Povezite se

Crna Kronika

Uskok optužio Pripuza i suradnike za izvlačenje 40 milijuna kuna i neplaćanje 5,2 milijuna PDV-a

Objavljeno

-

Ilustracija

Uskok je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu, podigao optužnicu protiv suvlasnika CIOS-a Petra Pripuza, njegova sina Ante i 10 suradnika koje sumnjiči da su nezakonitostima s metalnim otpadom izvlačili novac iz tvrtke i izbjegavali plaćanje poreza.

Ne navodeći imena Uskok je u srijedu izvijestio kako optužene tereti da su iz tvrtke izvukli gotovo 40 milijuna kuna te državni proračun pritom oštetili za nešto manje od 5,2 milijuna kuna PDV-a.

Uz oca i sina Pripuz Uskok je, kako se neslužbeno doznaje, optužio Matu Jurišića, Zdeslava Rimca, Jakšu Michieli Tomića, Antu Ljubičića, Vesnu Knežević, Miru Ćurčića, Markicu Bajića, Vjekoslava Kneževića, Ivana Nakića i Stipu Buljubašića.

U istrazi izmijenjen činjenični opis i umanjena šteta

Pod istragom je uz njih bio i u međuvremenu preminuli Goran Paštar, a do podizanja optužnice Uskok je izmijenio činjenični opis te umanjio štetu koja se ranije procjenjivala na 98 milijuna kuna i još 22 milijuna kuna neplaćenog PDV-a.

Osim za zločinačko udruživanje Uskok 12 optuženih tereti za zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine te poticane ili pomaganje u tim nedjelima.

Uskok tvrdi da je Pripuz zločinačku organizaciju okupio 16. siječnja 2012. te da su navodne nezakonitosti radili do travnja 2017.

Radi realizacije tog cilja Pripuz je, po sumnjama tužiteljstva, osmislio i kontrolirao funkcioniranje sustava prikazivanja ulaza metalnog otpada u tvrtku “korištenjem drugih društava… u svrhu fakturiranja istog otpada”.

Pritom je znao da te tvrtke nemaju potrebne dozvole za gospodarenje otpadom, da ne raspolažu djelatnicima, mehanizacijom ni prostorima za bavljenje tom djelatnošću te da se nalaze pod njegovom stvarnom kontrolom. Tvrtke su pritom korištene “u svrhu fakturiranja istog otpada od izvornog prodavatelja do društva”, a otpad su stvarno preuzimali zaposlenici i mehanizacija tvrtki pod Pripuzovom kontrolom i to neposredno od izvornog prodavatelja.

Novac podizan u gotovini i korišten za kupnju metalnog otpada “na crno”

Tako je na ime plaćanja fakturiranog otpada došlo do odljeva novca s računa društva pod Pripuzovom kontrolom na račune izdavatelja faktura.

Novac je potom podizan u gotovini i dijelom korišten za nabavu metalnog otpada “na crno”, a dijelom vraćan Pripuzu i njegovu sinu Anti, navodi Uskok.

Pripuz je, kako sumnjaju, nadzirao i način podjele izvučenog novca dok je Jurišić navodno rukovodio “osnivanjem i poslovanjem društava sa svrhom njihovog korištenja za izdavanje faktura za prodaju metalnog otpada međusobno i prema društvu te korištenja njihovih bankovnih računa za primanje novca sa izvorištem u imovini društva”.

Ostale optuženike Uskok tereti da su izdavali neistinite račune za prodaju metalnog otpada te podizali novac i predavali ga Petru i Anti Pripuzu.

Uskok predložio udzianje imovinske koristi ocu i sinu Pripuz

Na temelju fiktivnih računa koje su četiri tvrtke izdale Priuzovom poduzeću isplaćeno je gotovo 189 milijuna kuna, od čega je “neposredno s računa ili nakon prijenosa na račune drugih društava pod njihovom kontrolom”, u gotovini isplaćeno ukupno preko 168 milijuna kuna. Od toga je kod Pripuza i njegova sina navodno završilo 39,8 milijuna kuna, a preostali dio je korišten za gotovinsko plaćanje nabave metalnog otpada “na crno”.

Na taj je način tvrtka, po tvrdnjama Uskoka, oštećena za 39,8 milijuna kuna, a državni proračun za 5,19 milijuna kuna neplaćenog PDV-a po računima za otkup metalnog otpada.

Uskok je izvijestio i da je u optužnici predložio oduzimanje imovinske koristi od Petra i Ante Pripuza.

Zbog ovog slučaja Petru Pripuzu, kojemu se za nekazonitosti s otpadom sudi i u aferi Agram, je početkom lipnja 2017. određen istražni zatvor koji mu je zamijenjen mjerama opreza na slobodi nakon što je uplatio 7,5 milijuna kuna jamčevine. Nekoliko dana kasnije i Ante Pripuz je pušten na slobodu uz jamčevinu od 5,5 milijuna kuna.

Crna Kronika

PUZ: Opljačkana banka u Maksimirskoj, nema ozlijeđenih

Published

on

Uz prijetnju vatrenim oružjem, u ponedjeljk ujutro je za sada nepoznati počinitelj opljačkao banku u zagrebačkoj Makimirskoj ulici, a pri tom nitko nije ozlijeđen, kratko je izvijestila policija.

Rabojništvo je počinjeno oko 10,30 sati, a za sada se ne zna koliko je novca oteo.

Policija provodi očevid i traga za razbojnikom.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Dugo Selo: Bacao novac iz džepova u bijegu od policije

Published

on

Dugoselska policija uhitila je u subotu poslijepodne 38-godišnjaka koji je maskiran kiruruškom maskom opljačkao trgovinu i potom u bijegu od policije bacao opljačkane novčanice.

Policija je priopćila da je maskirani razbojnik oko 15,30 sati ušao u prehrambenu trgovinu u dugoselskoj Posavskoj ulici i tražeći novac zaprijetio zaposlenici nožem.

Nakon što mu je zaposlenica predala novac, razbojnik se dao u bijeg obližnjom ulicom gdje ga je zamijetila policijska ophodnja. 

Policija je izvijestila da su policajci koji obilaze to područje, a koji su se u tom trenutku nalazili jednu ulicu dalje, posumnjali u njega s obzirom da se, ugledavši ih, počeo sumnjivo ponašati.

Razbojnik je u pokušaju bijega trčeći odbacivao opljačkani novac iz džepova dok ga policajci nisu sustigli i uhitili.

Uhićeni muškarac priveden je na kriminalističko istraživanje, dodala je zagrebačka policija.  

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Europol: naglo raste kriminal usred pandemije koronavirusa

Published

on

Porasla je stopa kriminala tijekom pandemije koronavirusa, a kriminalci i bande se brzo organiziraju, upozorio je u petak Europol. 

Istražitelji su otkrili porast kibernetičkog kriminala, prijevara, krađa i krivotvorenja, upozorava se u izvješću europske policijske organizacije objavljenom u petak. 

U izvješću se navodi da je od izbijanja epidemije koronavirusa znatno porasla prodaja krivotvorenih zaštitnih sredstava – maski, dezinficijensa i lijekova.

U ožujku je zaplijenjeno oko 34.000 krivotvorenih kirurških maski u globalnoj policijskoj akciji, objavio je Europol.

Krivotvoreni lijekovi uključuju antivirusne lijekove, lijek klorokin protiv malarije i vitamine. 

Direktorica Europola Catherine De Bolle kaže da je to neprihvatljivo. 

“Ovakve kriminalne aktivnosti za vrijeme zdravstvene krize osobito predstavljaju prijetnju i mogu ugroziti ljudske živote”, rekla je De Bolle. 

Europol je također upozorio na kibernetički kriminal, osobito zbog toga što mnogi sada rade od kuće pa su njihovi podaci i mreže na kojima su prijavljeni manje sigurni.

Europol očekuje i brzi porast prijevara.

“Prevaranti su vrlo brzo prilagodili zloglasne obrasce i iskoristili strahove i brigu žrtava tijekom krize”, navodi se u izvješću. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije