Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila travanjski paket mjera pomoći gospodarstvu, a ministar financija Zdravko Marić je pritom poručio kako one pokazuju povjerenje prema poduzetnicima te se očekuje da i oni odgovore na isti način. 

“Iz svih ovih mjera, kriterija i uvjeta koje smo propisali i načina na koji postupamo, poprilično je jasno kakvu smo visoku razinu povjerenja dali poduzetnicima u našim odnosima i od njih molimo i tražimo da na isti način odgovore. Jer, upravo to povjerenje je ključni preduvjet za ostvarenje solidarnosti o kojoj svi pričamo”, rekao je Marić.

Dodaje, naime, kako svi koji na neki način mogu pridonijeti gospodarskoj aktivnosti, a time i financiranju funkcija države, trebaju dati svoj obol kako bi se načelom solidarnosti pomoglo onima koji, ne svojom krivnjom, ne mogu raditi. 

Marić je najavio da će Vlada nastaviti činiti sve kako bi pomogla poduzetnicima, a da građani mogu računati da će u nekim od idućih krugova i mjera fokus biti više usmjeren njima i drugim mjerama, osim onih koje se im sada na raspolaganju kao što su moratorij na kreditne obveze i mjere vezano uz porezne obveze. 

Naknada za plaće radnika 4.000 kuna neto         

Vlada je travanjski paket mjera razradila kroz nekoliko zaključaka i odluka te zakonske prijedloge, primjerice izmjena Općeg poreznog zakona, Zakona o izvršavanju proračuna, Zakona o računovodstvu, koje je uputila u hitnu saborsku proceduru. 

Vlada je tako odlučila povećati potpore poduzetnicima u poteškoćama za očuvanje radnih mjesta odnosno isplate plaća radnicima s 3.250 kuna povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno, država preuzima davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Kako je istaknuto na jučerašnjem predstavljanju, ta mjera će u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštati oko 8,5 milijardi kuna, a mogu je koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

“To nije plaća, nadam se i uvjeren sam da će brojni poduzetnici svojim zaposlenicima isplatiti i veću plaću od 4.000 kuna”, rekao je Marić

Istaknuo je kako će se i za sve kojima je isplaćena ili će biti isplaćena potpora od 3.250 kuna za ožujak, biti oslobođeni plaćanja javnih davanja odnosno doprinosa. 

Podsjetio je i kako je iznos od 4.000 kuna vezan i uz zadnji krug porezne reforme u kojem je osnovni osobni odbitak podignut na 4.000 kuna, što znači da taj iznos nije u ‘škarama’ poreza na dohodak, ali se na to plaćaju doprinosi iz i na plaću što će država preuzeti na sebe. 

Zadnji podaci pokazuju da je tu mjeru zatražilo 66.000 poduzetnica za više od 400.000 radnika, a za ožujak se zahtjevi mogu podnijeti do 5. travnja, rekao je Marić.

Najavio je da će isplata biti prije Uskrsa, odnosno do 10. travnja, a tog bi se principa držali i u svibnju i lipnju.

Oslobođenje od poreza na najteže pogođene; PDV po naplati računa

Vlada se odlučila i za više mjera u području javnih davanja poglavito poreza na dohodak, dobit i doprinosa. 

“Ako ste poduzetnik koji je pogođene koronavirusom, i to se vidi ili će se vidjeti u padu prihoda na godišnjoj razini za više od 50 posto, bit ćete u potpunosti ili djelomično oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, na dobit i doprinosa”, istaknuo je Marić. 

Tako će poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna, a takvih je 93 posto, koje imaju pad prihoda veći od 50 posto, biti u potpunosti oslobođeni plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje bit će djelomično oslobođeni plaćanju poreza sukladno padu prihoda.

Marić iznosi i primjer – 65 posto pad prihoda u travnju, svibnju i lipnju, i tih 65 posto je potpuno oslobođeno plaćanja javnih davanja u ta tri mjeseca, dok za preostalih 35 posto vrijedi ono što je i sada na snazi – u ova tri mjeseca niste u obvezi plaćanja (vrijedi odgodni učinak), a nakon toga obročna otplata do 24 mjeseca. 

U tom je paketu i mjera po kojoj će ubuduće svi, dakle i velike tvrtke s prihodom većim od 7,5 milijuna kuna, plaćati PDV tek po naplati izdanih računa odnosno naplaćenoj realizaciji.

Do sada su, naime, po naplaćenim računima PDV plaćali samo mali poduzetnici (s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna), a sada će odgodu plaćanja PDV-a do naplate imati i sve ostale tvrtke.

“Način obračuna kao takav ostaje, ali država za vrijeme trajanja posebnih okolnosti provodi princip koji kaže – ono što nije naplaćeno ide u odgodu, ono što je naplaćeno i plaćeno, naravno, to je obveza uplate u državni proračun”, objašnjava Marić. 

Smatra da se iz tih mjera jasno vidi i intencija – oslobođenje za izravne poreze, kao što su porez na dohodak, dobit i doprinosi, a PDV, kao neizravni porez gdje porezni obveznik nije i onaj koji snosi krajnji teret obveze nego netko treći, princip je – ono što ste naplatili uplatiti u državni proračun, a ono što niste ide u odgodu. 

Ministar financija je istaknuo i kako će se to proširenje uvesti i na PDV pri uvozu i to na svu robu. Do sada je to vrijedilo kod uvoza opreme i strojeva, a sada proširujemo na sve, rekao je Marić. 

Najavio je da će PDV-a biti oslobođene donacije za opremu u ovoj situaciji. Propisat ćemo oslobođenje za doniranje opreme, ali i opreme koja se donira iz uvoza, naglasio je. 

Ministar financija je istaknuo i kako se mjerama koje se poduzimaju želi smanjiti administriranje.

Po podacima koje je iznio, do sada je 62.086 poduzetnika podnijelo zahtjev za poreznu odgodu, od čega je obrađeno već 59 posto.

I HZZ i Porezna uprava rade maksimalne napore da što prije obrade te zahtjeve, poručio je.

Predaja financijskih izvještaja produljena do kraja lipnja

Među mjerama iz travanjskog paketa je i produljenje roka za predaju financijskih izvještaja za 2019. godinu, s 30. travnja na 30. lipnja. 

Pritom se, dodaje Marić, odgađaju i svi pripadajući obrasci i pripadajući obračun poreza na dobit, koji je vezan uz to. 

Pritom se poduzetnici oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. 

Radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, Vlada je ujedno zadužila Finu za izradu i vođenje digitalne platforme, putem koje će se omogućiti elektroničko podnošenje prijave za mjere, prikupljanje podataka nužnih za odluku o odobrenju mjere te osigurati izvještajni sustav za praćenje realizacije mjera.  

Zakonske izmjene za mogućnost većeg zaduženja

Uz zaključke i zakonske prijedloge koje je ministar Marić obrazložio na samoj sjednici, Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršenju državnog proračuna u ovoj godini, koje omogućuju dodatno zaduživanje za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu. 

Naime, Zakonom o izvršavanju proračuna u ovoj godini bilo je utvrđeno da se država na domaćem i inozemnom tržištu može zadužiti do 26,86 milijardi kuna, no predloženim izmjenama bi se država u ovim novim okolnostima mogla zadužiti i iznad tog iznosa. Također se omogućava i dodatno zaduživanje izvanproračunskih korisnika, a suglasnost za dodatno zaduživanje i njima i ministru financija davat će Vlada. 

Ujedno je Vlada, zbog izvanrednih okolnosti uslijed epidemije Covid-19 privremeno odgodila primjenu fiskalnih pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. 

Vlada je zaključkom zadužila proračunske i izvanproračunske korisnike za provedbu mjera usmjerenih na ograničavanje korištenja sredstava predviđenih proračunom.

Ujedno je najavila i da će pokrenuti pregovore sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. godinu, kao i o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na osnovnu plaću.

Ministarstvo državne imovine je zadužila za  izradu smjernica za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu kako bi svoje poslovanje prilagodili novonastalim okolnostima, a i od lokalnih jedinica očekuje da, na odgovarajući način, provedu aktivnosti i mjere ušteda. 

S početkom travnja na snagu stupaju uredbe o visini trošarina na duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te posebnog poreza na bezalkoholna pića ovisno o udjelu šećera, a s povećanjem tih trošarina očekuje se i poskupljenje tih proizvoda, no zasad proizvođači i udruge ne izlaze s konkretnim brojkama.

Naime, s 1. travnja na snagu stupaju nove uredbe o visini trošarina na duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića (ovisno o udjelu šećera).

Vlada je te uredbe donijela 19. ožujka, a ministar financija Zdravko Marić tada je ustvrdio kako cigarete ne bi trebale poskupjeti za više od dvije kune po kutiji, alkoholna pića po litri između dvije do tri kune, a bezalkoholna do jedne kune, no za neka će trošarinsko opterećenje biti manjem zbog niske koncentracije šećera.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok proporcionalna ostaje na 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina se povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram, a na 800 kuna povećava se i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).

Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.

U Ministarstvu su procijenili da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta, kao i da će povećanje tih trošarina proračunu ove godine donijeti dodatnih 400 milijuna kuna.

Iz duhanske industrije su već ranije upozoravali da bi povećanje trošarina na duhanske proizvode moglo izazvati i dodatne poremećaje na domaćem tržištu koje bi se na kraju mogle negativno odraziti i na proračunske prihode.

Glavni ‘igrači’ na tim tržištima za sada ne izlaze s konkretnijim podacima o novim cijenama odnosno poskupljenju, pa su tako primjerice iz Philip Morrisa tek odgovorili kako “u ovom trenutku, a s obzirom i na cjelokupnu nepredvidivu situaciju, nemaju dodatnih informacija, niti komentara”.

Za sada nema službenih potvrda proizvođača kada će i koliko cigarete poskupjeti. Nom ako do toga i ne dođe prvi dan primjene nove uredbe, poskupljenje se vjerojatno može očekivati idućih dana, moguće krajem tjedna.

Povećanje trošarina na alkohol; na bezalkoholna pića ovisi o postotku šećera

Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od 1. travnja iznosit će 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više (sada 5.300 kuna), ili u postotku rast za 13,2 posto.

U Vladi su procijenili da bi to do kraja godine trebalo donijelo 0,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine, dok bi promjene kod posebnog poreza na bezalkoholna pića trebale donijeti dodatnih 64 milijuna kuna.

Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića ništa ne mijenja kod kave, već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.

Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu – 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. I po novome bi ostalo fiksni dio, ali bi bio snižen na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin, iznosi 80 kuna po hektolitru.

Ako nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića – ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna: od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru; od pet do osam grama 30 kuna; a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna po hektolitru.

Ministar Marić je nekoliko puta naglasio da je za prve dvije skupine posebni porez i niži u odnosu na postojeći sustav, dok bi cijene ostalih bezalkoholnih pića mogla poskupjeti oko jedne kune.

Povećanje trošarina na pića negativna za proizvođače; upitna radna mjesta

No, ni proizvođači ni udruge proizvođača bezalkoholnih pića ne izlaze s izračunima novih cijena, a iz Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) su Hini odgovorili kako će se povećanje trošarina negativno odraziti na poslovanje tih proizvođača.

Podsjećaju i kako su, s obzirom na trenutnu situaciju te niz nepovoljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s pandemijom koronavirusa, kao i na činjenicu da industrija treba vremena za prilagodbu na nove uvjete poslovanja i visinu posebnog poreza, predložili da se uredba primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine.

U protivnom, kako navode, “za očekivati je da će se negativne posljedice donošenja ovakvog Zakona i uredbe reflektirati na proizvođače bezalkoholnih pića zbog povećanih poslova poslovanja uzrokovanih diskriminirajućim porezom i time implikacijama na dobit tvrtke”.

“Kad se tome dodaju uvjeti poslovanja zbog pandemije korona virusa održanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta dolazi u pitanje”, istaknuli su iz GIUPP-a.

Naglašavaju i da “ukoliko se proizvodnja i uspije održati, rješenje bi se dugoročno moglo naći u njenom premještanju u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži”.

Iz GIUPP- a u odgovoru Hini podsjećaju kako su se protivili donošenju Zakona i uredbi koja stupa na snagu 1. travnja te su zatražili da se spomenuti Zakon povuče iz procedure s obzirom da se njime izdvaja industrija bezalkoholnih pića kao jedina industrijska grana čija potrošnja uzrokuje pretilost.

Primarni cilj povećanja posebnog poreza je povećanje državnog proračuna i takvo povećanje poreza definitivno “nije pravi alat u smanjenju pretilosti” ili prevalenciji nezaraznih jer debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke uključujući nedostatak vježbanja, sjedeći stil života, genetiku te lošu prehranu u cjelini, istaknuli su iz GIUPP-a.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu da će gospodarska šteta prouzročena kornavirusom, biti teža nego što je bila 2008. kad je globalna ekonomska kriza počela bankrotom banke Lehman Brothers te da u Hrvatskoj slijede novi paketi pomoći gospodarstvu.

Premijer je to rekao novinarima u Lazu Bistričkom gdje je obilazio područja pogođena potresom u Krapinsko-zagorskoj županiji.

 “Mi smo zaista promptno reagirali sa 63 mjere, vrlo jasno predstavili ono što je u ovom trenutku najbitnije, olakšali sve što možemo, osobito privatnom sektoru. Tijekom idućeg tjedna izaći ćemo s još jednim paketom mjera”, najavio je Plenković.

Kako je rekao, s obzirom da u ovom trenutku nema naznaka kad ćemo imati lijek, cjepivo, ne znamo ni koliko će nam vremena trebati da steknemo imunitet to “nas sve skupa stavlja u posebne okolnosti.”

Plenković je ocijenio da će Vlada maksimalno angažirano, donositi odluke i poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana. Najavio je da će se “pronalaziti likvidnost i sredstva na sve moguće načine, što na domaćem tržištu, što na međunarodnom.”

Sve će ovisiti o trajanju ove krize, naglasio je premijer i  ponovio da će Hrvatska od cijelog Corona investment plana dobiti milijardu i 160 milijuna eura.  Prva tranša je 240 milijuna i dio toga je već krenuo, dio će doći početkom travnja. Mi ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova  u borbi protiv pandemije.  Isto tako ćemo nastojati objasniti, kad izračunamo kolike su štete, što nam sve s europske razine može pomoći oko saniranja posljedica potresa.

Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li doći do izmjena zakona koji sada predviđa plaćanje tek pet posto od nastalih šteta u potresu Plenković je najavio da resorno ministarstvo radi na zakonskim izmjenama.

Što se tiče zakona nastojat ćemo naći jedno rješenje koje će uzeti u obzir posebnosti ovog potresa koji je bio velik i koji je pogodio golemi broj ljudi, najavio je premijer

Novinare je zanimalo i poštuju li se sve mjere opreza u hrvatskim tvrtkama, prema preporukama Nacionalnog stožera i jesu li poslodavci svojim radnicima osigurali dovoljno zaštitne opreme.

“Jučer sam razgovarao s kineskim premijerom Lijem, oni će dati dio donacija, ostalo smo naručili s velikim kineskim kompanijama, nabavu materijala, zaštitne oprema prije svega za zdravstvene ustanove, ali isto tako i za sve ostale službe koje to moraju imati, i policija i vatrogasci i carinici, inspektori, vojska, a bit će toga dovoljno s obzirom da se želimo osigurati na dulji rok, za sve kojima je potrebno”, odgovorio je Plenković.