Povezite se

Gospodarstvo

VLADA Suglasnost HŽ Putničkom prijevozu za nabavku 11 elektromotornih vlakova

Objavljeno

-

Vlada je u četvrtak dala suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIMA o nabavi 11 elektromotornih vlakova – pet vlakova za gradsko-prigradski promet i šest za regionalni promet, ukupno vrijednih 57,2 milijuna eura.

HŽ Putnički prijevoz je prikupio ponude komercijalnih banaka i EUROFIMA – Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala.

Kao najpovoljnija je odabrana ponuda EUROFIMA u ukupnom iznosu zajma od 57,2 milijuna eura, s fiksnom kamatnom stopom 0,60 posto, proviziju od 0,05 posto godišnje i trošak 0,59 posto godišnje, a otplata zajma je jednokratna, nakon 15 godina.

EUROFIMA će financirati nabavku vlakova, a za isporučene vlakove HŽ Putnički prijevoz prenosi pravo vlasništva na EUROFIMA-u, s tim da se nakon ispunjenja svih obveza u cijelosti od strane HŽ Putničkog prijevoza, pravo vlasništva nad vlakovima prenosi na HŽ Putnički prijevoz, navodi se u odluci.

EUROFIMA je osnovana Konvencijom o osnivanju EUROFIMA – Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, kojoj je Hrvatska pristupila 1994. godine.

HŽ Putnički prijevoz je još 2014. godine, temeljem suglasnosti Vlade, zaključio s HBOR-om ugovor o kreditu od 816,2 milijuna kuna, čime je nabavljen 21 motorni vlak i realizirana prva faza cijelog projekta nabave 44 vlada, sukladno programu restrukturiranja, a ovime se nastavlja s realizacijom tog programa. 

“Nastavkom projekta, odnosno nabavkom novih 11 elektromotornih vlakova za Hrvatsku i za nacionalnog prijevoznika HŽ Putnički prijevoz stvorit će se preduvjeti za pružanje kvalitetnije usluge javnog prijevoza putnika modernim vlakovima po visokim europskim standardima”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je da Hrvatska iščekuje pozitivni odgovor Europske komisije za nabavku 21 novog vlaka, ukupno vrijednih 1,2 milijarde kuna, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. 

“S ta dva postupka krenut ćemo u nabavku ukupno 32 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz, čime bi se modernizirao i obnovio  vozni park”, zaključio je Butković. 

Gospodarstvo

Od 1. travnja poskupljuju cigarete, alkohol…

Published

on

S početkom travnja na snagu stupaju uredbe o visini trošarina na duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te posebnog poreza na bezalkoholna pića ovisno o udjelu šećera, a s povećanjem tih trošarina očekuje se i poskupljenje tih proizvoda, no zasad proizvođači i udruge ne izlaze s konkretnim brojkama.

Naime, s 1. travnja na snagu stupaju nove uredbe o visini trošarina na duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića (ovisno o udjelu šećera).

Vlada je te uredbe donijela 19. ožujka, a ministar financija Zdravko Marić tada je ustvrdio kako cigarete ne bi trebale poskupjeti za više od dvije kune po kutiji, alkoholna pića po litri između dvije do tri kune, a bezalkoholna do jedne kune, no za neka će trošarinsko opterećenje biti manjem zbog niske koncentracije šećera.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok proporcionalna ostaje na 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina se povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram, a na 800 kuna povećava se i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).

Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.

U Ministarstvu su procijenili da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta, kao i da će povećanje tih trošarina proračunu ove godine donijeti dodatnih 400 milijuna kuna.

Iz duhanske industrije su već ranije upozoravali da bi povećanje trošarina na duhanske proizvode moglo izazvati i dodatne poremećaje na domaćem tržištu koje bi se na kraju mogle negativno odraziti i na proračunske prihode.

Glavni ‘igrači’ na tim tržištima za sada ne izlaze s konkretnijim podacima o novim cijenama odnosno poskupljenju, pa su tako primjerice iz Philip Morrisa tek odgovorili kako “u ovom trenutku, a s obzirom i na cjelokupnu nepredvidivu situaciju, nemaju dodatnih informacija, niti komentara”.

Za sada nema službenih potvrda proizvođača kada će i koliko cigarete poskupjeti. Nom ako do toga i ne dođe prvi dan primjene nove uredbe, poskupljenje se vjerojatno može očekivati idućih dana, moguće krajem tjedna.

Povećanje trošarina na alkohol; na bezalkoholna pića ovisi o postotku šećera

Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od 1. travnja iznosit će 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više (sada 5.300 kuna), ili u postotku rast za 13,2 posto.

U Vladi su procijenili da bi to do kraja godine trebalo donijelo 0,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine, dok bi promjene kod posebnog poreza na bezalkoholna pića trebale donijeti dodatnih 64 milijuna kuna.

Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića ništa ne mijenja kod kave, već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.

Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu – 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. I po novome bi ostalo fiksni dio, ali bi bio snižen na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin, iznosi 80 kuna po hektolitru.

Ako nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića – ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna: od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru; od pet do osam grama 30 kuna; a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna po hektolitru.

Ministar Marić je nekoliko puta naglasio da je za prve dvije skupine posebni porez i niži u odnosu na postojeći sustav, dok bi cijene ostalih bezalkoholnih pića mogla poskupjeti oko jedne kune.

Povećanje trošarina na pića negativna za proizvođače; upitna radna mjesta

No, ni proizvođači ni udruge proizvođača bezalkoholnih pića ne izlaze s izračunima novih cijena, a iz Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) su Hini odgovorili kako će se povećanje trošarina negativno odraziti na poslovanje tih proizvođača.

Podsjećaju i kako su, s obzirom na trenutnu situaciju te niz nepovoljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s pandemijom koronavirusa, kao i na činjenicu da industrija treba vremena za prilagodbu na nove uvjete poslovanja i visinu posebnog poreza, predložili da se uredba primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine.

U protivnom, kako navode, “za očekivati je da će se negativne posljedice donošenja ovakvog Zakona i uredbe reflektirati na proizvođače bezalkoholnih pića zbog povećanih poslova poslovanja uzrokovanih diskriminirajućim porezom i time implikacijama na dobit tvrtke”.

“Kad se tome dodaju uvjeti poslovanja zbog pandemije korona virusa održanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta dolazi u pitanje”, istaknuli su iz GIUPP-a.

Naglašavaju i da “ukoliko se proizvodnja i uspije održati, rješenje bi se dugoročno moglo naći u njenom premještanju u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži”.

Iz GIUPP- a u odgovoru Hini podsjećaju kako su se protivili donošenju Zakona i uredbi koja stupa na snagu 1. travnja te su zatražili da se spomenuti Zakon povuče iz procedure s obzirom da se njime izdvaja industrija bezalkoholnih pića kao jedina industrijska grana čija potrošnja uzrokuje pretilost.

Primarni cilj povećanja posebnog poreza je povećanje državnog proračuna i takvo povećanje poreza definitivno “nije pravi alat u smanjenju pretilosti” ili prevalenciji nezaraznih jer debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke uključujući nedostatak vježbanja, sjedeći stil života, genetiku te lošu prehranu u cjelini, istaknuli su iz GIUPP-a.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Plenković: Kriza gora od one 2008. slijede novi paketi pomoći gospodarstvu

Published

on

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu da će gospodarska šteta prouzročena kornavirusom, biti teža nego što je bila 2008. kad je globalna ekonomska kriza počela bankrotom banke Lehman Brothers te da u Hrvatskoj slijede novi paketi pomoći gospodarstvu.

Premijer je to rekao novinarima u Lazu Bistričkom gdje je obilazio područja pogođena potresom u Krapinsko-zagorskoj županiji.

 “Mi smo zaista promptno reagirali sa 63 mjere, vrlo jasno predstavili ono što je u ovom trenutku najbitnije, olakšali sve što možemo, osobito privatnom sektoru. Tijekom idućeg tjedna izaći ćemo s još jednim paketom mjera”, najavio je Plenković.

Kako je rekao, s obzirom da u ovom trenutku nema naznaka kad ćemo imati lijek, cjepivo, ne znamo ni koliko će nam vremena trebati da steknemo imunitet to “nas sve skupa stavlja u posebne okolnosti.”

Plenković je ocijenio da će Vlada maksimalno angažirano, donositi odluke i poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana. Najavio je da će se “pronalaziti likvidnost i sredstva na sve moguće načine, što na domaćem tržištu, što na međunarodnom.”

Sve će ovisiti o trajanju ove krize, naglasio je premijer i  ponovio da će Hrvatska od cijelog Corona investment plana dobiti milijardu i 160 milijuna eura.  Prva tranša je 240 milijuna i dio toga je već krenuo, dio će doći početkom travnja. Mi ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova  u borbi protiv pandemije.  Isto tako ćemo nastojati objasniti, kad izračunamo kolike su štete, što nam sve s europske razine može pomoći oko saniranja posljedica potresa.

Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li doći do izmjena zakona koji sada predviđa plaćanje tek pet posto od nastalih šteta u potresu Plenković je najavio da resorno ministarstvo radi na zakonskim izmjenama.

Što se tiče zakona nastojat ćemo naći jedno rješenje koje će uzeti u obzir posebnosti ovog potresa koji je bio velik i koji je pogodio golemi broj ljudi, najavio je premijer

Novinare je zanimalo i poštuju li se sve mjere opreza u hrvatskim tvrtkama, prema preporukama Nacionalnog stožera i jesu li poslodavci svojim radnicima osigurali dovoljno zaštitne opreme.

“Jučer sam razgovarao s kineskim premijerom Lijem, oni će dati dio donacija, ostalo smo naručili s velikim kineskim kompanijama, nabavu materijala, zaštitne oprema prije svega za zdravstvene ustanove, ali isto tako i za sve ostale službe koje to moraju imati, i policija i vatrogasci i carinici, inspektori, vojska, a bit će toga dovoljno s obzirom da se želimo osigurati na dulji rok, za sve kojima je potrebno”, odgovorio je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Guverner Vujčić: Pravo na odgodu otplate kredita za sve koji su pogođeni mjerama

Published

on

Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, rekao je u petak da će pravo na odgodu otplate kredita imati svi koji su pogođeni mjerama koje je uvela država zbog borbe protiv epidemije koronavirusa, bilo da se radi o pravnim ili privatnim osobama.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić, u razgovoru za Novu TV pozdravio je najavu banaka da odgode otplatu kredita na tri mjeseca svima koji su pogođeni mjerama borbe protiv koronavirusa.

“Mogućnost za odgodu kredita prije svega oni koji su pogođeni mjerama, bilo da se radi o pravnim ili fizičkim osobama”, dodao je Vujčić.

Rekao je kako će to moći koristiti svi kojima su snažno pogođeni prihodi i nemaju otkud servisirati svoje dugove. Takvim će ljudima banke moći odgoditi naplatu. 

Odgoda plaćanja odnosi se na sve vrste kredita, napomenuo je.

“Bilo koje vrste kredit. Ako izgubite prihod, ne možete podmirivati bilo koju vrstu dužničke obveze”, rekao je Vujčić, dodajući da ima i ljudi u ovom trenutku uopće nemaju uopće prihod. “Oni su sigurno snažno pogođeni, treba im omogućiti odgodu”, kaže Vujčić. 

Tečaj kune stabilan

Što se tiče vremena trajanja, guverner Vučić očekuje da bi tri mjeseca mogla biti dosta, ali HNB im je omogućila da do ljeta iduće godine ne moraju osiguravati rezervacije. 

Na pitanje hoće li se ta odluka banaka odnositi i na dopuštene minuse po računima građana, istaknuo je da o tome banke same odlučuju. 

Guverner HNB-a smatra da Hrvatska može dosta dugo izdržati ovakvu krizu.

“Imamo vrlo visoke zalihe likvidnosti i u bankama i u HNB-u. Stabilizirali smo tečaj i tržište državnih obveznica. Imamo još puno municije, ako se kriza i produži imamo rezerve da možemo intervenirati po potrebi”, rekao je Vujčić. 

Bankarski sustav je, ocijenio je guverner, vrlo stabilan jer će, zbog odluke HNB-a koji je bankama zabranio isplatu dobiti, bankarski sustav imati više od 60 milijardi kuna kapitala.

HNB ne namjerava odustati od držanja tečaja kune.

“Tečaj držimo stabilnim, držali smo ga stabilnim i u ratu, tako ćemo nastaviti i dalje”, naglasio je guverner HNB-a Vujčić

Eurozona – pola problema manje

Građane je pozvao da što više koriste online bankarstvo, a što manje gotovinu te da što manje posjećuju poslovnice banaka.

“Idući tjedan ćemo izaći s preporukama da svi imaju pristup bankovnim uslugama sa što manje rizika od širenja virusa”, najavio je Vujčić.

Uvjeren je da bi Hrvatska bila u puno boljoj poziciji da je unutar Eurozone.

“Ovakva kriza pokazuje koliko je bilo pametno da je HNB gradila ovakve pričuve međunarodnih rezervi. Da smo u ovom trenutku u euru imali bismo pola problema manje”, zaključio je guverner HNB-a Vujčić u razgovoru za Novu TV. Dodao je da razloga za paniku nema te da ovu situaciju moramo proći mirno i staloženu, uz radikalne mjere. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije