Povezite se

Vijesti

Usamljeni pacijenti češće umiru u roku od godinu dana nakon otpusta iz bolnice

Objavljeno

-

Pacijenti hospitalizirani zbog srčanih problema izloženi su većem riziku od smrtnog ishoda u roku od godinu dana nakon otpusta iz bolnice ako žive sami ili se osjećaju usamljeno, pokazali su rezultati danske studije objavljeni u časopisu Heart. 

Socijalna izolacija odavno se povezuje s lošijim zdravstvenim ishodom i kraćim životnim vijekom, osobito među starijim odraslim osobama koje boluju od složenih kroničnih zdravstvenih problemima poput srčanih bolesti.

No znanstvenici kažu i kako nije u potpunosti jasno varira li povezanost između usamljenosti i duljine životnog vijeka ovisno o vrsti srčanih problema. 

U studiji su danski znanstvenici analizirali anketne odgovore 13.446 hospitaliziranih pacijenata koji su ondje boravili zbog raznih bolesti srca, poremećaja srčanog ritma, zatajenja srca ili bolesti zalistaka prije nego što su otpušteni na kućnu njegu. Potom su koristili podatke iz registra da bi pratili nastavak oporavka otpuštenih pacijenata tijekom narednih godinu dana.

Ustanovili su da je vjerojatnost od smrtnog ishoda među ženama koje su odgovorile da se osjećaju usamljeno bila gotovo triput veća u predstojećih godinu u odnosu na one koje su odgovorile da se ne osjećaju usamljeno. Vjerojatnost od smrtnog ishoda u spomenutom je razdoblju među usamljenim muškarcima bila više nego dvostruko veća.

“Znanstvenici su otkrili snažnu povezanost između usamljenosti i smrtnog ishoda među pacijentima i pacijenticama s dijagnozom bolesti srca tijekom jednogodišnjeg razdoblja nakon izlaska iz bolnice”, podaci su koje je u časopisu Heart iznijela Anne Vinggaard Christensen iz Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu.

“Rezultati ukazuju na to da bi problem usamljenosti starijih pacijenata trebao biti prioritet javnozdravstvenih inicijativa, a o njemu bi trebalo povesti računa i tijekom kliničke procjene rizika među srčanim bolesnicima”, istaknula je Vinggaard Christensen.

Prosječna dob sudionika studije je u trenutku kada su hospitalizirani između 2013. i 2014. godine iznosila 66 godina. Dvije trećine pacijenata činili su muškarci.

Prije nego što su ispitanici napustili bolnicu, znanstvenici su im postavili više pitanja o njihovu fizičkom zdravlju, psihološkom stanju, kvaliteti življenja i potencijalnom osjećaju tjeskobe i depresije.

Pitali su ih i o načinu života koji bitno utječe na zdravlje: o njihovim pušačkim navikama, konzumiranju alkohola, uzimanju propisanih lijekova i slično. Nisu zaboravili postaviti ni pitanje o tomu žive li pacijenti sami ili u zajednici s članovima obitelji ili osobom koja o njima brine. 

Pacijenti koji su odgovorili da se osjećaju usamljeno gotovo triput češće bili su tjeskobni i u nekom obliku depresivnog stanja, a i kvaliteta življenja bila im je znatno lošija nego kod onih koji su odgovorili da se ne osjećaju usamljeno.

Nakon godinu dana se pokazalo da je usamljenost povezana sa znatno lošijim fizičkim zdravljem pacijenata. 

Prethodne studije su pokazale da su žene društvenije od muškaraca, pa razdvajanje, razvod ili smrt partnera više šteti muškarcima, kažu danski znanstvenici.

Oni su upozorili da studija nije osmišljena kako bi pokazala utječe li i na koji način usamljenost na stopu preživljavanja među osobama s raznim oblicima srčanih tegoba te su dodali da je manjkavost njihove studije u tomu što su u njoj sudjelovali većinom bijelci, zbog čega bi u drugim rasnim skupinama rezultati mogli biti drukčiji.

Kazali su da nije u potpunosti jasno je li usamljenost prethodila bolesti ili su ljudi postali usamljeniji i izoliraniji nakon što su se kod njih razvili zdravstveni problemi.

U svakom slučaju rezultati njihove studije temelje se na mnoštvu podataka iz ranijih istraživanja koja upućuju na to da usamljenost može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje, hormonsko zdravlje i imunosnu funkciju te da može rezultirati nekim nezdravim navikama, stoji u radu danskog tima. 

“Puno je pokazatelja po kojima među starijim osobama raste teret usamljenosti i društvene izolacije. Sve je više podataka i o tomu da je negativan utjecaj usamljenosti i društvene izolacije jednak riziku povezanom s posljedicama pretilosti”, zaključili su. 

Hina

Sport

EP rukomet: Hrvatska – Španjolska 20-22

Published

on

U finalu europskog rukometnog prvenstva u Stockholmu hrvatska reprezentacija je izgubila od Španjolske sa 20-22 upisavši treći poraz u finalima europskih prvenstava.

Nažalost, hrvatski rukometaši niti u svom trećem finalu na europskim prvenstvima nisu uspjeli osvojiti zlato, jedinu veliku medalju koja im nedostaje.

Do sada smo dva puta igrali u finalima, 2008. i 2010. ali smo oba puta poraženi. U Norveškoj smo izgubili od Danske, a dvije godine kasnije u Austriji od Francuske. Ovoga puta presudili su nam Španjolci koji su tako postali prvi koji su obranili europsko zlato nakon Šveđana koji jedini imaju tri krune u nizu (1998, 2000, 2002).

Ostaje utjeha kako su “Kauboji” osvojili šestu medalju na europskim prvenstvima, pri čemu treće srebro (2020, 2010, 2008) uz tri bronce (2016, 2012, 1994).

Ostavši bez europska zlata, hrvatska reprezentacija je ostala i bez direktne vize za olimpijske igre u Tokiju pa će morati u kvalifikacije. Od 17. do 19. travnja, igrati se tri olimpijska kvalifikacijska turnira za koje su već određeni domaćini – Francuska, Norveška i Njemačka. Hrvatska je smještena na turnir s Francuskom i Portugalom i još jednom afričkom ekipom.

U finalu smo gledali još jednu dramatičnu utakmica, no nažalost ovoga puta pobjeda je otišla na suparničku stranu.

Hrvatska je odlično otvorila utakmicu, povela je 3-1, pa 8-6 i 9-7. U 19. minuti “kauboji” su imali i tri gola viška (10-7), međutim u posljednjih 10 minuta upali smo u krizu i do kraja poluvremena zabili smo samo jedan pogodak, a primili pet za španjolskih 12-11 na poluvremenu. U prvom poluvremenu hrvatski vratari Marin Šego i Matej Ašanin imali su svega dvije obrane, dok je njihov kolega na suparničkoj strani Gonzalo Perez de Vargas sakupio šest obrana.

U prvih pet minuta nastavka Španjolska je pobjegla na +4 (16-12), međutim, Hrvatska se uspjela vratiti. U 49. minuti je uspjela izjednačiti na 18-18, a šest minuta prije kraja i povesti 19-18. Španjolska je minutu i pol povela 21-20, a kada je Dušebajev zabio za 22-20 25 sekundi prije kraja bilo je gotovo.

Španjolsku su do zlata predvodili Aleix Gomez Abello s pet i Jorge Paqueda s tri gola, dok je Gonzalo Perez de Vargas imao osam obrana. Kod Hrvatske najefikasniji su bili Domagoj Duvnjak s pet i Igor Karačić s četiri gola. 

U susretu za broncu Norveška je u subotu pobijedila Sloveniju sa 28-20 osvojivši svoju prvu medalju na europskim prvenstvima.

Iduće europsko prvenstvo igrat će se od 14. do 30. siječnja 2022. u Slovačkoj i Mađarskoj.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Predstavnici SPC-a bojkotirali ekumensku molitvu za jedinstvo kršćana

Published

on

Čovjekoljubljem, zajedništvo i iskrenom željom, moguće je ostvariti jedinstvo svih kršćana, zajednička je poruka s Molitvene osmine za jedinstvo svih kršćana na ekumenskim slavljem u Sisku, kojemu se, unatoč pozivu, nisu odazvali predstavnici Srpske pravoslavne crkve. 

 Nažalost, svečanost je u subotu navečer u sisačkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku protekla bez predstavnika Srpske pravoslavne crkve, koji su, unatoč pozivu, bojkotirali zajedničku molitvu, priopćeno je u nedjelju iz Sisačke biskupije.  

Tako su u molitvi, koju je predvodio sisački biskup Vlado Košić, sudjelovati biskup Evangeličke crkve u RH Branko Berić, svećenik Makedonske pravoslavne crkve u RH protojerej stavrofor Kirko Velinski, pastorica Evangeličke Crkvene općine u Kutini Elina Braz de Almeida, povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisačke biskupije Branimir Motočić, generalni vikar sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik Marko Karaća i Damir Ceković, župnik župe Preobraženja Gospodnjeg iz Petrinje.

Nazočne je pozdravio protojerej Velinski koji je podsjetio kako su temelji kršćanstva dvije zapovjedi ljubavi, prema Bogu i bližnjemu.

“Ovogodišnje geslo molitvene osmine potiče nas na jačanje čovjekoljublja. Jedino čovjekoljubljem kroz djela dobrote možemo dokazati da smo stvarno Kristovi“, poručio je Velinski.

Biskup Evangeličke crkve Branko Berić istaknuo je da i slučajan susret može stvoriti zajednicu.

“Što više Crkve njeguju zajedništvo i traže povjerenje, više će uspjeti. Naše jedinstvo kao kršćana otkriva se ne samo gostoprimstvom, već i ljubeći susrete s onima koji možda ne dijele naš jezik, kulturu, te vjerovanje,“ rekao je biskup Berić.

Da je molitva iskreno traženje putova zajedništva koje treba rasti, podsjetio je sisački biskup Košić uputivši  vapaje Gospodinu “da nas međusobno približi, zbliži i sve ujedini”.

Košić smatra da bi već sada bilo lako postići to zajedništvo kada bi se iskreno, dobronamjerno, otvorena srca i bez skrivenih interesa tražilo volju Božju. “No problemi  su i danas prisutni jer izostaje ta iskrenost i vladaju zemaljski interesi među nama”, ustvrdio je Košić.

Izrazio je zadovoljstvo što se među istočnim crkvama nastavlja međusobno priznavanje  autokefalnosti, odnosno samostalnosti nacionalnih crkava.

“Nije dobro kada se preko Crkve želi nametati nadmoć jednog naroda nad drugim i ne priznavati mu ona prava koja se s pravom žele osigurati za vlastiti narod. Crkve ne bi smjele biti instrument političke supremacije bilo kojeg naroda nad drugim narodom. Stoga spomenuti procesi, čini se, donose nadu dobrih odnosa međusobnog poštovanja i priznanja ravnopravnosti naroda”, rekao je Košić.

Izrazio je žaljenje da na molitvi nema predstavnika SPC-a, koji su bili pozvani primijetivši pritom kako je na molitvi u Kutini, kod evangelika, zbog paroha stupovačkog bio čak promijenjen i termin molitve, no on se nije pojavio.

Dodao je kako se ni sisački parosi ne odazivaju iako su pozvani, što otežava ekumenski dijalog i zajedništvo.”Nije kršćanski govoriti jedno, a misliti drugo, slikati se zajedno i grliti, a nastaviti širiti neistine o Katoličkoj crkvi. Eto, to je na žalost naša situacija danas u Hrvatskoj“, upozorio je biskup Košić.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Lažna uzbuna zbog koronavirusa u Srbiji, primjenjuju se preventivne mjere

Published

on

Sumnja da je pacijent iz Kine zaražen koronavirusom otklonjena je u Srbiji liječničkim pretragama i testovima kojima je utvrđeno da je riječ o respiratornoj infekciji, rekao je ministar zdravstva Zlatibor Lončar te istaknuo da Srbija ima reagense za četiri tipa koronavirusa.

Pacijent je 13. siječnja došao u Beograd, a 17. siječnja pojavile su mu se prve tegobe i naš zdravstveni sustav odreagirao je na najprofesionalniji način… Uzeta je anamneza da je bio u zahvaćenu području te je iste sekunde odreagirano kao da ima virus – izoliran je, smješten na Infektivnu kliniku i odrađena je sva neophodna dijagnostika”, rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Tek nakon testiranja liječnici su bili sigurni da pacijent nema koronavirus, već je u pitanju respiratorna infekcija, objasnio je Lončar.

Srbija ima reagense “ne samo za jedan tip koronavirusa, već za četiri tipa”, rekao je i ustvrdio “Mi u roku od dva sata određujemo da li pacijent ima ili nema (virus)”, ustvrdio je Lončar,

Zdravstveni sustav Srbije raspolaže potrebnom opremom i 24-satnim stručnim dežurstvom u koordinaciji sa svim resornim službama. Također je uveden broj telefona (+381 64 8945-235) zbog ljudi koji su došli iz zarazom ugroženog područja, a osjete tegobe i simptome koji mogu ukazivati na koronavirus.

Cilj je da – čak i ako je riječ samo o sumnji – ti pacijenti imaju što manje kontakta sa ostalima, rekao je. U suradnji s Veleposlanstvom Kine u Beogradu napisane su upute na kineskom, engleskom i srpskom jeziku.

Kineski turisti u Hrvatskoj

O posjetu turista iz kineskog grada Wuhana koji su stigli u Hrvatsku, Lončar je ocijenio da nema razloga zadržati ih ili staviti u izolaciju, ako oni sada nemaju nikakve tegobe.

Hrvatski portali prenijeli su u subotu navečer da je skupina turista iz kineskoga grada Wuhana posjetila Plitvice.

“Ono što jedino tada možete radite je da ih pratite i zamolite ih da imaju što manje kontakta s nekim drugim ljudima”, rekao je Lončar.

“Moguće je da u Srbiji ima ljudi koji su tako stigli”, ali “ovo je 21. stoljeće i ne može se spriječiti kretanje ljudi”,. smatra ministar.

Simptomi koronavirusa – malaksalost, bol u grlu i kašalj – slični su simptomima gripe, a tek zatim slijedi “faza koja mijenja tu sliku” jer se za dva do tri tjedna virus “spusti” u pluća. 

“Za ovaj virus nije utvrđen ni period inkubacije… znači malo znamo o ovom virusu”, rekao je srbijanski ministar i dodao da bi bolja slika postojala kada bi se više znalo odakle je točno virus došao i kako se prenosi, o čemu zasad ima “mnogo teorija”, a što je ocijenio “krajnje neozbiljnim”.

“Ovo je situacija koja zahtijeva da baratamo činjenicama i da bude krajnje transparentno – koliko god da imamo oboljelih, zaraženih – mora se objaviti”, sugerirao je Lončar i ocijenio da su kineske vlasti problemu s koronavirusom “pristupile na najozbiljniji način”. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije