Povezite se

EU

Vijeće EU-a dalo konačnu potvrdu novoj direktivi o autorskim pravima

Objavljeno

-

Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo direktivu o autorskim pravima, koja bi trebala omogućiti pravedniju naknadu za stvaratelje sadržaja na internetu, umjetnike i novinske izdavače.

 Direktiva je izglasana kvalificiranom većinom, 19 zemalja članica EU-a glasovalo je za, šest je bilo protiv, a tri suzdržane. Europski parlament je već ranije glasovao o direktivi i sada je preostala samo objava u službenom listu EU-a nakon čega zemlje članice imaju 24 mjeseca za prenošenje direktive u svoja nacionalna zakonodavstva.
 Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
 Oko nove direktive vodila se rovovska bitka dvije i pol godine. Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost i platiti autorima za sadržaj na kojem  ostvaruje velike profite, dok protivnici smatraju da će se nova pravila samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. 
  “Iznimno mi je drago što smo dogovorili uravnoteženi tekst, koji otvara brojne mogućnosti za europski kreativni sektor, koji će potaknuti i još bolje odraziti našu kulturnu raznolikost i druge zajedničke europske vrijednosti. Također će biti dobar i za korisnike, čija će sloboda izražavanja na internetu biti učvršćena. Ovo je prekretnica u razvoju snažnog i funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta”, izjavio je predsjedatelj Vijeća EU-a, rumunjski ministar za kulturu Valer Daniel Breaz.
 Prijedlog direktive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine,  pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti EU-a  kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google Newsa, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.
 

(Hina)

Nastavi pregledavati

EU

Šuica postaje potpredsjednica Komisije zadužena za demokraciju i demografiju

Published

on

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisije Dubravka Šuica imenovana je za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju, objavila je u utorak novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.  

Hrvatska povjerenica Dubravka Šuica rođena je 20. svibnja 1957. u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je godinama bila profesorica u školi te ravnateljica “Gimnazije Dubrovnik”.

Šuica je obnašala dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru u tri mandata od 2001. do 2011. Od 2004. je pet puta uzastopno izabrana za potpredsjednicu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a.

U travnju 2013. Šuica je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a u svibnju 2014. je ponovno izabrana za europsku zastupnicu, a u svibnju ove godine po treći put. U EP-u je obnašala dužnosti potpredsjednice Odbora za vanjske poslove, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, a od lipnja ove godine je potpredsjednica Kluba Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u europskoj skupštini.

Ucitavanje vijesti

EU

Izbori na istoku Njemačke – test za Merkelinu krhku koaliciju

Published

on

Dodao

Njemačka bi se mogla suočiti s političkim potresom u nedjelju, jer bi na izborima u dvjema saveznim državama ekstremna desnica mogla izroniti kao  vodeća politička snaga, a taj bi rezultat mogao destabilizirati najveće europsko gospodarstvo.

Pošto je kampanja u Brandenburgu i Saskoj završila u petak, izborne  ankete ukazuju da je antiimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila rast u dvjema istočnim njemačkim pokrajinama.

Daljni izborni rast AfD-a mogao bi predstavljati veliku prepreku političkim strankama,  moguće gurnuvši vladajuće Kršćanske demokrate (CDU) udesno dok nastoje pobijediti glasače AFD-a.

Premda bi se AfD mogao pojaviti kao najjača državna politička snaga, ne očekuje se da stranka uđe u vladu.  Ni jedna etablirana politička stranka nije željela koaliciju s AfD-om.

Pobjeda AfD-a na istoku mogla bi također biti prijetnja budućnosti koalicije kancelarke Angele Merkel sa strankom lijevog centra Socijademokratima (SPD) i izazvati sumnje prema kancelarkinoj nasljednici ministrici obrane Annegret  Kramp-Karrenbauer.

Još jedan pad potpore uzdrmanom SPD-u vjerojatno će ojačati stranačke čelnike koji pozivaju na regrupiranje prekidom koalicije s CDU-om.

No unatoč nizu borbi za vlast u njegovu vodstvu,  mnogo nedavnih izbornih anketa pokazuje da je SPD u tijesnoj utrci s AfD-om u Branndenburgu  da postane najveća stranka u parlamentu.

U Saskoj, koja je ključno njemačko gospodarsko središte, ekstremno desna stranka  namjerava zbaciti vladu pod vodstvom CDU-a.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Poljska i Češka dijele stajališta o novom europskom proračunu

Published

on

Dodao

Poljska i Češka predstavit će zajedničko stajalište u pregovorima o novom europskom proračunu i usprotivit će se smanjenju sredstava koja primaju u okviru kohezijske politike EU-a koja podupire siromašnije dijelove Unije.

“Predstavit ćemo stajališta koja su vrlo slična i međusobno se podupiru”, rekao je u srijedu poljski premijer Mateusz Morawiecki na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim kolegom Andrejem Babišem.

“Razgovarali smo o tome koje će interese braniti naše zemlje u okviru proračuna”, dodao je.

Europska komisija objavila je sredinom 2018. reviziju svoje kohezijske politike koja predviđa manje rezove u proračunu za 2021. do 2027. na 373 milijarde eura, uz preusmjeravanje dijela novca zemljama južne Europe od država Višegradske skupine – Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke te baltičkih zemalja.

Poljska, koja bi i dalje bila najveći primatelj, dobila bi 72.7 milijardi eura ili 20 posto manje u odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje.

Češka, za koju je predviđeno manje smanjenje, trebala bi imati na raspolaganju 20 milijardi eura.

Češki premijer Babiš kritizirao je prijedlog proračuna uoči dolaska u Varšavu, rekavši da zemlje članice ne bi trebale pristati na smanjenja.

Morawiecki je istaknuo da će ulaganje u infrastrukturu u srednjoj i istočnoj Europi podići konkurentnost cijelog EU-a.

Te regije, kao i balkanske države, mogu biti motor razvoja Unije “više nego što su danas”, rekao je Morawiecki.

Babiš je pozvao i na veću fleksibilnosti prilikom rapodjele novca. “Mi bolje od Europe znamo gdje je novac potreban i pozivamo na veću fleksibilnost”, rekao je češki premijer.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr