Povezite se

Politika

Više od 3100 potpisnika otvorenog pisma protiv dodjele počasnog doktorata Bandiću

Objavljeno

-

Više od 3100 profesora, studenata i alumnija Sveučilišta u Zagrebu  izrazilo je neslaganje s dodjelom počasnog doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, o čemu su novinare izvijestila trojica sveučilišnih nastavnika u ponedjeljak u Zagrebu.

Na konferenciji za tisak koju su organizirali pred zgradom rektorata, oni su najavili da će Sveučilištu predati otvoreno pismo koje je potpisalo više od 3.100 osoba kako bi uoči sutrašnje sjednice Senata upoznali s njim svoje predstavnike.

Želimo ih upoznati da ima popriličan dio akademske zajednice koja se ne slaže s tom odlukom i nadamo se da će im to biti poticaj da propituju takve odluke simboličke prirode, ali da propituju i druge odluke poput financijskog izvještaja za 2018. o kojem bi trebalo raspravljati sutra, kao i odluke oko povećanja naknade za studente, kazao je jedan od inicijatora otvorenog pisma Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti.

Očekujemo konstruktivnu raspravu i propitivanje takvih odluka, kazao je i dodao da “sa sjednicama Senata niste nikad sigurni hoće li neka tema biti stavljena na dnevni red”. Prema njima dostupnim podacima, Bandićev prijedlog nije predviđen dnevnim redom sutrašnje sjednice Senata, ali upozoravaju da je i prošli put na dnevni red taj prijedlog ušao sat vremena prije sjednice.

Bandić ne zadovoljava ni jedan od kriterija za dodjelu počasnog doktorata

Smatramo da Milan Bandić ne zadovoljava ni jedan od kriterija za dodjelu počasnog doktorata, niti ima znanstvene ni umjetničke doprinose, međutim ono što predlagač, dekan Muzičke akademije profesor Dalibor Cikojević navodi u svom prijedlogu da je zasluga Milana Bandića, sve su to u konačnici platili građani Zagreba, a ne Bandić osobno, kazao je Bovan i podsjetio da su to “zasluge” izgradnje Muzičke akademije, rekonstrukcije Studentskog centra i stipendiranje studenata.

Osim toga, Milan Bandić je aktivan političar, a njegova stranka ima cijeli niza zastupnika u Hrvatskim saboru, za njega se veže čitav niz afera i preko 200 kaznenih prijava. Također, na temeljnoj razini njegovi su nastupi izrazito bahati i neprofesionalni prema svima pa i prema novinarima koji propituju njegove odluke, tako da mislimo da ne uživa ni čast ni ugled, koji su temelj dodjele počasnog doktorata, kazao je Bovan.

Viši umjetnički suradnik s Muzičke akademije Ivan Batoš kazao je da unatoč svoj zahvalnosti koju osjećaju prema problemu zgrade Muzičke akademije koji se riješio, smatra da je počasni doktorat nešto neprocjenjivo, a materijala strana ostaje njihov dugoročan problem jer je napravljena tako da puno troši i uvijek će nedostajati novaca za njezino održavanje. Batoš je zatražio da se za to nađe jedno konstruktivno, trajno rješenje.

Razbacivanje počasnim doktoratima

Bojim se da ovo što je objavljeno o značajnom povećanju troškova poslovanja Rektorata donekle daje odgovor na to. Nama se događa da su režije najvažniji problem Akademije, a o razvojnim projektima nema ni govora, kazao je i podsjetio da je prijedlog Muzičke akademije ostaje upitan, jer se Vijeće Muzičke akademije izjasnilo protiv prijedloga doktorata, a dekan ga je predstavio kao prijedlog Muzičke akademije.

Fakultet mogu davati zahvalnice, priznanja i druge oblike zahvalnost ali nije svaki doprinos takav da bi se davao počasni doktorat. Ovo je postalo razbacivanje počasnim doktoratima kazao je jedan od inicijatora otvorenog pisma Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Pokazuje se na nizu primjera da postoji problem upravljanja Sveučilištem, što se posebno tiče financiranja. To pitanje je otvoreno i ovim financijskim izvješćem za 2018. godinu u kojem  je veliki broj netransparentnih stavki, kao i prebacivanjem tih troškova dijelom na studente, što će najviše odraziti na one lošijeg imovnog stanja, zaključio je Baketa.

Politika

Jagić: “Ako policajci ne dobiju veće plaće, kreće se u bijeli štrajk”

Published

on

Dubravko Jagić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić danas je je objasnio zahtijeve policajaca vezane za povećanjem plaća.

Naime, poznato je da liječnici, medicinske sestre i tehničari i učitelji traže povećanje plaća, no i policajci traže povećanje plaća ali riječ je o 15-postotnom povećanju. Kako opravdava taj zahtijev odgovorio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. 

Kazao je kako “mladi ljudi ne žele doći raditi u policiju za početničku plaću od 3.800 kuna,” a oni stariji ili više ne mogu raditi ili traže druge poslove van Hrvatske. Jagić je istaknuo kako se “na sigurnosti ne može štedjeti i sigurnost ne može biti upitna, a za takve male novce najteži i najopasniji posao nitko neće raditi”. 

Već je dogoreno povećanje plaća od 1. siječnja i riječ je o koeficijentu od 1 posto i nadogradnji nekih materijalnih plaća, ali Jagić tvrdi kako to nije dovoljno, budući da taj koeficijent znači povećanje plaće od nekoliko stotina kuna. 

Upitan koliko niske plaće dovode do toga da ljudi napuštaju policiju, Jagić je rekao kako “početnik ima 3.800 kuna plaće, a djelatnik koji ima srednju stručnu spremu sa svim dodacima ima plaću oko 5.500 do 6.000 kuna”, što smatraju izrazito niskim, budući da policajci “svaki dan služe građanima Hrvatske”.

Također je rekao kako policajci razgovaraju s resornim ministrom, ali odluka je na Ministarstvu financija te kako “policijski službenici sve ove godine kaskaju za javnim službenicima kada govorimo o plaći te su i dalje najpotplaćeniji službenici”.

Ako ne dođe do dogovora – a Jagić je istaknuo kako se početnička plaća policajaca mora povećati – policajci će štrajkati koristeći metode tzv. bijelog štrajka. “Bijeli štrajk označava ne obustavu radnog procesa, nego upravo suprotno – policajci i carinici će tada pojačano raditi, pojačati kontrolu i nadzor nad automobilima, dokumentima i ljudima što bi moglo dovesti do velikih koloni i gužvi na granicama”, prenosi N1.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bandić: “Pupovac i Kosor su zadnji koji će izaći iz koalicije”

Published

on

Gradonačelnik Zagreba i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić ne doživljava ozbiljno prijetnje HSLS-a i Darinka Kosora da će izaći iz vladajuće koalicije na nacionalnoj razini ako će HDZ raditi Bandiću ustupke oko izmjena zagrebačkoga GUP-a.

Bandić je na  konferenciji za novinare u povodu prelaska dva vijećnika u Gradskom vijeću Oroslavja u redove njegove stranke na novinarsko pitanje o prijetnjama HSLS-a uzvratio kako će iz vladajuće koalicije “zadnji izaći Pupovac i Kosor”.

“Oni ne prijete praznom puškom nego niti nemaju puške da bi mogli prijetiti”, slikovit je bio Bandić nazvavši tu dvojicu političara “pikzibnerima”. Ustvrdio je kako je njegov klub zastupnika drugi po snazi u koaliciji, a surađuje na projektima od interesa građana.

Na novinarska pitanja kada će objaviti kandidaturu za predsjedničku kampanju nekoliko je puta ponovio “biti ćete mi svjedoci”, a na dodatno pitanje ima li još zastupnika u Saboru koji su spremni “delati s njime” odgovorio je – sve u svoje vrijeme i da su moguća iznenađenja.

Na pitanje razmišlja li stranka o izlasku na izbore u koaliciji u Zagorju odgovorio je da čelnici lokalne organizacije, predsjednik županijske organizacije stranke Anđelko Topolovec  i saborska zastupnica Marija Puh mogu slobodno izabrati može li se i s kime koalirati u interesu građana.

Povod za konferenciju za novinare bio je prelazak Darka Bukleca, dosadašnjeg potpredsjednika Gradskog vijeća u Oroslavju, i Maria Cukovečkog u redove Bandićeve stranke.

Buklec je u Gradsko vijeće ušao kao vijećnik Hrvatske stranke svih kajkavaca dok je Cukovečki stigao iz redova Zagorske demokratske stranke. Bandić je poručio da se odnosi u Gradskom vijeću neće mijenjati jer oni ne žele rušiti već raditi u interesu građana.

Nacionalno

Ucitavanje vijesti

Politika

Sindikati pred Banskim dvorima: “Raspišite referendum što prije ili idemo na ulice!”

Published

on

Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u ponedjeljak od Hrvatskog sabora raspisivanje referenduma na temelju inicijative “67 je previše” o mirovinskoj reformi, inače su spremni pozvati građane na ulice kako bi osigurali poštovanje volje 750.000 potpisnika zahtjeva. 

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da su prije više od tri mjeseca predali gotovo 750.000 potpisa za raspisivanje referenduma, ali osim potvrde Ministarstva uprave da ima dovoljan broj potpisa od Vlade i Sabora dosad nema nikakvih informacija o daljnjim postupcima vezanim uz sindikalnu inicijativu. 

Novosel ističe kako sindikati očekuju da se do kraja mjeseca u Saboru utvrdi termin održavanja referenduma. Bude li se referendumsko pitanje slalo na Ustavni sud, postoji rok od 30 dana i eventualno još 30 za odgovor Hrvatskom saboru. U tom terminu sigurno ćemo tražiti da Ustavni sud što prije donese odluku, najavio je Novosel.

Poručio je da sigurno neće biti novih pregovora ili sporazuma u vezi referenduma, Sabor treba donijeti tehničku odluku, a u Vladi se kroji vrijeme. Sindikalna inicijativa “67 je previše” nije nastala iz političkih interesa nego zbog želje da budućim umirovljenicima bude bolje.

Referenduma mora biti jer se volja građana mora poštivati, zastupnici su u Sabor ušli voljom građana, a  ako ju ne žele poštivati naša je dužnost da pozovemo građane na ulice kako bi rekli što misle o takvoj Vladi i Saboru, kaže Novosel.

Za raspisivanje referenduma prije izbora za predsjednika i Sabor

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da referendum treba raspisati što prije te poručio vladajućima – neka nas ne tjeraju u političke vode, ne se želimo baviti politikom niti politizirati.

Ustvrdio je kako su ih upravo iz vlasti “gurnuli” u prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme predizborne kampanje za Europski parlament. “Nadam se i želim vjerovati da neće napraviti istu pogrešku i ‘dva puta stati na iste na grablje i da ih udare po čelu'”, rekao je Sever.

Još uvijek ima dovoljno vremena za raspisivanje referenduma negdje u listopadu, kaže Sever, kako bi se moglo relaksirano pristupiti izborima za predsjednika države i Hrvatski sabor. 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ponovio je da se sindikati neće odazvati pozivu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na sastanak dok se referendum ne raspiše.

Prikupljenih 750.000 potpisa jednako je broju glasova s kojim HDZ obnaša vlast u Hrvatskoj, rekao je Ribić dodavši kako ne vjeruje da se netko s time može poigravati.

Poručio je kako je izuzetno važno održati referendum kao znak demokratske kulture, te pozvao premijera Andreja Plenkoviću, koji odlučuje hoće li Sabor referendumsko pitanje poslati na Ustavni sud, da donese odluku “na tragu demokratskih, civiliziranih i kulturnih standarda” i raspiše referendum.

Nacionalno

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr