Povezite se

Gospodarstvo

Uzbuna zbog najave ukidanja agencija, ministar odlučan

Objavljeno

-

Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda koji obuhvaća pripajanje 54 tijela ministarstvima ili drugim nadležnim ustanovama, izazvao je popriličan otpor onih koji bi se trebali ukinuti.

No unatoč kritikama, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, koji koordinira taj proces, odlučan je u namjeri i poručuje da neće osigurati novac u proračunu za one čije se pripajanje planiralo.

Odbacuje kritike da se neke agencije neće moći ukinuti zbog reakreditacija za fondove EU i najavljuje uštede koje se, tvrdi, mjere u desecima milijuna kuna, piše Jutarnji list.

“Dosad sam dobio 20-ak različitih analiza iz tih agencija u kojima se zaključilo da bi baš one trebale ostati, a po mogućnosti i da treba osnovati neke nove. Vjerujem da će se Vladin plan racionalizacije provesti do 1. siječnja iduće godine jer niti jedno tijelo s popisa neće biti u proračunu za sljedeću godinu”, rekao je Tolušić.

Na pitanje hoće li se za neke agencije morati raditi dugotrajan proces reakreditacije prema Europskoj komisiji, što tvrde u nekima od tih agencija, Tolušić odgovara da to nije točno.

“Vjerujem da će doći i do racionalizacije zaposlenih, ali važnije je da će se bolje kontrolirati troškovi. Za one koji su dobri, u sustavu će, naravno, i dalje biti mjesta”, najavljuje Tolušić. Dodaje da su svi ministri upoznati s planom, da su ga podržali i da se on može mijenjati samo u smislu da bude još veća racionalizacija, a da je ovaj prijedlog minimum.

“Svi su upoznati s planom koji je usklađen s ministrima. Ako neki ministar želi racionalizaciju na drukčiji način, u redu, ali ovo je minimum”, poručio je.

Najavljuje i uspostavu objedinjenog Državnog inspektorata do kraja godine, a u planu je i racionalizacija 21 ureda državne uprave u županijama. Tolušića smo pitali i što je s Agencijom za regionalni razvoj, koja se ukidala više od dvije i pol godine, da bi se na kraju od te ideje odustalo, uz izliku da bi to bio prekompliciran proces zbog fondova EU.

Dio prijedloga o spajanju star je gotovo dvadesetak godina, a zadnji pokušaj bio je u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića koji je također propao neslavno.

Za Vladin prijedlog smanjenja broja agencija u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) doznali su iz medija i poprilično se šokirali. Dosad, naime, ni u jednom planu i pokušaju – a bilo ih je posljednjih godina više – nije bilo gašenja ove agencije, odnosno pripajanja Ministarstvu znanosti i obrazovanja. S druge strane, prijedlog o spajanju agencija, koji je iz ministarstva Blaženke Divjak upućen u Vladu, bio je drukčiji od zaključka donesenog na zadnjoj Vladinoj sjednici.

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Građani Hrvatske sve više dižu kredite

Published

on

Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na sedam posto, koliko je iznosio i u kolovozu.

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Published

on

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura).

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije