Povezite se

EU

Vijeće EU-a dalo konačnu potvrdu novoj direktivi o autorskim pravima

Objavljeno

-

Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo direktivu o autorskim pravima, koja bi trebala omogućiti pravedniju naknadu za stvaratelje sadržaja na internetu, umjetnike i novinske izdavače.

 Direktiva je izglasana kvalificiranom većinom, 19 zemalja članica EU-a glasovalo je za, šest je bilo protiv, a tri suzdržane. Europski parlament je već ranije glasovao o direktivi i sada je preostala samo objava u službenom listu EU-a nakon čega zemlje članice imaju 24 mjeseca za prenošenje direktive u svoja nacionalna zakonodavstva.
 Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
 Oko nove direktive vodila se rovovska bitka dvije i pol godine. Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost i platiti autorima za sadržaj na kojem  ostvaruje velike profite, dok protivnici smatraju da će se nova pravila samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. 
  “Iznimno mi je drago što smo dogovorili uravnoteženi tekst, koji otvara brojne mogućnosti za europski kreativni sektor, koji će potaknuti i još bolje odraziti našu kulturnu raznolikost i druge zajedničke europske vrijednosti. Također će biti dobar i za korisnike, čija će sloboda izražavanja na internetu biti učvršćena. Ovo je prekretnica u razvoju snažnog i funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta”, izjavio je predsjedatelj Vijeća EU-a, rumunjski ministar za kulturu Valer Daniel Breaz.
 Prijedlog direktive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine,  pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti EU-a  kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google Newsa, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.
 

(Hina)

Nastavi pregledavati

EU

Njemačka industrija seksa traži dozvolu za rad nakon pandemije

Published

on

Udruga koja okuplja djelatnike u njemačkoj industriji seksa pozvala je da se ukinu restriktivne mjere koje se odnose na njezin rad, a donesene su zbog pandemije koronavirusa.

Nije opravdano više zatvarati bordele i braniti prostituciju, objavila je udruga u pismu upućenom na adrese 16 članova njemačkog parlamenta koji su nedavno pozvali na zabranu plaćanja seksualnih usluga. 

S obzirom na činjenicu da opada širenje zaraze koronavirusom diljem zemlje industrija koja nudi seksualne usluge mora biti u mogućnosti “ponovno zaraditi primanja i ponuditi klijentima dobru uslugu koja je

ljudska i za njih vrlo važna”, navodi se u pismu.  

Tijekom krize s koronavirusom takva usluga mogla bi biti “od egzistencijalne važnosti” za klijente, navodi njemačka udruga djelatnika seksualne industrije.

Utvrđen je i detalja plan higijenskih mjera te je predstavljen političarima.

Udruga nadalje ističe da seksualni djelatnici posebno zainteresirani za higijenu i svoje zdravlje s obzirom da je to “njihov kapital”.

Ucitavanje vijesti

EU

Koronavirus: Vlasti zabrinute nakon što su ljudi pohrlili na europske plaže

Published

on

Velik porast broja ljudi na plažama u zapadnoj Europi, nakon što su ublažene restrikcije, a istovremeno porasle temperature, izazvao je zabrinutost dužnosnika i stručnjaka.

Tri grada na sjeverozapadu Francuske zatvorila su plaže u srijedu zbog “neprihvatljivog” nepridržavanja socijalne distance.

Nekoliko općina u Nizozemskoj pozvalo je njemačke turiste da ne prelaze granicu tijekom blagdana Uzašašća u četvrtak.

U Engleskoj gradsko vijeće Southenda najavilo je da bi moglo poduzeti akciju nakon što su ljubitelji sunca pohrlili na plaže.  

Stožer civilne zaštite za nizozemski Zeeland privremeno je zatvorio ceste za vozila u obalnom gradu Vlissingenu, dok je stožer pokrajine Limburg-Noord upozorio da će spriječiti okupljanje u središtima gradova te u šoping centrima kažnjavanjem ljudi koji krše pravila o socijalnoj distanci.

Širom Engleske ljudi su u srijedu, kada je zabilježena najviša dnevna temperatura ove godine, posjećivali plaže.

S druge strane, u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj regionalne vlasti još uvijek pozivaju stanovnike da putuju samo ako je to nužno.

Usprkos usporavanju širenja koronavirusa WHO je pozvao stanovništvo zemalja koje ublažavaju restrikcije da svoje ponašanje prilagode pandemiji i tako suzbiju širenje koronavirusa.

Francuske su vlasti otvorile za trčanje, plivanje i ribarenje stotine plaža prošloga vikenda, ali je zabranjeno sunčanje, kao i piknik na plaži.

U bretanjskom departmanu Morbihan vlasti su zatvorile pet plaža zbog “neprihvatljivog ponašanja” posjetitelja.

Ministri turizma EU-a u srijedu su postigli dogovor da  “učine što god je potrebno za brz i potpun oporavak europskog turizma”.

Ucitavanje vijesti

EU

Švedska priznaje da nije zaštitila starije

Published

on

Dodao

Majka Bjorna Branngarda umrla je u štokholmskom domu za starije u kojem je čak trećina štićenika podlegla koronavirusu.

“Nisu imali vremena brinuti se za nju”, kazao je Branngard za AFP. 

Rezultat njezina testa na koronavirus stigao je dva dana nakon što je umrla bio je negativan. Branngard, međutim, tvrdi da je umrla zbog neadekvatne skrbi i kaže da djelatnici u domu nisu imali zaštitnu opremu te su ga proširili ondje. 

Švedska, čiji je permisivni pristup pandemiji izazvao međunarodnu pozornost, priznaje da nije adekvatno zaštitila starije jer je gotovo svih smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19 u zemlji bilo u staračkim domovima.

Brojni su napisi u švedskim medijima o zaposlenicima domova za starije koji nastavljaju s radom usprkos manjku zaštitne opreme.

Neki su, međutim, odbili dolaziti na posao zbog čega je bilo manjka djelatnika u domovima.

Drugi su, pak, priznali da su išli na posao usprkos simptomima koronavirusa, dok su neki štićenici navodno zaraženi prilikom posjeta bolnicama zbog drugih problema nakon čega su vraćeni u domove i nesvjesno širili virus.

U Švedskoj, zemlji s 10,2 milijuna stanovnika, zaraženo je više od 26 tisuća stanovnika, a umrlo ih je više od 3.200.

Vlasti su po izbijanju epidemije poručile da je prioritet zaštita starijih od 70 godina.

Međutim, više od 90 posto umrlih starije je od 70 godina.

Pola njih bili su štićenici domova za starije i nemoćne, dok je četvrtina umrlih dobivala zdravstvenu njegu u svom domu, pokazuju podaci švedskog Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

“Nismo uspjeli zaštititi naše starije. To je vrlo ozbiljno i to je neuspjeh društva u cjelini. Moramo iz toga naučiti, još nismo gotovi s ovom pandemijom”, rekla je nedavno ministrica zdravstva i socijalne skrbi Lena Hallengren na Švedskoj televiziji. 

Osoblje širi virus 

Suprotno drugim europskim zemljama, ne računajući Bjelorusiju, Švedska nije zatvorila osnovne škole, kafiće i restorane te je apelirala na stanovnike da poštuju socijalnu distancu, bez nametanja restrikcija. 

Posjeti staračkim domovima zabranjeni su 31. ožujka.

Susjedne su zemlje uvele zabranu otprilike u isto vrijeme, ali je u staračkim domovima tih zemalja bilo mnogo manje smrtnih slučajeva.

U Švedskoj, što nije običaj u drugim nordijskim zemljama, domovi za starije često su veliki kompleksi sa stotinama štićenika.

Oni su dostupni samo osobama jako lošega zdravlja i često spadaju u “jako ranjivu skupinu”, kazao je Henrik Lysell iz Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Bjorn Branngard potvrdio je za AFP da zaposlenici doma u kojem je boravila njegova majka nisu imali adekvatnu zaštitnu opremu.

“Nije bilo zaštite. Osoblje je išlo iz odjela u odjel i širilo virus”, kazao je.

U širem području Stockholma, epicentru zaraze u Švedskoj, više od pola domova za starije potvrdilo je slučajeve zaraze covidom-19.

Loši uvjeti rada

Kommunal, najveći švedski sindikat javnih službi, čiji su članovi mnogi radnici domova za starije i nemoćne, okrivio je prekarni radni odnos za situaciju u švedskim staračkim domovima.

Kommunal navodi da su u ožujku 40 posto zaposlenih u štokholmskim domovima činili nekvalificirani radnici u na kratkoročnim ugovorima, plaćeni po satu i bez sigurnosti zaposlenja, dok ih je još 23 posto ondje bilo na privremenom radu.

To su ljudi koji si ne mogu priuštiti da ne odu na posao, čak i ako su bolesni.

“Postoji puno ljudi koji rade u više domova, što također doprinosi bržem širenju”, kazao je Ulf Bjerregaard iz Kommunala. 

Krajem travnja je Kommunal podnio žalbu švedskom regulatornom tijelu za uvjete na radu, u kojemu stoji da je 27 od 96 štićenika u domu Branngardove majke dosad umrlo od koronavirusa, a osoblje i dalje nije dobilo zaštitnu opremu i ponuđeno testiranje na koronavirus.

Tužiteljstvo je o tome pokrenulo preliminarnu istragu.

Švedski zavod za javno zdravstvo tvrdi, međutim, da se pokazuju rezultati unapređenja higijenskih uvjeta u domovima.

“Stockholm zapravo bilježi jasan pad slučajeva (u staračkim domovima), što je pozitivno”, rekao je krajem prošlog tjedna glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije