Povezite se

Izdvojeno

Važnost sjećanja i empatije za žrtve te poruke o apsurdnosti rata, brutalnosti i nasilja

Objavljeno

-

Svečanim otvorenjem značajne i vrijedne izložbe “Osijek na udaru brutalne agresije” obilježena važna obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i završetka mirne reintegracije

U prigodi 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske  i 22. godišnjice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u nazočnosti brojnih uzvanika, učenika i nastavnika  u predvorju Osnovne škole Frana Krste Frankopana Osijek svečano je otvorena reprezentativna i vrijedna izložba”Osijek na udaru brutalne agresije”.

Važna međunarodna izložba upozorenja i memorije na ratna stradanja industrijske, urbane i kulturne baštine grada Osijeka 90-ih po prvi je put otvorena u jednoj ustanovi osnovnoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Otvorenje izložbe uslijedilo je na  poziv ravnatelja ustanove prof. Antuna Ptičara, koji je i sam kao dragovoljac branio grad Osijek.

Početak svečanosti obilježio je domoljubni program učenica osmih razreda. 

Prof. Antun Ptičar/Izvor: Zlatko Pavošević/Heroji Osijeka

Ravnatelj Ptičar naglasio je svrhu i smisao prezentacije izložbe učenicima škole: „Cilj  je naučiti djecu i prikazati  kojom se mukom došlo do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ne želimo samo da vide agresiju, želimo to, ali da se uvjere koliko zla donosi rat, koliko, borbeni sukobi bilo koje vrste su zlo i koje nam više nikada ne treba. Mi radimo na tome da ih naučimo da što više budu svjesni toga, koliko je mir značajan i koliko mir treba očuvati. I to nam je glavna poruka ove izložbe, borimo se za mir i borimo se za bolju budućnost u ovoj našoj domovini“.

Autor izložbe Zlatko Dernaj prigodnim je riječima istaknuo „važnost sjećanja na dane hrabrosti i odlučnosti, ponosa i slave branitelja Osijeka“. Širenjem snažnih i važnih poruka autora izložbe nazočnim uzvanicima i učenicima o „apsurdnosti rata, mržnje i zločina; važnosti čuvanja mira, suosjećanja, solidarnosti, nenasilja i izgradnje sretne budućnosti za sve građane i buduće generacije“, završena je svečanost otvorenja reprezentativne multimedijske izložbe.

Putujuća izložba promicanja vrijednosti mira, slobode i domovine ostaje  u OŠ Frana Krste Frankopana Osijek otvorena do 17. siječnja 2020. god.

Izdvojeno

Grabovac: Sjećanje na troje poginule djece i najmlađu žrtvu Domovinskog rata

Published

on

Svetom misom u Drežnik Gradu i komemoracijom kod Spomenika u Grabovcu, kojoj je nazočio ministar Tomo Medved, u subotu je obilježena 29. obljetnica pogibije troje djece prognanika, među kojima i najmlađe  žrtve Domovinskog rata, tromjesečnog Ivana Špoljarića.

Troje poginule djece bili su prognanici iz plitvičkog sela Korana na početku velikosrpske agresije, a bili su smješteni u autokampu Grabovac. Poginuli su prilikom granatiranja prognaničkog autokampa 26. rujna 1991.

Potpredsjednik Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na Spomen obilježje položio zajednički vijenac Hrvatskog sabora, Vlade RH i predsjednika Republike, te je u svoje ime i u ime premijera Andreja Plenkovića izrazio suosjećanje rodbini poginule djece – Ivana (3 mjeseca), Dubravke (17) i Josipe Špoljarić (18).

Grabovac, 26.09.2020 – Svetom misom u Drežnik Gradu i komemoracijom kod Spomenika u Grabovcu, kojoj je nazočio ministar Tomo Medved, u subotu je obilježena 29. obljetnica pogibije troje djece prognanika, među kojima i najmlađe žrtve Domovinskog rata, tromjesečnog Ivana Špoljarića.
Troje poginule djece bili su prognanici iz plitvičkog sela Korana na početku velikosrpske agresije, a bili su smješteni u autokampu Grabovac. Poginuli su prilikom granatiranja prognaničkog autokampa 26. rujna 1991. Potpredsjednik Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na Spomen obilježje položio zajednički vijenac Hrvatskog sabora, Vlade RH i predsjednika Republike, te je u svoje ime i u ime premijera Andreja Plenkovića izrazio suosjećanje rodbini poginule djece – Ivana (3 mjeseca), Dubravke (17) i Josipe Špoljarić (18).
foto HINA/Vesna HORVAT/ ik

Istaknuo je kako su im u velikosrpskoj agresiji bili prekinuti djetinjstvo i mladost, a “njihovi su životi ovdje na današnji dan prije 29 godina položeni na oltar domovine; i mi nećemo dopustiti zaborav, a hrvatska će se budućnost uvijek graditi na povijesnoj istini”.

Do kraja godine Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata

Ministar Medved rekao je i da će se do kraja ove godine usvojiti Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, jer je to “dug države prema nevinim žrtvama rata”.

Civilni stradalnici dobit će pravnu sigurnost sličnu onoj koju su u prethodnom mandatu dobili hrvatski branitelji kroz Zakon o hrvatskim braniteljima i obitelji nestalih kroz Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, naglasio je.

Tijekom spomen mise za žrtve u župnoj crkvi Sv. Ante u Drežnik Gradu, župnik Mile Pecić, sudionik prognaničkih zbivanja u slunjskom kraju 1991. godine, rekao je da se strahote Domovinskog rata ne smiju zaboraviti, a posebno ne kada je riječ o poginuloj djeci – anđelima, tromjesečnom Ivanu i 17 i 18 godina starim Dubravki i Josipi.

“Na zaborav nemamo pravo, ali ne radi osjećaja osvete ili mržnje, već radi ljubavi prema žrtvama koja obvezuje”, rekao je župnik Pecić.

Organizator komemoracije je Udruga branitelja Domovinskog rata Općine Plitvička jezera i Općina Plitvička jezera.

Načelnik Općine Ante Kovač rekao je da su poginula djeca Ivan, Dubravka i Josipa Špoljarić bili iz sela Korana, odakle su po sigurnost otišli u prognaničko naselje u turističkom kampu Grabovac, jer im je te 1991. godine u njihovom selu kao Hrvatima bio onemogućen siguran život. Sela si im srpski agresori minirali, a prometnice zatvorili.

Prognanici, uglavnom žene s djecom i starci, tragičnog su 26. rujna 1991. bili granatirani iz pravca Smoljanca, udaljenog oko tri kilometra zračne linije i to, istaknuto je, planirano na najbolniju točku, žene s djecom i starce, kako bi hrvatskim braniteljima pao moral. U tom granatiranju poginulo je troje djece.

U izjavi za medije nakon komemoracije ministar Medved je rekao da će nacrt Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata biti objavljen i u postupku javnog savjetovanja, te je pozvao sve zainteresirane subjekte da se uključe i da daju i svoje primjedbe.

Plan je da 21. listopada nacrt Zakona o civilnim stradalnicima bude proanaliziran na sjednici Vlade RH, te da će se procedura usvajanja u Hrvatskom saboru provesti do kraja ove godine.

Ministar Medved najavio je da će se ovim zakonom otvoriti mogućnost da se regulira stradalnički status onim članovima obitelji kojima je netko u Domovinskom ratu smrtno stradao ili je bio ranjen, koji ranijih godina nisu regulirali svoj status, a kasnije im je to bilo onemogućeno.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Petrinjski Dani sjećanja 1991.-2020.

Published

on

U sklopu petrinjskih Dana sjećanja 1991. – 2020. u petak je obilježeno 30 godine od oružanog napada pripadnika Srpske demokratske stranke (SDS) na Policijsku postaju u Petrinji, što je i prvi napad velikosrpskih agresora na ustavno-pravni poredak suverene Republike Hrvatske.

U noći s 27. na 28. rujna 1990., radikalni pripadnici SDS-a, kojeg je osnovao psihijatar Jovan Rašković u veljači te godine, najprije su u susjednoj Mošćenici napali tri policijska vozila. Nakon toga su pozvali sunarodnjake da se okupe ispred petrinjske Policijske postaje, tražeći da nasilno uđu i preuzmu postaju. S dvadesetak autobusa dovezeno je nekoliko stotina naoružanih srpskih aktivista, koji su pucnjavom pokušali uplašiti  hrvatske policajce, koji su branili petrinjsku postaju.

Pobunjeni su Srbi uspjeli provaliti u jedno policijsko skladište gdje su oteli dio naoružanja, ali policijsku postaju niti nakon višesatne opsade, nisu uspjeli zauzeti. Tom je prilikom napadnuta i pristigla ekipa Hrvatske televizije, novinar i snimatelj su pretučeni, oprema im je oteta, a automobil onesposobljen.

Intervencijom pripadnika Specijalne policije iz Lučkog, pobunjenici su rastjerani, a organizatori oružanog napada na hrvatsku policiju privedeni.

U sjećanje na taj događaj, te 14 petrinjskih policajaca poginulih u Domovinskom ratu, uz Spomen obilježje na zgradi Policijske postaje zapaljene su svijeće članova obitelji poginulih policajaca, MUP-a, Policijske postaje Petrinja, Grada Petrinje, te brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata i političkih stranaka.

Obraćajući se nazočnima, petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović rekao je kako su hrvatski policajci bili prvi u obrani Hrvatske kao tada jedina organizirana oružana snaga. Istaknuo je kako se uz aktivne policajce ne smiju zaboraviti ni pričuvni policajci.

“Dani sjećanja su dani da bi se sjetili svih oni koji su stvarali Domovinu. Kad pogledamo što je Petrinja u tim našim rujanskim danima možemo uvijek s ponosom, poštovanjem i pijetetom doći i sjetiti se onih najbližih kojih nema, onih koju si bili naši suborci i koji su dali ogroman doprinos. Sjetimo se svih pričuvnih sastava iz kojih su se i stvorile ostale postrojbe.“- rekao je Gradonačelnik te naglasio ogromnu ulogu koju je u Domovinskom ratu odigrala policija istaknuvši kako su policajci pričuvnog sastava prvi uzeli puške u ruke i stali u obranu Hrvatske. Gradonačelnik je ovom prilikom čestitao i nadolazeći blagdan sv. Mihovila, zaštitnika policije naglasivši kao je policija trajna vrijednost i sigurnost gradova, općina i cijele države Hrvatske. „Danas Petrinja i cijeli sustav sigurnosti funkcionira na takav način da imamo sve standarde i da su najbolji partneri svakoj obitelji i Gradu Petrinji.“- kazao je Dumbović o petrinjskoj policiji.

Darko Dumbović, Predsjednik koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje ovo m je prilikom rekao: „Ovo je događaj koji se dogodio 27. i 28. rujna 90-te godine, zaista je poseban zato što je prvi oružani sukob radikalnog krila SDS-a Petrinja koji je napao policijsku postaju u pokušaju oduzimanja oružja tadašnjeg rezervnog sastava milicijske stanice Petrinja, kasnije policijske postaje. Pučanstvo srpske nacionalne manjine već je tada krenulo u pripreme za ono što se kasnije,`91. godine događalo.“

Prilikom intervencije specijalaca i pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika, dio srpskih pobunjenika prebjegao je u susjednu vojarnu Jugoslavenske  vojske (JNA), kako ne bi bio dostupan policiji i gdje su imali zaštitu. Budući da su već počele podjele i među lokalnim stanovništvom, a iz petrinjskog garnizona JNA je svakodnevno prijetila opasnost, zadaća hrvatske policije je bila vrlo složena.

Zajedničku molitvu na svečanosti je predvodio policijski duhovnik don Ivo Borić, koji je potom u petrinjskoj župnoj crkvi sv. Lovre služio i svetu misu. U paviljonu Strossmayerovog šetališta postavljena je izložba ratne fotografije, a u Taborištu je održan i prijam za umirovljene i aktivne policajce.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Obilježena 29. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade HV-a

Published

on

Ilustarcija

Odavanjem počasti i polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te svetom misom u Vukovaru je u srijedu obilježena 29. obljetnica ustroja legendarne 204. vukovarske brigade HV-a, postrojbe koja je branila Vukovar u Domovinskom ratu.

Vijence su položila brojna izaslanstva, među njima i ministar branitelja Tomo Medved kao izaslanik premijera, ministar obrane Mario Banožić, general Željko Živanović kao izaslanik predsjednika RH, zastupnica Marijana Balić kao izaslanica predsjednika Sabora, te izaslanstvo Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.

Podsjetivši na veliku žrtvu koju su pripadnici 204. brigade podnijeli za slobodu Hrvatske, ministar Medved napomenuo je kako je kroz srpske koncentracijske logore prošlo 1.557 pripadnika te ratne postrojbe.

“Važno je naglasiti – 190 žena i 93 maloljetna branitelja koji su s oružjem branili svoj grad. To je žrtva i to je doprinos 204. vukovarske brigade”, poručio je.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je kako se u kontekstu današnjeg vremena svi moramo zapitati koliko smo na tragu 204. brigade i njezinih pripadnika.

“To se moramo zapitati pogotovo kada se prisjetimo da je neki dan dio Vlade RH na ‘groblju šajkača’ odavao počast onima koji su ubijali ljude kojima mi danas odajemo počast. S druge strane, dio Vlade RH je danas s nama i odaje počast onima kojima je zaista treba odati”, istaknuo je Penava.

Kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 branitelja tadašnje općine Vukovar, od kojih je 921 poginuo ili nestao, dok ih je 1600 ranjeno.

Molitvu je na obljetnici predvodio fra Josip Poleto, gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru, koji je služio i misu zadušnicu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije