Povezite se

BIH

Vlada RH: Zabrinutost događajima u Aluminiju; za promjenu poslovnog modela potrebna podrška Vlade Federacije BIH

Objavljeno

-

Hrvatska Vlada, kao manjinski dioničar mostarskog Aluminija najavila je konzultacije s Upravom i Vladom Federacijom BiH kako bi se razmotrila moguća rješenja, a smatra i da se tržišno i ekonomski opravdana i konkurentna proizvodnja u toj kompaniji može ostvariti uz bitnu promjenu dosadašnjeg poslovnog modela, što pretpostavlja podršku Vlade Federacije BiH. 

“Slijedom informacija o tome da je u proteklim danima prekinuta isporuka električne energije i zaustavljena proizvodnja u trgovačkom društvu Aluminij d.d. Mostar, hrvatska Vlada kao manjinski dioničar izražava zabrinutost i žaljenje što je došlo do takvog razvoja događaja u jednom od strateških gospodarskih subjekata za hrvatski narod u Federaciji BiH, ali i za gospodarski razvoj cijele BiH”, navodi se u priopćenju Vlade.

Pritom podsjećaju da je, prema podacima Centra za restrukturiranje i prodaju, Republika Hrvatska imatelj 22.814 dionica koje čine 12 posto temeljnog kapitala Aluminija (što je pripalo Hrvatskoj na temelju ulaganja u obnovu ratom uništenog pogona elektrolize). “U tom kontekstu hrvatska Vlada ima ograničen utjecaj koji nije presudan u donošenju odluka i upravljanju trgovačkim društvom Aluminij d.d. Mostar”, ističu iz Vlade.  

Nadalje navode da je Republika Hrvatska preko svog predstavnika u Nadzornom odboru Aluminija primila informaciju o razgovorima koje su vodili predstavnici Vlade Federacije BiH i Uprave Aluminija s potencijalnim strateškim partnerima.

 “Ujedno će predstavnici hrvatske Vlade uoči sljedeće sjednice Skupštine društva Aluminij d.d obaviti konzultacije s predstavnicima Uprave društva te Vlade Federacije BiH kao najvećim pojedinačnim vlasnikom (imateljem 44 posto dionica), kako bi se razmotrila moguća rješenja za izazove koji se nalaze pred mostarskim Aluminijem”, najavljuju iz Vlade.

“Hrvatska Vlada kao manjinski dioničar smatra da se tržišno i ekonomsku opravdanu i konkurentnu proizvodnju u Aluminiju može ostvariti uz bitnu promjenu dosadašnjeg poslovnog modela, u skladu s najboljim europskim poslovnim praksama. Provedba tih mjera pretpostavlja podršku Vlade Federacije BiH”, zaključuje se u priopćenju Vlade RH. 

Proizvodnja u Aluminiju prekinuta je u noći s 9. na 10. srpnja, kada je četiri minute poslije ponoći mostarska kompanija isključena s napajanja električne energije, a njezino je vodstvo ubrzo potom najavilo pokretanje stečaja.

Do prekida proizvodnje došlo je nakon što su početkom ovog tjedna propali razgovori između Vlade Federacije BiH i predstavnika švicarskog Glencorea, što je bio posljednji pokušaj za očuvanje kompanije. Švicarska kompanija tražila je nižu cijenu struje, što je bio uvjet da Aluminij prestane gomilati gubitke koji su veći od 200 milijuna eura. Vlada FBiH je, međutim, odbila takvu mogućnost. 

Zbog eskalacije problema u mostarskom Aluminiju hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jučer je zatražila i očitovanje Vlade te izrazila zabrinutost za sudbinu oko 900 radnika.

 “Zabrinuta sam za sudbinu i egzistenciju radnika i čvrsto ih podupirem u zahtjevu za rasvjetljavanje svih činjenica koje su dovele do ove situacije. Želim vjerovati da je Republika Hrvatska kao suvlasnik Aluminija napravila sve u cilju zaštite nacionalnih interesa i interesa radnika o čemu sam zatražila hitno očitovanje hrvatske Vlade”, poručila je  Grabar-Kitarović u priopćenju.

Predstavnici Uprave te sindikata i zaposlenika Aluminija tijekom jučerašnjeg su dana u prostorijama HDZ-a BiH u Mostaru održali niz sastanaka s vodećim političkim dužnosnicima Hrvata u BiH te usvojili zajedničke zaključke prema kojima bi se u kraćem vremenskom roku trebala postupno pokrenuti proizvodnja i spasiti posrnuli mostarski gigant, a očekuju i potporu hrvatske vlade.

Zaključak svih sudionika sastanka je da Aluminij d.d. neće ići u stečaj dok se ne razmotre sve mogućnosti pokretanja proizvodnje ili jednog njezinog dijela, a poručili su i kako je moguće ponovno pokretanje proizvodnje i spas Aluminija “zajedničkim djelovanjem svih iz Aluminija, hrvatskih i svih drugih političara svih razina vlasti u BiH a posebno Vlade Federacije BiH”, ali i hrvatske vlade.

Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermin Džindić u srijedu je ustvrdio kako gašenje proizvodnje u Aluminiju ne znači nužno i konačnu propast te tvrtke te je najavio kako će se, unatoč dramatičnom razvoju događaja, nastaviti pregovori i kontakti s ciljem pronalaska strateškog partera koji bi uložio kapital kroz nužni preustroj tvrtke kako bi ona bila u stanju profitabilno poslovati.

Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini, s oko 900 radnika i godišnjim prometom od 320 milijuna konvertibilnih maraka. Osnovana je 1981. godine, a prekinula je proizvodnju ratne 1992., da bi bila obnovljena uz pomoć hrvatske Vlade 1997. Hrvatska država suvlasnik je u toj kompaniji s 12 posto udjela, dok po 44 posto imaju Vlada Federacije BiH te radnici mostarske tvrtke.

BIH

Krešić: Ojačati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori i smanjiti priljev migranata u BiH

Published

on

Dodao

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je u ponedjeljak kako bi vlasti BiH morale osnažiti nadzor na granici na istoku prema Srbiji i Crnoj Gori kako bi pokušale smanjiti ulazak ilegalnih migranata zbog čega prijeti humanitarna katastrofa.

 “Postojeći resursi se moraju u potpunosti staviti u funkciju posebno kada je u pitanju nadzor  granice. Jedan od naših fokusa je granica na istoku (Srbija i Crna Gora), kako bismo pokušali ograničiti priljev migranata, provjeravati njihove podatke i kontrolirati kretanje u BiH”, rekao je Krešić u pisanoj izjavi koju prenosi HDZ BiH čiji je on visoki dužnosnik.
 Krešić je upozorio kako se u BiH ne primjenjuje Zakon o strancima i njihovu kretanju budući se migranti bez ikakvih isprava slobodno kreću po zemlji. Upozorio je da bi upravo takvo nekontrolirano stanje s migrantskom krizom te loši uvjeti njihovog smještaja, moglo eskalirati unutar zemlje.
 “Ljudski, financijski, tehnički i smještajni kapaciteti moraju se osposobiti kako migrantska kriza ne bi prerasla u humanitarnu katastrofu. Problem migracija se u najskorijem roku mora staviti pod kontrolu, a to je teško bez funkcionalne državne vlasti”, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.
 Po njegovim riječima, poseban problem predstavlja činjenica što BiH od tranzitne postaje zemlja hotspot za migrante budući ne mogu ući u EU.
 “Ovo je državni problem i mora mu se žurno i bez odlaganja pristupiti u državnoj nadležnosti, uz suradnju sa susjednim zemljama i EU”, mišljenja je Krešić. 
 Upozorio je i da je stanovništvo BiH u mnogim područjima ugroženo te da svakodnevno lokalne vlasti apeliraju na pomoć države i traže zaštitu. Poseban problem po Krešićevim riječima predstavlja činjenica da institucije BiH ne primjenjuju zakone koji se tiču ilegalnih migranata.

 “Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju. Moramo uspostaviti mehanizme djelovanja koji će dati kvalitetniji odgovor na problem migrantske krize nego što je to bilo do sada jer je evidentno da nismo na najbolji način odgovorili problemu s kojim smo suočeni”, naveo je Krešić.
 Ilustrirao je to činjenicom da vlasti BiH ne znaju niti približno koliko se migranata trenutalno nalazi u zemlji.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Bihać prestao financirati migrantski kamp Vučjak, očekuje se njegovo zatvaranje

Published

on

Dodao

Gradska uprava Bihaća izvjestila je lokalna komunalna poduzeća da im od ovog tjedna više neće plaćati za usluge poput dostave vode i odvoza smeća iz migrantskog kampa Vučjak pa će volonteri Crvenog križa sami morati odlučiti hoće li tamo nastaviti raditi kao do sada, prenijeli su u ponedjeljak mediji u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Bihaća potvrdio je za portal Dnevnog avaza kako će od ovog tjedna biti provedena ranije donesena odluka da lokalne vlasti prestanu financirati opskrbu kampa za ilegalne migrante o kojemu do sada nitko drugi nije skrbio.

“Otkako je Vučjak formiran, grad Bihać preko svojih javnih poduzeća pružao je sve vrste usluga, uključujući i dostavu vode. Mi smo dnevno dostavljali 20 tisuća litara vode. Ja sam u četvrtak poslao dopis i jednom i drugom poduzeću da grad to više neće plaćati. Ukoliko se ne nađe netko drugi tko će to plaćati, to praktično znači da toga neće biti”, kazao je Šuhret Fazlić.

Njegova je pretpostavka kako u takvim uvjetima ni volonteri Crvenog križa, koji su distribuirali hranu migrantima, više neće moći raditi pa će taj kamp podignut u blizini granice s Hrvatskom morati biti zatvoren.

Zatvaranje kampa Vučjak, u kojemu boravi na stotine migranata, prošlog su tjedna još jednom zatražile agencije Ujedinjenih naroda koje djeluju u BiH kao i Delegacija EU u toj zemlji te povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović.

U kampu Vučjak nema tekuće vode niti je osigurana električna energija, migranti borave pod plastičnim šatorima a lokalitet je u blizini područja na kojemu ima mina postavljenih tijekom posljednjeg rata u BiH.

EU traži od vlasti u BiH da hitno nađu novu lokaciju gdje bi migranti mogli boraviti u humanijim uvjetima, a ukoliko bi se takvo rješenje našlo Europska bi komisija bila spremna osigurati financiranje takvog smještaja.

Fazlić je rekao kako gradske vlasti do sada nisu dobile “niti marku” pomoći viših razina vlasti te da svu skrb o migrantima financiraju iz svog proračuna.

Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić potkraj prošlog tjedna je ustvrdio kako je iz entitetskog proračuna na račun vlade Unsko-sanske županije uplaćeno četiri milijuna konvertibilnih maraka (dva milijuna eura) namijenjenih financiranju migrantskih kampova u toj regiji te je zatražio objašnjenje zbog čega taj novac nije proslijeđen Bihaću, odnosno lokalnom Crvenom križu.

Ispostavilo se kako su županijske vlasti ta sredstva iskoristile kako bi financirale gradnju nove policijske postaje u Bužimu.

Dnevni Avaz podsjeća da je iz fondova EU-a u BiH do sada poslano oko 44 milijuna eura pomoći za suočavanje s migrantskom krizom, no gdje je točno taj novac završio nije jasno.

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije