Potresom pogođene kulturno povijesne cjeline obnovit će se na temelju Programa koji će izraditi Ministarstvo nadležno za kulturu, u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Država se obvezuje da će na području na kojem je proglašena katastrofa u cijelosti financirati obnove one nekretnine u kojoj stanuju vlasnik ili njegovi srodnici, naveo je Horvat.

U model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata uključuje se i Fond za obnovu, a uvedena je i mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava i iznad postojećih 5 posto, na postojećim i naknadno utvrđenim proračunskim stavkama.

“Utvrđuje se i djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih zgrada čiji ostaci prijete sigurnosti zdravlju i životima ljudi”, dodao je ministar.

Država i lokalna i područna (regionalna) samouprava obvezuju se osigurati privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolažu, za građane čiji se domovi trenutno ne mogu koristiti.

Propisat će se i izrada i donošenje programa državnih potpora koje se odnose na saniranje šteta i obnovu na području zahvaćenim potresom.

Vlada pak preuzima obvezu donošenja Odluke o financiranju najamnine za zamjenski stan građanima čiji su domovi zbog potresa neupotrebljivi za stanovanje.

Odluka o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje stradalih u potresu

Vlada je donijela i odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Osnovni cilj odluke je da se privremeno osigura stambeno zbrinjavanje osoba kojima nije osiguran drugi adekvatni smještaj nakon što u im u potresima koji su se dogodili 28. i 29. prosinca prošle godine stradale nekretnine te su nakon preliminarnog pregleda označene su kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja).

“Korisnici financiranja najamnine predviđeni ovom Odlukom su vlasnici obiteljskih kuća, stanova i zaštićeni najmoprimci, te srodnici u pravoj liniji tih osoba, a koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u oštećenim nekretninama”, naveo je Horvat.

Površina zamjenskog stana za kojeg će se financirati najamnina iznosi do maksimalno 35 metara četvornih površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 metara četvornih, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje.

“Iznos najamnine po metru četvornom sukladno površinama određenim prema broju članova kućanstva koji će se financirati iznosi 70 kuna”, rekao je Horvat.

Do 1. ožujka 2022. godine produžuje se i važenje Odluke, donesene u svibnju prošle godine, a nakon potresa od 22. ožujka, o financiranje najamnine za zamjensku nekretninu.

Razlog su novonastale štete uzrokovane potresima iz prosinca, te činjenica da na područjima koja su bila pogođena potresom 22. ožujka prošle godine obnova neće biti završena do 1. rujna ove godine, do kada je bilo predviđeno financiranje najamnine za zamjensku nekretninu.

“Sredstva za provedbu ove Odluke 100-postotni su prihvatljiv trošak novoj aplikaciji koju u ovom trenutku pripremamo prema Fondu solidarnosti EU”, rekao je Horvat.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je maksimalno pojednostavljenje procedura, obrazaca, dokumenta. “Sve je to sada na određeni način prilagođeno da svatko tko kreće u proces može kroz to bez nekih poteškoća, a država neće tražiti ni jedan dokument kojem već nije u posjedu”, rekao je.

Vlada je na sjednici zaključkom utvrdila i da će MUP financirati troškove fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite radi provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a troškovi nabave roba financirat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Ravnateljstvo za robne zalihe.

MUP i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Vlada je zadužila da podatke o nastalim i planiranim troškovima dostavljaju Ministarstvu financija koje je, pak, zadužila da nakon toga osigura preduvjete za njihovo podmirenje.

Reguliranje zdravstvenog osiguranja digitalnih nomada

U saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj kojima se provodi usklađivanje sa Zakonom o strancima u dijelu reguliranja načina ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu digitalnih nomada.

Izmjenama se tako omogućuje ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu digitalnom nomadu – državljaninu treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Hrvatske, a kojem je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj.

Digitalni nomad nije obvezan podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno obvezan je sam snositi troškove korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili drugog provoditelja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.