Povezite se

EU

Usvojeno mišljenje kojim Petir traži jače uključenje žena u ruralnim prostorima u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike

Objavljeno

-

„Ovo mišljenje posebno je važno za žene u ruralnim prostorima jer sam njime tražila da se zadrže tematski potprogrami za žene u okviru Programa ruralnog razvoja kako bi se osigurale potpore ženama poljoprivrednicama te da se na razini država članica prepozna i prizna „nevidljivi rad“ žena u ruralnim prostorima kako bi one mogle ostvariti prava koja im pripadaju“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Petir želi doprinijeti poboljšanju života europskih poljoprivrednika i stanovnika ruralnih prostora, a osobito žena u ruralnim područjima. Naime, samo 30% žena ima status vlasnica poljoprivrednih gospodarstava. Pored navedenog, participacija žena u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja je niska, a niti jedna država članica nije do sada uspostavila tematske potprograme za žene u ruralnim prostorima predviđene Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj kakvi primjerice postoje za mlade poljoprivrednike.

„Porazna je činjenica da nijedna država članica nije u svoj Program ruralnog razvoja uključila potprogram namijenjen ženama kako bi poduprla žene u ruralnom prostoru te se nadam da će se to uskoro promijeniti jer žene imaju interes za bavljenje poljoprivredom i financijsku podršku koju Unija za to osigurava treba iskoristiti“, rekla je Petir.

Također, ona ističe kako je važna veća dostupnost društvene infrastrukture nužna za kvalitetan život žena u ruralnim područjima poput specijalizirane medicinske skrbi, njege za starije osobe te veće dostupnosti predškolskih ustanova. „Kod ulaganja u infrastrukturu, usluge i stjecanje znanja i vještine države članice bi u okviru svojih strateških planova trebale razmotriti izgradnju neophodne infrastrukture koja je dio strategije lokalnog razvoja te je ujedno i prilagođena ženama u ruralnim područjima. Takva infrastruktura trebala bi biti usmjerena na pružanje potrebne pomoći i podrške osnaživanju žena i poticanje njihovog zaposlenja“, rekla je zastupnica Petir.

Petir se osvrnula i na probleme s kojima se susreću žene u ruralnim područjima napomenuvši kako su one često ekonomski ovisne o suprugu, za njih ne postoji radno vrijeme, a bore se i s nedostatkom osnovnih socijalnih i mirovinskih prava poput bitno nižih mirovina ili pak neplaćenog porodiljnog dopusta. Gotovo polovica njih nikada ne odlazi na godišnji odmor, a u vrlo maloj mjeri participiraju u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.

Ovo mišljenje prepoznaje neprocjenjiv doprinos koji žene ostvaruju u gospodarstvu ruralnih područja te potiče države članice i EU da daju snažniju podršku ženama u ruralnom prostoru.

„Ženama je potrebno olakšati pristup zemljištu i kreditima te osigurati sva socijalna prava koja trenutno nemaju jer njihov rad na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nije prepoznat i vrednovan stoga je potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena“, kazala je Petir.

EU

Milanović: temelj za rješavanje graničnog spora u međunarodnom pravu

Published

on

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”. 

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović. 

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o  mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.

Ucitavanje vijesti

EU

EK: blokiranje ljudi na granicama unutar EU-a bilo bi kontraproduktivno

Published

on

Stručnjaci iz Europske komisije slažu se da bi blokiranje kretanja ljudi sa simptomima koronavirusa na granicama unutar EU-a bilo kontraproduktivno i da je karantena bolja opcija, rekli su u četvrtak europski dužnosnici. 

Članice EU-a koje se nalaze u šengenskoj zoni pojačano pripremaju mjere protiv širenja koronavirusa nakon što je epidemija planula u Europi prošlog tjedna na žarištima u Italiji. Prvi slučaj pojavio se u Kini u prosincu. 

Zasad EU i članice Schengena nemaju namjeru uvesti granične kontrole, rekla je novinarima glasnogovornica Europske komisije.

Europski stručnjaci rekli su na sastanku u srijedu da bi vraćanje ljudi koji su potencijalno zaraženi virusom samo pomoglo u širenju bolesti, rekao je jedan dužnosnik. 

“Zabrana ulaska ne smatra se primjerenom preventivnom mjerom jer bi se virus mogao dalje proširiti”, istaknuo je dužnosnik nakon sastanka. Potencijalni pacijenti mogli bi se kretati u vlastitim zemljama bez propisnog tretmana. 

Karantenu za one sa simptomima smatraju puno efektnijom opcijom. 

S druge strane, na vanjskim granicama EU-a stručnjaci predlažu “sustavne” provjere, dodaje dužnosnik. 

Odluke o uvođenju privremenih graničnih provjera donose nacionalne vlasti i na njih Europska komisija ne može staviti veto. 

No, članice su obvezne obavijestiti Bruxelles o novim mjerama. 

U šest šengenskih zemalja – Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj – već su na snazi  privremene granične kontrole do svibnja radi prevencije terorističkih napada i neregularnih migracija. 

Ucitavanje vijesti

EU

Milanović u radnom posjetu Sloveniji, počeo razgovor s Pahorom

Published

on

Predsjednik Zoran Milanović započeo je u četvrtak u Otočcu ob Krki razgovore sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u sklopu radnog posjeta Sloveniji, njegova prvog inozemnog posjeta u mandatu. 

Peti hrvatski predsjednik i četvrti slovenski, obojica bivši socijaldemokratski premijeri, “dobro se poznaju već 15 godina”, rekao je nedavno Pahor.

Milanović i Pahor pozdravili su ispred drevnog dvorca Otočca koji se prvi put spominje u 13. stoljeću te se uputili u šetnju perivojom. Ručat će Lovačkoj sobi sada luksuznog dvorca koji je posljednji puta renoviran 2008. i ima svoj “zid slavnih”, s fotografijama poznatih slovenskih i svjetskih ličnosti, od Leona Štukelja, Richarda Burtona, Nikite Hruščova i monegaškog kneza do “prijatelja” Matthewa Perryja.

Milanović je u predsjedničkoj kampanji isticao važnost dobrih odnosa sa Slovenijom koji bi se trebali podići na razinu strateškog partnerstva.

U svom prvom intervjuu nakon predsjedničkih izbora, Milanović je izrazio uvjerenje da se to može postići strpljenjem, bez obzira na probleme koji opterećuju dvije zemlje, posebice pitanje prijeporne granice.

“Slovenija nam je prirodno najbliži partner, saveznik, ja to vidim, a vjerujem i mnogi u Sloveniji To što nas opterećuje nije ništa u odnosu na probleme koje imamo i sami sa sobom i s drugim državama.  Odnosi sa Slovenijom su skoro pa optimalni”, ocijenio je Milanović sredinom siječnja.

Pahor je, nakon što je čestitao Milanoviću na pobjedi na predsjedničkim izborima, izjavio da će odnos s novim šefom hrvatske države početi “otvorenih ruku” kako bi se dala šansa dijalogu, ali i smatra da Milanović neće mijenjati svoje mišljenje o graničnoj arbitraži.

Milanović je bio premijer kada je Hrvatska, zbog nedopuštenog ponašanja slovenskih predstavnika, istupila iz arbitraže o graničnom sporu između dviju zemalja.

“Hrvatska izlazi iz arbitraže, ovakav sporazum moramo raskinuti”, kazao je Milanović u srpnju 2015. te dodao kako je došlo do grubog kršenja odredbi ugovora, istovremeno rekavši kako ne vjeruje da će to loše utjecati na hrvatsko-slovenske odnose.

Pahor je Milanoviću je poručio da u Sloveniji ima prijatelja predanog dijalogu u traženju rješenja, ali da pri tome mora računati na poznata slovenska stajališta o graničnoj arbitraži.

Kao što je Milanović izabrao Sloveniju za svoj prvi inozemni posjet, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ju je izabrala za svoj zadnji. 

Tada je u razgovoru s Pahorom kazala da je “prijateljstvo dviju zemalja i ono što nas povezuje daleko nadmašuje pitanja koja su ostala otvorena između dviju država”.

Osim arbitraže, u odnosima Zagreba i Ljubljane sporna je i žica koju je Slovenija postavila na granici prema Hrvatskoj zbog migrantske krize. To se također zbilo u vrijeme premijerskog mandata sadašnjeg hrvatskog predsjednika.

Nakon radnog ručka dvojica predsjednika će dati izjave za novinare.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije