Vlada u Sabor uputila paket reformskih pravosudnih zakona

Foto: Nacionalno

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.

U Sabor su tako upućene izmjene Zakona o sudovima, Zakona o Državnom sudbenom vijeću, potom Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova te Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a cilj je cijelog paketa jačanje neovisnosti pravosuđa i objektivnosti u postupcima imenovanja dužnosnika, kao i povećanje kvalitete primjene propisa EU i standarda Europskog suda za ljudska prava.

Mini pravosudna reforma
Radi se o mini pravosudnoj reformi, ustvrdio je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u obrazloženju cijelog paketa istaknuo je kako se njime želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenje broja neriješenih predmeta.

“Smatramo da će se ove mjere reflektirati pozitivno i da će ti trendovi biti još bolji”, ocijenio je.

U pogledu spajanja sudova pojasnio je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni te da suci nisu dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

“Na taj način dobit ćemo mrežu sudova koja puno bolje odgovara našim potrebama. Moći će biti brži, kvalitetniji”, kaže Bošnjaković.

Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda tako će ubuduće biti 34 suda, a istovremeno će se na određena područja vratiti općinske sudove ali uvećane (s pridodanim prekršajnim sudovima), primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazin… Jedino se u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud.

Bolja dostupnost građanima
Posljedica reforme bit će bolja dostupnost pravosudnih tijela građanima, istaknuo je Bošnjaković, jer se jača uloga stalnih službi izvan sjedišta sudova, u koje suci ne dolaze suditi već građani moraju doći u centar, što im stvara troškove.

Sada se predlaže da sve procesne radnje (rasprave) provode u okviru stalnih službi izvan sudova pa će suci na nekoliko dana odlaziti u te stalne službe.

Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti (postupak može trajati i do dvije godine, a u tom vremenu sud nema suca i ne rješavaju se predmeti), kao i zbog nepoštivanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.

Reformom se jača i neovisnost pravosuđa, naglašava Bošnjaković, jer se ukida odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a neće više moći, kao do sada, imenovati v.d. predsjednika suda ako predsjednik negdje nije izabran, već će odluku o tome donositi DSV.

Mijenja se regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti, kao što su dostupne za sve dužnosnike.

Mijenja se izbor predsjednika Vrhovnoga suda
Mijenjaju se i odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.

“Nakon što Ured predsjednice dobije mišljenje, predsjednica Republike predlaže kandidata Saboru”, objašnjava Bošnjaković.

Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika – javni poziv raspisuje državno odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika.

Ovim pravosudnim paketom želimo stvoriti uvjete za snažniji i bolji rad pravosuđa i nastavak pozitivnih trendova, zaključio je Bošnjaković.

Vlada je donijela i odluku o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Muć s obzirom da nije prihvatilo proračun koji je predložio načelnik općine, niti je donijelo odluku o privremenom financiranju.