FaH

Vlada je u četvrtak sa sjednice Hrvatskome saboru predložila da odbije iskazati nepovjerenje ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, odbacivši sve navode iz prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja koji je krajem rujna u saborsku proceduru uputio 31 oporbeni zastupnik.

Zahtjev su potpisali zastupnici SDP-a, Mosta, HSS-a i Živog zida, a premijer Andrej Plenković poručio je kako je Vlada detaljno elaborirala svoj odgovor na sve točke njihovog zahtjeva.

“U Saboru ćemo o toj temi govoriti ministar Kujunžić i ja”, najavio je premijer.

Kujundžić: Zahtjev za smjenom je populistički potez

Kujundžić je ocijenio kako je riječ o populističkome potezu, a ne ozbiljnome promišljanju o zdravstvenom sustavu.

“Sve što nama prigovaraju su naslijeđeni problemi od ranije, koje smo mi već otklonili ili su u zreloj fazi otklanjanja ili unaprjeđenja. Opet su pokazali da malo slabije to razumiju i da im je očito do populizma, igranja, a ne do ozbiljnog promišljanja o zdravstvenom sustavu”, ustvrdio je.

Vladino očitovanje ima 20 stranica, a u njemu se kroz pet područja daje 26 odgovara na oporbene navode da Kujundžić nije ništa napravio ili nije napravio dovoljno u djelatnosti hitne medicine, primarne zdravstvene zaštite, preventivne medicine, na području financiranja i organizacije zdravstva, te u odnosu na bolnički zdravstveni sustav.

“Kao što je razvidno iz 26 odgovora, ova Vlada nije ni trena gubila kako bi otklonila postojeće slabosti kroz specijalističko usavršavanje, izgradnju i opremanje dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, nabavu skupe opreme diljem Hrvatske, izradu plana razvoja bolnica, izgradnju bolnica u Rijeci i Puli i, nadasve, početak gradnje Nacionalne dječje bolnice i Nacionalne sveučilišne bolnice u Zagrebu”, stoji u odgovoru Banskih dvora.

Oporbeni su zastupnici optužili Kujundžića da nije reorganizirao rad HZZO-a i nije akreditirao i kategorizirao zdravstvene ustanove, a Vlada stiče da HZZO u cijelosti osigurava ostvarivanje prava ranjivih skupina, kao što je osiguravanje cjelokupne zdravstvene zaštite za djecu do 18. godine života, osoba s kroničnim psihijatrijskim, zloćudnim bolesti, zaraznim bolestima, uključujući i stanjima vezanim uz HIV infekcije, cjelokupno liječenje posljedica priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti, preventivnu zdravstvenu zaštitu školske djece, redovnih studenata, žena, osoba starijih od 65 godina, osoba s invaliditetom te zdravstvenu zaštitu vezanu uz transplantacijske programe.

Ističe i da HZZO u cijelosti osigurava obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu, hemodijalizu, hitnu izvanbolničku medicinsku pomoć, palijativnu zdravstvenu zaštitu, kućno liječenje i zdravstvenu njegu u kući, lijekove s osnovne liste lijekova te patronažnu zdravstvenu zaštitu.

HZZO ne prima cjelokupan zakonski iznos sredstava

“Zavodu se svih proteklih godina nisu doznačavala cjelokupna sredstva prema utvrđenim propisima i prema izračunu osnovom stvarnog troška za provođenje zdravstvene zaštite po godinama izračuna. To je u određenoj mjeri utjecalo na financijsko poslovanje zdravstvenog sustava. Iako je u 2018. godini značajno povećan (za 20 posto) prihod HZZO-u od državnog proračuna, tj. sa 2,5 na 3 milijarde kuna u 2018. godini, to još nije cjelokupan iznos novčanih sredstava koje po zakonskim obvezama treba doznačiti HZZO-u (prema procjeni nedostaje 1,3 – 1,5 milijardi kuna)”, navodi Vlada.

Vodeći računa o ograničenoj veličini financijski sredstava, racionalizacijom troškova Zavod je tijekom proteklih godina uspio uvrstiti na listu lijekova i na Popis posebno skupih lijekova veliki broj novoregistriranih, tzv. pametnih, iznimno skupih lijekova, ističu Banski dvori.

U odgovoru se navodi da je radi bolje standardizacije provođenja postupaka javne nabave unutar Ministarstva zdravstva provedena reorganizacija ustroja kojom je cjelokupna javna nabava organizirana odnosno okupljena na jednom mjestu čime je “omogućena bolja kontrola i praćenje provedbe postupaka javne nabave”.

U pogledu kategorizacije zdravstvenih ustanova Banski dvori navode da će se taj postupak provesti po donošenju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i novog Pravilnika o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije.

“Vezano uz provođenje akreditacije zdravstvenih ustanova, nositeljima zdravstvene djelatnosti akreditaciju daje Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Planiranim projektom radnog naziva ‘Uspostavljanje akreditacijskog sustava za bolničke zdravstvene ustanove’ planira se uspostaviti sustav akreditacije u Republici Hrvatskoj; akreditacijski postupak se planira provesti u 15 bolničkih zdravstvenih ustanova u javnom vlasništvu, koje će biti odabrane javnim natječajem temeljem unaprijed definiranih kriterija”, kaže se u Vladinu odgovoru.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here