Povezite se

Gospodarstvo

VLADA Od 1. travnja veće trošarine na cigarete, alkohol…

Objavljeno

-

S početkom travnja cigarete će poskupjeti za najviše dvije kune po kutiji, a poskupjet će i alkoholna pića i bezalkoholna pića s više šećera te energetska pića, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada koja je prihvatila uredbe kojima regulira trošarine i posebne poreze na te proizvode.

Vlada je, naime, prihvatila tri uredbe – o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, visini trošarine na alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, koje će stupiti na snagu 1. travnja. 

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za  35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada.

Proporcionalna trošarina se ne mijenja i ona ostaje 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina se  povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram. 

Od početka travnja će se na 800 kuna povećati i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).  

Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.  

Prema obrazloženju Uredbe, ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta.

U Ministarstvu financija procjenjuju da će državni proračun na temelju povećanja trošarina na duhanske prerađevine i proizvode ove godine uprihodovati dodatnih 400 milijuna kuna. 

Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od početka travnja će iznositi 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više od sadašnjih 5.300 kuna. U postotku riječ je o povećanju za 13,2 posto, a u Vladi procjenjuju da bi to do kraja godine donijelo 30,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine.

Trošarine na pivo, vino i ostala pića dobivena vrenjem se ne mijenja, poručuje iz Vlade.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Hrvatska među zemljama EU-a na začelju po visini trošarine na alkohol, iza nje je samo Bugarska.  

Napominjući kako uredbe o trošarinama nemaju veze koronavirusom, Marić je rekao kako su s domaćim proizvođačima alkohola i alkoholnih pića proteklih dana bili dosta u kontaktu.  

Pritom  je naveo kako su neki proizvođača higijenskih potrepština i sredstava za čišćenje osobito sredstava za osobnu higijenu bili suočeni s nedostatkom manjkom tzv. denaturiranog alkohola u svojoj proizvodnji. 

“Mi smo brzo reagirali i internim aktima prenamijenili da se mogu koristiti i druge vrste alkohola za tu namjenu. Zahvaljujem se i njima s obzirom da su pokazali visoku razinu susretljivosti. I dalje smo u kontaktu kako i na koji način olakšavati proizvodnju sada ovog dosta traženog proizvoda, a to su proizvodi  za osobnu higijenu”, rekao je Marić.

Vlada je donijela i uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, kojim se ništa ne mijenja kod  kave već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.

Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu – 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. 

I po novome bi ostalo fiksni dio,  ali bi se on snizio na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera,  taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine,  a ne sadrže taurin, tada iznosi 80 kuna po hektolitru. 

Ako bezalkoholna pića nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića –  ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna, a ako sadrži od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru. Za ove dvije skupine je,  u odnosu na postojeći sustav,  i niži posebni porez, objašnjava Marić. 

U trećoj su skupini bezalkoholna pića s pet do osam grama šećera i za njih posebni porez iznosi 30  kuna po hektolitru, a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna. 

Prema obrazloženju, na temelju tih promjena državni bi proračun do kraja godine trebao uprihodovati dodatnih 64 milijuna kuna. 

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HEP u Splitu postavio 200. punionicu za električna vozila

Published

on

HEP-ova mreža ELEN punionica prostire se na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka. Na HEP-ovim se punionicama istovremeno može puniti više od 400 električnih automobila, odnosno polovine svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj.

Naša mreža punionica već danas omogućuje svim hrvatskim vozačicama i vozačima, korisnicima električnih automobila, da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana postavili smo više od sto punionica. I to je pokazatelj koliko smo ubrzali realizaciju investicija u HEP-u. Zahvaljujući takvom pristupu, procjenjujemo da ćemo ove godine imati rekordnu realizaciju investicija, iznad 4 milijarde kuna“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

200. ELEN punionica, ukupne snage 93 kW, omogućava istovremeno punjenje dvaju automobila. Punionica ima sva tri standardizirana priključka kako bi je mogla koristiti sva dostupna električna vozila na tržištu. Osim te punionice, HEP je u suradnji s Gradom Splitom postavio i pustio u rad i punionice u Ulici Antuna Branka Šimića te Putu Brodarice. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji, postavit će se još 22 punionice.

Grad Split je zeleni grad  koji želi biti dio zelenog  društva, a upravo postavljanje električnih punionica u našem gradu dio je te zamisli. Također, to nije moguće bez suradnje s raznim dionicima u Republici Hrvatskoj, a upravo je HEP jedan od najvažnijih. Ove tri novootvorene punioce kao i dodatnih 22 koje će biti puštene u rad do kraja godine, zalog su za još bolju suradnju HEP-a i Grada Splita i na drugim planovima, prije svega na razvojnim projektima koji su sastavni dio Smart citya, pravca u kojemu želimo ići“, izjavio je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Grada Splita.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, HEP je do sada postavio ukupno 19 punionica, uključujući dvije punionice na Hvaru i tri na Braču, a planira ih postaviti još 27, uključujući dvije punionice na otoku Visu. Ukupno je ovaj investicijski ciklus postavljanja punionica na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedan 12 milijuna kuna.

S najviše hidroelektrana na svom području, Splitsko-dalmatinska županija oduvijek prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Daljnji iskorak je napravljen na Visu gdje je zahvaljujući sunčanoj elektrani otok postao energetski samoodrživ. Drago mi je da HEP u tom smjeru ide i na otoku Hvaru.  Također, zahvaljujući HEP-u imamo priliku biti među predvodnicima i što se tiče infrastrukture za električna vozila“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Postavljanje 200 ELEN punionica diljem Hrvatske, HEP je financirao vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Korištenje HEP-ovih ELEN punionica još je uvijek besplatno, a komercijalizacija usluga uslijedit će nakon što se testiraju sve mogućnosti usluge korisnicima i razrade modeli naplate. HEP snažno promiče koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti, budući da je riječ o neizostavnom dijelu energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

(HEP)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije