S obzirom na to da bi se granice između država članica EU trebale otvoriti od 15. lipnja, hrvatski nacionalni avioprijevoznik pustio je u prodaju karte prema nekoliko europskih destinacija iz Zagreba, piše portal Croatian Aviation.

Uz postojeće međunarodne linije iz Zagreba prema Frankfurtu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Zurichu od 15. lipnja u prodaji su i karte za Bruxelles (4 puta tjedno), Muenchen (tri puta tjedno), Sarajevo (tri puta tjedno), London (dva puta tjedno) i Rim preko Splita (tri puta tjedno).

Od 16. lipnja uvodi se i linija Zagreb – Dublin, 3 puta tjedno (uto, čet, ned), a od 18. lipnja uvodi se linija Zagreb – Beč, 2 puta tjedno (čet, ned).

Na linijama prema Londonu i Dublinu prometovat će zrakoplovi tipa A319/A320, dok će na ostalim linijama prometovati zrakoplovi manjeg kapaciteta tipa DashQ400.

Croatia Airlines tako će od 15. lipnja prometovati prema 11 međunarodnih destinacija, uz domaće linije prema Dubrovniku, Splitu, Zadru i Puli.

Od ponedjeljka, 22. lipnja, kompanija u prodaji drži više tjednih letova nego što će to biti u prvom tjednu operacija, no Croatia Airlines vjerojatno će dodatno modificirati red letenja za to razdoblje.

Nacionalno/Dnevno.hr

Na hrvatskom tržištu hrane dolazi do golemih viškova mesa domaćih proizvođača jer trgovci uvoze jeftinije meso.

Zbog uvoza, koji ponovno puni trgovačke police teletinom za 30, a piletinom čak i za 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. Pravi problemi slijede od druge polovice lipnja s obzirom na to da su proizvođači mesa proizvodnju tempirali za turističku sezonu. Kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef.

Razlog pojačanog uvoza je taj što su mnoge zemlje još u ožujku predvidjele probleme s viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu. Mesari u Hrvatskoj, naravno, sada uz meso iz Njemačke, Nizozemske i Poljske prodaju i slovensko meso koje je, s obzirom na subvencije, jeftinije od domaćeg, upozoravaju iz Baby Beefa.

Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći.

S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu. No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova, piše u srijedu Večernji list.

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, koji su mu ukazali na važnost i neophodnost potpore sektoru tih djelatnosti. 

Istaknuli su pri tome kako Hrvatska ima veliki potencijal u tom sektoru jer kroz svoje djelovanje može osigurati i visoku dodanu vrijednosti ostalim gospodarskim granama, pogotovo turizmu, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. 

Od posebne je važnosti za ovaj sektor, naglašeno je na sastanku, izrada strategije sektora kreativnih djelatnosti i industrija kao i institucionalna i infrastrukturna podrška razvoju kreativne i kulturne industrije.

U izaslanstvu su bili predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Bojan Baletić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić i dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković.