Povezite se

Vijesti

Uskrsna poruka kardinala Bozanića: Božja blizina najpotrebnija nam je u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Zagrebački nadbiskup i metroplit kardinal Josip Bozanić u uskrsnoj poruci vjernicima u domovini i izvan nje istaknuo je kako je Kristovo uskrsnuće dar najveće Božje blizine jer u vjeri u Krista spasitelja nitko nije daleko, te poručio kako nam je u Hrvatskoj najpotrebnija Božja blizina.

“Veliki tjedan i Sveto trodnevlje zorno pokazuju da je povijest Božjega spasenja povijest blizine Boga i čovjeka, povijest Božjega dara slobode u kojemu čovjek čezne za Bogom, ali istodobno i povijest Božjega milosrđa, toga dara po kojem Bog traži i susreće čovjeka koji se udaljava od Boga gubeći sebe sama. Iznad svega to je povijest Ljubavi koja čovjeka vraća u dom radosti i ispunjenja temeljnih ljudskih čežnja”, stoji u uskrsnoj poruci kardinala Bozanića koju je u srijedu medijima proslijedio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Biti bliz Bogu je dar i trajno prepoznavanje Božje volje

“Biti bliz Bogu s jedne je strane dar, a s druge trajno prepoznavanje Božje volje, oblikovanje misli, riječi i djela u skladu s tom voljom. Cijeli smo život pozvani biti blizu Bogu, u kušnjama se oduprijeti udaljavanju od njega, a kada to grijehom učinimo, i tada znati da nas Bog ne ostavlja”, poručio je zagrebački nadbiskup.

Podsjetio je kako Sveto pismo na puno mjesta izrijekom naviješta Božju blizinu i odražava odnos vjernika prema Bogu, ali i objasnio kako ta blizina nije takva da bi ju se moglo poistovjetiti s blizinom čovjeka jer je Bog uvijek različit i nije svodiv na ljudske kategorije.

“Darovavši čovjeku slobodu, usadio je u njega i čežnju za Božjom blizinom. Najveća tragedija čovjeka je odvajanje od Boga”, poručio je kardinal dodavši kako je to važno naglasiti jer u vjerničkom životu, osim straha da je čovjek daleko od Boga, može postojati i lakomislenost i kušnja Božje blizine.

“Ne zaboravimo da je cijeli navještaj spasenja zapravo poziv na obraćenje i približavanje Bogu, štoviše, ta blizina nije samo pitanje čovjekova odnosa s Bogom, nego i odnosa s drugim čovjekom, koga se u cijeloj Bibliji – od Deset zapovijedi, preko Isusova Govora na gori do prispodoba o milosrđu, posebice o milosrdnom Samarijancu naziva bližnji”, stoji u poruci zagrebačkoga nadbiskupa.

U Isusu se Bog utjelovio, došao na svijet kao Emanuel – Bog s nama

U Isusu se Bog utjelovio i došao na svijet kao Emanuel – Bog s nama, a to je najsnažnije očitovanje Božje uronjenosti u ljudsku sudbinu, u čovjekove radosti i nade, boli i trpljenja, istaknuo je kardinal i dodao kako nisu rijetki trenutci koji razdiru čovjekovo tijelo i dušu i u kojima se čini da je Bog odsutan i ravnodušan, ali nam Kristov križ govori da je Bog prisutan i u patnji, osobito u njoj, povezujući otajstvo Utjelovljenja i Otkupljenja.

“Isus je od samoga početka svoga dolaska na svijet dijelio krhkost života sa svakim čovjekom. Ipak, na osobit način blizinu u trpljenju ostvaruje u danima svoje muke i smrti, svoga Vazma. To trpljenje dolazi iz nepravde koju nanose ljudi opsjednuti vladanjem i nadziranjem slobode pojedinaca i svega naroda. Takvi se obično predstavljaju kao bliski ljudima, a zapravo žele zagospodariti njima i njihovim savjestima, služeći se ponekad i religijskim rječnikom, da bi postigli ciljeve koji su daleko od Božjega nauma”, poručio je zagrebački nadbiskup.

“Biti blizu ili daleko u prvi plan dolazi osobito u trenutcima Isusova puta prema Kalvariji. Osjetio je samoću. Bio je napušten od prijatelja koje je pozvao da mu budu najbliži, koji su mu obećali potpunu vjernost, a od kojih se jedan čak stavio u službu zlodjela Isusova uhićenja i uklanjanja njegove prisutnosti i blizine. I sve što je s njima dijelio odjednom kao da se izgubilo u neistini i praznini. Tako Isus, osim tjelesne boli, trpi duhovnu bol ostavljenosti”, istaknuo je Bozanić.

Isusu koji je dodirnuo srca ljudi, jačao sigurnost, otkrivao nove obzore, okupljao i tješio, oživio Božje obećanje, na Kalvariji se predbacuje njegov neuspjeh, u kojemu žrtva nema opravdanja, nego se pretvara u poniženje, živi iskustvo tolikih ljudi koji se osjećaju pobijeđenima i za koje se gasi smisao, napisao je kardinal i dodao “u slabosti i izranjenosti ljudskoga tijela kao da se ne vidi Boga. Djeluje dalek i nemoćan, ne odgovara ni na Isusov vapaj – Zašto si me ostavio – i otvorio se ponor Božje šutnje i Očeve udaljenosti koju može premostiti samo vjera”.

Kristov križ stvarni je odgovor na Božju šutnju

Kardinal je ocijenio kako pred takvim stanjem Božje šutnje i daljine ljudi obično daju dvije vrste odgovora – prvi je odgovor bijeg, skrivanje od susreta i suočavanja s ljudskom boli, a takvim našim postupkom zlo neokrznuto nastavlja djelovati i razarati prijateljstva, obitelji, društvo.

Druga vrsta odgovora je napad i dolazi u trenutku kada se suočavanje ne može izbjeći i pred nekim tko nam nanosi zlo u kušnji smo uzvratiti jednakom mjerom. Ali upozorio je kardinal, zlo se tako ne suzbija, nego umnaža, jer se ukorjenjuje u nama i pretvara nas u nasilnike, razdire nas i udaljuje nas od nas samih, a gotovo svakoga dana susrećemo postupanja, govorenja, spletkarenja, zbog kojih se lako izgubi strpljenje i upada u zamku tvrdoće srca.

Zato je, ustvrdio je, stvarni odgovor Kristov križ, njegovo darivanje, njegov ulazak u središte zla, njegovo trpljenje koje ne previđa zlo, njegova šutnja koja govori i postaje bliza svakomu čovjeku.

“Na križu Isusova uključenost nije nasilna, ne obescjenjuje ni najslabije, niti ikoga zanemaruje. To je blizina koja vidi one što ga predaju i osuđuju, izruguju i proklinju.To je blizina koja vidi svoju Majku i učenike, vidi izvršitelje i zapovjednike, učene glavare i sućutne žene. Uzvišenost je u tome što je Isus svakomu blizu”, napisao je kardinal.

“A sve što je ostalo neodgovoreno i nejasno u muci, dobiva odgovor u uskrsnuću. Njega je moguće vidjeti u snazi vjere i pouzdanja koje je preživjelo susret s trpljenjem. Čovjek koji u trpljenju moli Božju blizinu, pronalazi je u punom sjaju u milosti uskrsnuća”, poručio je zagrebački nadbiskup.

Istaknuo je kako se najdjelotvorniji način suočavanja sa zlom, počevši od manjih ili većih nepravda, kakvih su puni naši odnosi svakoga dana, očituje u našoj spremnosti da to suočavanje usvojimo. Tako da to trpljenje postaje i naše trpljenje, pa i onda kada nas se izravno ne tiče, a da pritom ne izgubimo ni volju niti vjeru da Gospodin vodi našu povijest i da ispunja svoj plan kako nam svjedoči blaženi Alojzije Stepinac.

Božja blizina najpotrebnija nam je u Hrvatskoj

“Ta Božja blizina, braćo i sestre, najpotrebnija nam je u Hrvatskoj. U njoj se, snagom proročkoga poslanja Crkve, usuđujem govoriti o nadi za hrvatski narod upravo u trenutcima kada se čini da smo slabi, da smo u mnogočemu stavljeni pred snagu koja ne računa s Bogom i bahato izruguje važnost Kristove blizine. U rječniku politike, gospodarstva, tehnologije nalaze se riječi o tome da je nešto neizbježno, nužno, jedino moguće, da nema alternative. Kao da nema prostora za preobraženi svijet u kojemu živi iskrenost, poštenje, ljubav”, istaknuo je kardinal Bozanić.

“Draga braćo i sestre, dok vam ovo pišem, u sebi već razmatram riječi koje su naši mladi izabrali za slogan Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se održati sljedeće godine u Zagrebu. Slogan ponavlja Marijine riječi – Što god vam rekne, učinite – a Marija je Majka Božje blizine. Ona nas uči kako se radovati, kako trpjeti, kako darivati Božju blizinu u današnjoj kulturi udaljavanja i isključivanja”, poručio je.

Zazvao je nebeski zagovor Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca na sve vjernike i na obitelji u kojima je potrebna blizina roditelja djeci i djece roditeljima, na hrvatsko društvo u kojemu je potrebna Božja blizina istine o čovjeku i naša blizina koja dijeli boli i nosi svjetlo nade, na područja kulture, gospodarstva i politike koja trpe pod udarcima udaljavanja i sukoba.

“U vjeri u Krista Spasitelja nitko nije daleko. Zato vama u domovini i vama izvan nje bili u Gospodinu blagoslovljeni vazmeni blagdani. Sretan Uskrs!”, stoji u uskrsnoj poruci zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koju je napisao na Cvjetnicu, 14. travnja.

Vijesti

Kolinda Grabar-Kitarović u Zadarskoj županiji

Published

on

Dodao

Kandidatkinja HDZ za novi predsjednički mandat Kolinda Grabar-Kitarović počela je u ponedjeljak predizborni posjet Zadarskoj županiji u Benkovcu, gdje se družila s građanima.

Grabar-Kitarović je stigla na benkovačku šetnicu, gdje se pozdravila s okupljenim mještanima.

 “Ovako srdačan doček nisam očekivala, moram zahvaliti svima koji su došli, što znači da se veselimo izborima 22. prosinca i pozivam sve da izađu i da biramo kontinuitet rasta i razvoja jer to se najbolje vidi ovdje u Benkovcu, koji se obnavlja europskim fondovima”, rekla je kandidatkinja HDZ-a za novi predsjednički mandat.   

Grabar-Kitarović je obišla radilište na obnovi benkovačke gradske jezgre, koja se financira iz EU fondova.  

Kalmeta o Škorinom pozivu iz Lisinskog: “Malo morgen!”  

 Na pitanje novinara da komentira poruku predsjedničkog kandidata Miroslava Škore HDZ-ovim biračima s jučerašnjeg skupa iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu da će biti njihov predsjednik, negdašnji ministar mora, prometa i infrastrukture i predsjednik županijskoga HDZ-a Božidar Kalmeta je uzviknuo: “Malo morgen!”

Grabar-Kitarović je pak pozvala sve hrvatske birače da “daju glas Hrvatskoj koja zna i povratku naših mladih”.

Gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulič je rekao kako mu je drago da je predsjednica izabrala taj grad za početak kampanje u Zadarskoj županiji. 

Nakon Benkovca uputila se u Sv. Filip i Jakov, Galovac, Bibinje i Poličnik, a središnji predizborni skup u Zadarskoj županiji održat će večeras na Narodnom trgu u Zadru. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Vukovar -Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem- dosad ugovoreni projekti vrijedni 11,3 milijarde kuna

Published

on

Izvor: Radio Vukovar

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u dvorcu “Eltz” u Vukovaru u ponedjeljak je počela 10. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem uz poruku kako je do 30. studenoga u sklopu tog projekta ugovoreno 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijarda kuna.

Pozdravljajući članove Savjeta, predsjednik Vade Andrej Plenković podsjetio je kako je Vlada, uvažavajući status Vukovara kao simbola Domovinskog rata, u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom u Vukovaru i bolnicom hrvatskih veterana koja će postati nacionalna memorijalna bolnica.

“Također, u intezivnim smo konataktima s Europskom komisijom o zakonu o razvoju Vukovara, koji treba dobiti pozitivne ocjene Komisije zbog sustava dopuštenih državnih potpora. Mislim da smo napravili dobar napredak za Junckerove komisije, a sada i u novoj Komisiji moramo postići stupanj razumijevanja da se donese zakon koji će omogućiti još veću perspektivu ulaganja u Vukovar”, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem do 30. studenoga ugovoreno je 11,3 milijarde kuna, to jest 60,4 posto od predviđenih 18,7 milijardi kuna, a istodobno je isplaćeno 4,5 milijarda kuna, to jest 24 posto nepovratnog novca u odnosu prema ciljanom iznosu. 

Istaknuo je kako je u program ruralnog razvoja usmjereno pet milijarda kuna, znatna financijska sredstva uložena su u 109 domova zdravlja, 531 poduzetničku inicijativu te sedam projekata kulturne i prirodne baštine, a vrijednost razvojnih sporazuma u ovom je trenutku milijardu kuna. 

“U okviru integriranih teritorijalnih ulaganja za urbana područja, primjerice Osijek i Slavonski Brod, do sada je ugovoreno 187,3 milijuna kuna, isplaćeno je 10,5 milijuna kuna od alokacije od 421 milijun. Nastavljamo s pozivima te će do početka 2020. godine biti raspisano još sedam poziva ukupne vrijednosti 77 milijuna kuna”, rekao je Andrej Plenković i ocijenio kako spomenuta postignuća govore da je bilo ispravno napraviti projekt Slavonija, Baranja i Srijem.

U pozdravnom govoru vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je istaknuo veliko značenje poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije za razvoj najistočnije hrvatske županije, pri čemu je izrazio zadovoljstvo dijelom ostvarenih projekata.

Istaknuo je potrebu da se osiguraju veće količine drvne mase za vukovarsko-srijemske prerađivače te je izrazio nezadovoljstvo stanjem u željezničkom prometu na koridoru X od Zagreba do Vinkovaca.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pohvalio je nastojanja Vlade da kroz projekt Slavonija, Baranaj i Srijem pridonosi bržem oporavku tog dijela Hrvatske te je poručio kako je učinjeno mnogo, ali potrebe su još toliko velike pa se ne smije odustati od daljnje provedbe tog projekta.

Uz predsjednika Vlade na sjednici Savjeta su i ministar državne imovine Mario Banožić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji će podnijeti izvješća iz svojih ovlasti.

Prije početka sjednice Savjeta, u gradskoj upravi premijer Andrej Plenković sastao se s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bojan Glavašević: “Svi su bolji kandidati od Kolinde Grabar Kitarović, čak i Miroslav Škoro”

Published

on

Nezavisni saborski zastupnik, Bojan Glavašević na svoj je straučan način komentirao kampanju za predstojeće predsjedničke izbore.

Prvo je Glavašević komentirao predizborni skup Miroslava Škore, na kojemu se obratio HDZ-ovcima i poručio da će biti njihov predsjednik.

“To je interesantno. To nisu izbori za predsjednika HDZ-a, nego za predsjednika države i time je Škoro jasno poručio da neće biti predsjednik svih građana. Moj načelni stav je da su svi bolji kandidati od Kolinde Grabar Kitarović, čak i Miroslav Škoro”, rekao je Glavašević.

Kad je u pitanju prijateljstvo aktualne predsjednice i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Glavašević smatra da Grabar Kitarović time pokušava pridobiti glasače u Hercegovini. “Dosad smo vidjeli da, kad je Bandićevu moć trebalo preslikati na bilo što osim lokalne razine, nije bilo uspjeha. Ona pomoguć Bandića u Hercegovini pokušava dobiti glasove”, rekao je Glavašević.

Upitan može li Zoran Milanović okupiti glasače ljevice, Glavašević je rekao da je dobro da u prvom krugu ima kandidata s progresivnog dijela te da je jako važno da teme o kojima se bude razgovaralo budu nametnute i od strane tih kandidata. “Zasad se to nije vidjelo”, rekao je.

“Mislim da je dobro da postoje kandidatkinje i kandidati koji su iz progresivnog dijela spektra, jer svatko od njih će izvući birače na birališta”, rekao je.

Na pitanje mogu li manji kandidati otkinuti toliki broj glasova da Milanović uopće ne uđe u drugi krug, Glavašević je rekao da je to teško znati. “Ne znam, nemam kristalnu kuglu i generalno se ne bavim tom vrstom predikcije, ali vrlo je neizvjesno, ako je suditi po posljednjim anketama, kako će se odviti drugi krug”, rekao je Glavašević.

“Njih troje su rame uz rame, Milanovićeva druga pozicija u toj utrci je manje više zagarantirana. Kolinda Grabar Kitarović i Škoro su spojene posude, ne mogu njih dvoje ući u drugi krug, nego jedno od njih dvoje ulazi u drugi krug s Milanovićem”, rekao je Glavašević, prenosi N1.

Nacionalno

Ucitavanje vijesti

Najčitanije