Povezite se

Politika

Vinkovci- Plenković otvorio novu zgradu županijskog Zavoda za hitnu medicinu

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Vinkovcima otvorio novu zgradu Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije poručivši kako su ulaganja u zdravstveni sustav iznimno važna te kako je taj sustav sposoban odgovoriti na izazove, pa i na covid-19.

“Mi smo u našem mandatu uložili u zdravstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji 142 milijuna kuna”, rekao je Plenković.  Dodao je kako je Vlada kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave pomogla da se u proračunu Vukovarsko-srijemske županije nađe 205 milijuna kuna više, to jest 80 posto više nego 2017. godine.

“U krizi covida-19 stali smo iza radnika i poslodavaca i ovdje u Vukovarsko-srijemskoj županiji te smo na zahtjev 2342 poslodavca osigurali plaće za 16.000 vukovarsko-srijemskih radnika u ukupnom iznosu od 130 milijuna kuna”, rekao je Plenković.Istaknuo je da su u Vukovarsko-srijemskoj županiji potpisana i 34 ugovora o prijenosu državne imovine, vrijedna 150 milijuna kuna.

“Naša je Vlada prije četiri godine rekla ‘da’ Slavoniji, Baranji i Srijemu i nismo ostali samo na riječima”, poručio je i dodao da taj projekt ide dalje.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević je rekla se, osim što je izgrađena nova zgrada, puno ulagalo i u ljude, koji su sada educirani. “Iz europskih smo sredstava za specijalizacije osigurali sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu u vrijednosti 212 milijuna kuna i to će nam se vratiti kroz sigurnost naših pacijenata”, rekla je.

Podsjetila je da prije dvije godine u sklopu vinkovačke Opće županijske bolnice otvoren objedinjeni hitni bolnički prijam, što je, po njezinim riječima, znak kontinuiranih ulaganja u zdravstvo te županije.

Po riječima ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu Mate Matića, nova zgrada županijskog Zavoda zajedno s opremom vrijedna je osam milijuna kuna i u cijelosti je financirana iz županijskih decentraliziranih financijskih sredstava. Radovi su trajali dvije godine, a zemljište je darovala Opća županijska bolnica iz Vinkovaca.

Župan Božo Galić je rekao da država u županiju uložila velika financijska sredstva.

“Kada pogledamo koliko je u zadnje tri godine uloženo, onda vidimo da je uloženo više nego u zadnje tri Vlade zajedno”, istaknuo je Galić.

Plenković: Datum izbora je izabrao predsjednik Milanović, mogli su biti 21. lipnja  

Na zamolbu novinara nakon svečanog otvorenja da komentira izjavu čelnika Restart koalicije Davora Bernardića kako je HDZ gurnuo Hrvatsku u izbore očekujući politički profit od koronakrize, predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da datum izbora nije birao HDZ, nego predsjednik Republike Zoran Milanović.

“Što se tiče nas, mi smo rekli da je odluka na njemu da odabere datum izbora, a ne na nama. On je odabrao predzadnji ustavni termin. Jedini kasniji termin je mogao biti 12. srpnja. Izbori su mogli biti i u nedjelju, 21. lipnja. Ta odluka nije bila do nas”, istaknuo je i dodao kako je hrvatski zdravstveni sustav spreman nositi se sa svim izazovima, pa i s covidom-19.

Upozorio je kako je nužno razlikovati broj zaraženih i broj oboljelih, pogotovo broj hospitaliziranih i onih koji su kritičnom stanju, a takvih u Hrvatskoj, rekao je, trenutačno nema.

“Nemamo niti jednog pacijenta koji je na respiratoru. Sutra u 10 sati imamo Znanstveni savjet, gdje ćemo konzultrati naše ugledne stručnjake i želimo osjetiti kakva je njihova prognoza i kakav bi mogao biti razvoj covida u ljetnim mjesecima. Ono što trenutno vidimo, vidimo zaista vrlo blage oblike bolesti”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da do kraja predizborne kampanje HDZ neće imati “neke velike skupove”, a u “light” varijanti, kako je rekao, protekli su i unutarstranački izbori.

Nakon otvorenja Zavoda, na kojemu su bili i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić te ministri Mario Banožić i Josip Aladrović, Plenković se u središtu Vinkovaca družio s građanima. Nakon Vinkovaca otišao je u Vukovar, a boravak u Slavoniji završit će u Slavonskome Brodu.

Politika

Pupovac odlučio: Boris Milošević bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Published

on

Boris Milošević

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izvijestio je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva stranke da će za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava predložiti saborskog zastupnika Borisa Miloševića, koji je prošle godine preuzeo mjesto predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), nakon što je tu funkciju 22 godine obnašao Milorad Pupovac. . 

“Milošević je već bio pomoćnik ministra uprave u dva mandata i predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom mandatu i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i izabrani mandat”, rekao je Pupovac na konferenciji za novinare.

Milošević će biti i predstavnik Kluba zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Vladi. Uz Miloševića, kandidatkinja je bila i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snježana Vasiljević. Pupovac je dodao da će s njom nastaviti razgovor na koji način će dati svoj doprinos zajednici. 

“To je prijedlog koji je bio usuglašen s predsjednikom Vlade. On pozna oboje, a s Borisom duže i češće surađuje tako da tu nije bilo posebnih potreba za dodatnim usuglašavanjem”, rekao je Pupovac.

Za njih je značajno, dodaje, da svi zastupnici nacionalnih manjina te partneri iz HNS-a i Reformista daju podršku njihovom izboru.

Na Miloševićevo mjesto u Saboru doći će zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, što je određeno listom SDSS-a. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Ovako bi mogao izgledati novi sastav i izgled Vlade

Published

on

Brojne su špekuacije oko novog sastava Vade Andreja Plenkovića. Po nesužbenim informacijama ali i analizama najizgedniji sastav nove Vade mogao bi izgledati ovako:

Trebalo bi se spojiti Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, za što se već sad može sa stopostotnom sigurnošću kazati da će ga voditi Tomislav Ćorić, dosadašnji ministar energetike ali i čovjek u kojeg Andrej Plenković ima veliko povjerenje.

Treba podsjetiti da je Udruga znanstvenika oko klime već uputila apel i neslaganje oko pripajanja zaštite okoliša i klime gospodarstvu.

“Nagrađen” za svoj dosadašnji rad bit će dosadašnji ministar gospodarstva, Darko Horvat, koji najvjerojatnije odlazi sa te funkcije.

U razmatranju je opcija da se Ministarstvo turizma pripaja Ministarstvu kulture, što bi vodila Nina Obuljen Koržinek dok bi Gari Cappelli ostao bez ministarskog mandata u Vladi.

Ono što najviše iznenađuje je spajanje Ministarstva graditeljstva i državne imovine, tako da bi Mario Banožić ostao ministar, iako to još nije sigurno.

Za sada se razmišlja da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razdvoji na dva dijela a moguće je i na tri.

Sigurno je da Vili Beroš ostaje ministar zdravstva, dok će se područjem obitelji i demografijom baviti Josip Aladrović koji zadržava mjesto u Ministarstva rada.

Najvaiše je “pobune” bio oko mogućnosti da se spoji ministarsvo obrane i branitelja, tako da bi Tomo Medved ostao ministar. Udruge drže da to nije dobro rješenje dok u Vladi drže da bi spajanjem ova dva ministarstva došlo do heterogenosti što bi se prezentiralo kroz proračun i isplativost, modernizaciju i slično.

Još uvijek nezna se što će biti sa Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, no Ivan Malenica ostaje ministar, bez razlike da li će do spajanja doći.

Ako se to ne dogodi, postoje špekulacije da Vesna Omejec bude nova ministrica pravosuđa.

Sigurno je da Zdravko Marić, Davor Božinović, Oleg Butković ostaju svaki na svojoj funkciji.

Kad je riječ o ministarstvu poljoprivrede još uvijek se “važe”, izvori govore da bi Tugomir Majdak mogao zamijeniti Mariju Vučković, iako neslužbeno se doznaje da Penković zagovara ostanak Marije Vučković.

Sve veća su predviđanja da bi Marka Pavića u Vladi mogi zamijeniti kao budući ministi regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Brnjac ili Nataša Tramišak.

Na sadašnjim predviđanjima i Gordan Grlić Radman ostao bi ministar vanjskih poslova.

Najaupitnije je tko će postati novi ministar ili ministrica obrazovanja. Kakulira se i o akademskim zajednicama, pri čemu bi se u skoro vrijeme tom ministarstvu moglo pripojiti segment mladih iz Ministarstva demografije.

Ucitavanje vijesti

Politika

Glavašević: Nova ljevica “hit” je hrvatskih izbora, desničari ne prepoznaju probleme

Published

on

Dodao

Saborski zastupnik Bojan Glavašević ocijenio je kako platforma “Možemo!” na čijoj je listi on osvojio novi mandat sada ima veliku priliku promijeniti političku sliku Hrvatske te je najavio da će to pokušati učiniti na lokalnim izborima najavljenim za 2021.

“Kao platforma s glavnom bazom u Zagrebu naravno da postoji fokus na glavni grad ali to nipošto ne znači da nema interesa za izlazak na lokalne izbore u drugim gradovima Hrvatske, naprotiv. U kampanji su nam građani Siska, Dubrovnika, Splita i drugih gradova govorili kako se nadaju da će ‘Možemo!’ izaći na lokalne izbore u njihovim sredinama. Lokalni izbori su za deset mjeseci i znam da mnogi bistri, uporni ljudi već sad rade na pripremi”, kazao je Glavašević u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski portal “Slobodna Bosna”.

Komentirajući loše izborne rezultate svoje nekadašnje stranke SDP-a, Glavašević je kazao kako za to nije kriva zeleno-lijeva koalicija nego činjenica da je najveća oporbena stranka izgubila dio glasova na političkom centru koje je privukao HDZ.

“Ti su građani, očito, birali između (čelnika HDZ-a i premijera Andreja) Plenkovića i (čelnika SDP-a Davora) Bernardića, a ne između HDZ-a i SDP-a. SDP-u je na naplatu došlo višegodišnje propadanje unutarstranačke demokracije i posljedice stavljanja naglaska na formu politike, a zapostavljanja sadržaja”, kazao je Glavašević.

Dodao je kako SDP treba smjenu generacija i svježe političke ideje po uzoru na djelovanje skandinavskih socijaldemokrata.

Unatoč činjenici da je krajnja desnica na proteklim izborima zabilježila razmjerno dobar rezultat, Glavašević kaže kako nisu oni “hit” nego je to zapravo nova ljevica kojoj i sam pripada.

Takvu tvrdnju temelji na ocjeni da krajnja desnica zapravo ne prepoznaje prave probleme ljudi niti na njih nudi odgovore.

“Hrvatska ekstremna desnica dolazi u dvije arome: klerikalna i nacionalistička. Most je klerikalna desnica, tzv. Domovinski pokret Miroslava Škore je nacionalistička desnica. Ekstremna desnica na ovim izborima nije postigla uspjeh kojemu se nadala. Mislim da su građani prepoznali da je Škoro jedna šuplja priča – populist bez sadržaja, koji nije nimalo iskren u stvarima koje govori”, kazao je Glavašević.

Najavio je i kako će se ubuduće zalagati da Hrvatska energičnije djeluje kako bi prisilila režim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na odgovorno ponašanje jer se ne smije dopustiti da se vlast u Srbiji ponaša na način kao do sada, provodeći represiju nad vlastitim građanima. 

“Smatram da bismo trebali privremeno blokirati pregovore (Srbije i EU) o poglavlju 23. Taj instrument služi kako bi se izvršio pritisak za promjene”, kazao je Glavašević dodajući kako Srbija mora poštovati vrijednosti EU-a ako već želi postati članicom.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije