U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na taj dokument vrijedan 750 milijardi dolara.

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak “EU sljedeće generacije” i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno ‘teškima’ 1850 milijardi eura.

Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene. “Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen”, rekao je Plenković novinarima.

“Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja”, dodao je.

Prva banka koja će moći izdavati hrvatske turističke (Cro) kartice je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja će biti spremna za otvaranje računa i izdavanje kartica počevši od 1. srpnja, doznaje se iz Ministarstva turizma (MINT), iz kojeg iznose i da je naručeno 40 tisuća Cro kartica.

Osim HPB-a, sporazum su nakon provedenog natječaja Ministarstva turizma za poticanje domaće potrošnje u turizmu i ugostiteljstvu do sada potpisale Agram banka te POBA (Podravska banka), te se i za njih može pretpostaviti da će početi izdavati karticu, kažu na upit Hine iz MINT-a, nakon što je Vlada ovog tjedna proširila obuhvat usluga u sklopu te mjere odnosno kartice i najavila početak primjene od 1. srpnja.

“Mjeru će provoditi Ministarstvo turizma u suradnji s poslovnim bankama koje su se prijavile putem javnog poziva. To su PBZ, HPB, OTP, RBA, AGRAM banka, POBA i ERSTE, od kojih je s tri potpisan i sporazum, a očekuje se da će HPB krenuti prvi s izdavanjem. Ostale banke će se priključivati provedbi sukladno svojim mogućnostima i poslovnim odlukama”, napominju iz MINT-a.

Podsjećaju da je o toj mjeri odlučila vlada s ciljem poticanja domaćeg turističkog prometa i potrošnje, čime se zaposlenima omogućuje pristupačniji odmor, kroz povećanje primitaka po osnovi rada i isplatu naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika. Ta je naknada predviđena u iznosu do 2.500 kuna godišnje, kao neoporeziv primitak na koji se ne plaća porez na dohodak.

“Mjera se tehnički provodi putem Hrvatske turističke kartice (tzv. Cro kartica) u obliku elektronskog vaučera s funkcionalnostima platežne debitne kartice, koja glasi na ime radnika i ima rok valjanosti četiri godine te se izdaje pod međunarodnim kartičnim shemama Mastercard i Visa”, iznose iz MINT-a.

Plaćanje usluga tom će karticom, kako dodaju, biti moguće u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge hrane i pića (restorani, kafići, fast food itd.), te u svim smještajnim objektima (hoteli, kampovi, pansioni, privatni smještaj itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica.

Moći će se plaćati i usluga chartera ili iznajmljivanje plovila, kao i ostale turističke usluge na području Republike Hrvatske putem turističkih agencija. “Svi ugostitelji i drugi pružatelji turističkih usluga koji prihvaćaju plaćanje putem redovnih bankovnih kartica, Visa i Mastercard, moći će primiti uplatu i putem Hrvatske turističke kartice na fizičkom prodajnom mjestu putem POS terminala i nikakva dodatna prijava sa strane pružatelja usluga (ugostitelja, turističke agencije ili charter kompanije) nije potrebna”, objašnjavaju iz tog ministarstva. Ističu i da će se kartica moći koristiti cijele godine, neovisno o sezonama i na području cijele Hrvatske.

Iako ne iznose procjene koliko će se pružatelja usluga uključiti u provedbu te mjere, niti koliko ih se prijavilo za sudjelovanje i sa kakvim popustima koje bi dali korisnicima kartica, iz MINT-a kažu da vjeruju u odaziv i pružatelja usluga i poslodavaca koji će to ponuditi zaposlenicima. “Moguće je i povećanje atraktivnosti same kartice kroz ostvarivanje određenih pogodnosti, neovisno o tome je li radniku isplaćen neoporezivi dio naknade ili ne. Stoga daljnji planovi za razvoj mjere idu u smjeru da se s turističkim sektorom definira odobravanje popusta za plaćanje Cro karticom, kao i proširenje u smislu omogućavanja isplate neoporezive naknade radnicima i u javnom i privatnom sektoru”, kažu iz MINT-a.