Povezite se

EU

Ursula von der Leyen je nova predsjednica Europske komisije

Objavljeno

-

Europski je parlament u utorak potvrdio za predsjednicu Europske komisije njemačku demokršćanku Ursulu von der Leyen.

Za Ursulu von der Leyen na čelnom mjestu Komisije glasala su 383 zastupnika, dok ih je 327 bilo protiv, a 22 suzdržano. Samo je jedan listić bio nevažeći. 

Kako bi postala predsjednica Komisije, von der Leyen trebala je dobiti podršku apsolutne većine zastupnika, odnosno najmanje 374 glasa. Glasanje je bilo tajno, na papirnatim listićima.

“Osjećam se počašćeno i prepravljena sam emocijama. Povjerenje koje ste mi dali je vjera koju ste ukazali Europi”, kazala je nova predsjednica Europske komisije europarlamentarcima nakon objave rezultata glasanja. 

“Moja poruka svima vama je. Radimo zajedno, konstruktivno, jer mi to moramo pokušati, kao ujedinjena i snažna Europa”, poručila je von der Leyen europarlamentarcima.

Predsjednik parlamenta David Sasoli je kazao kako će parlament biti “jako strog” na saslušanjima povjerenika te da očekuje od von der Leyen da produbi teme koje je razradila u govoru.

“Idući tjedni bit će jako bitni za budućnost Europske unije, a to ćemo uspjeti samo ako ćemo ostvariti dobru suradnju između Europskih institucija”, dodao je Sasoli.

Von der Leyen je, u govoru pred parlamentom ranije u utorak, kao središnji problem s kojim se suočavaju Europa i svijet istaknula klimatske promjene. 

“Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav, to je najveća odgovornost  naših vremena“, kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050.

Založila se za osnivanje europske banke za klimu i pravo zakonodavne inicijative parlamenta te je kazala kako se zalaže za odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskim poslovima.

Nakon dugotrajnih pregovora na Europskom vijeću, europski su vođe početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije, nakon što je propao koncept spitzenkandidata, odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidat pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager, što je bio jedan od prigovora socijaldemokrata i zelenih protiv izbora bivše njemačke ministrice obrane na čelno mjesto Komisije.

Prethodno je njemačka demokršćanka (CDU) obnašala nekoliko ministarskih funkcija.

Von der Leyen je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, dok je 2013. postala ministrica obrane.

Za prethodnog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera 2014. su glasala 422 europarlamentaraca, dok ih je 250 bilo protiv, a 47 zastupnika nije bilo prisutno na glasanju. Nevažećih je glasačkih listića tada bilo deset.

EU

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a smatra slovenske zahtjeve neutemeljenima

Published

on

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

 “Svojim današnjim mišljenjem nezavisni odvjetnik Priit Pikamae Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija”, rekao je, pročitavši sažetak mišljenja, nezavisni odvjetnik Maciej Szpunar. Szpunar je zbog odsutnosti Pikamaea pročitao mišljenje estonskog stručnjaka.
  Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije vezan mišljenjem nezavisnog odvjetnika. 

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda.  Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika nešto malo preko 50 posto slučajeva. Ne možemo na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika prognozirati odluku Suda”, kaže glasnogovornik Suda Balazs Lehoczki.
  U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Odluka Suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesječju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik Suda Balazs Lehoczky.

S obzirom na to da je Hrvatska osporavala valjananost arbitražne odluke i odbijala po njoj postupiti zbog kompromitacije arbitražnog postupka, Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima. 

 Nezavisni odvjetnik najprije podsjeća na to da je cilj tužbe zbog povrede obveze utvrđivanje i prestanak ponašanja države članice suprotnog pravu Unije. Tako smatra da treba ispitati odnos  Sporazuma o arbitraži i predmetne arbitražne odluke s pravom Unije kao i provjeriti je li Unija njima obvezana.

U tom pogledu nezavisni odvjetnik ističe da je “Unija obvezana međunarodnim pravom u točno utvrđenim slučajevima, odnosno da je obvezana međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila na temelju odredaba Ugovorâ, zatim onima za koje Unija preuzima nadležnosti koje su prethodno izvršavale države  članice kao i običajnim odredbama međunarodnog prava kada Unija izvršava svoje nadležnosti. Međunarodni sporazumi koji ne potpadaju pod navedene slučajeve ne predstavljaju akte Unije niti je obvezuju.

Pozivajući se na sudsku praksu Suda, nezavisni odvjetnik podsjeća na to da teritorijalno područje primjene Ugovorâ odgovara objektivnoj zadanosti koju utvrđuju države članice i koja se Uniji nameće. Slijedom toga, on smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda”, stoji u priopćenju koje je objavio Sud EU-a
 Nezavisni odvjetnik je zatim proveo analizu zahtjeva Slovenije. Kada je riječ o odnosu između, s jedne strane, Sporazuma o arbitraži i arbitražne odluke i, s druge strane, prava Unije, on utvrđuje da taj sporazum ne potpada ni pod jedan od navedenih slučajeva u kojima je Unija obvezana međunarodnim pravom.

Što se tiče istaknute povrede vrijednosti vladavine prava i načela lojalne suradnje, “nezavisni odvjetnik smatra da je ta problematika samo akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja kopnene i morske granice između dviju dotičnih država članica i da, posljedično, Sud nije nadležan za odlučivanje o tim prigovorima. Usto, nezavisni odvjetnik navodi da, prema sudskoj praksi Suda, načelo lojalne suradnje predstavlja samostalan temelj obveza u slučajevima u kojima je Unija bila stranka mješovitog sporazuma ili u slučaju izvršenja obveza koje proizlaze iz Ugovorâ. Međutim, ponašanje koje se stavlja na teret ne potpada ni pod jedan od tih dvaju slučajeva”. 

 “Što se tiče navodnih povreda obveza koje proizlaze iz zajedničke ribarstvene politike, nadzora granica i planiranja morskog područja, nezavisni odvjetnik primjećuje da se Slovenija poziva na premisu prema kojoj je granica utvrđena arbitražnom odlukom. No, on ističe da ta odluka nije provedena u odnosima između dviju dotičnih država članica. Iz toga zaključuje da – sa stajališta prava Unije – granica između tih dviju država članica nije utvrđena. Na temelju toga nezavisni odvjetnik zaključuje da Slovenija implicitno želi ishoditi izvršenje arbitražne odluke, što ne spada u područje nadležnosti Unije”, kaže se u priopćenju koje je objavio Sud.

 “Navodne povrede prava Unije su akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između Hrvatske i Slovenije. Međutim, takvo utvrđivanje po samoj svojoj biti predstavlja pitanje međunarodnog javnog prava, za koje Sud nije nadležan”, zaključio je nezavisni odvjetnik Priit Pikamae.

 Glasnogovornik Lehoczki kaže da će sada obje strane biti službeno obavještene o mišljenju nezavisnog odvjetnika, a nakon toga dobit  će i službenu obavjest kada će biti donesena odluka Suda.

Lehoczki dodaje da ponekad neka od strana uloži prigovore na ono što je rečeno u mišljenju nezavisnog odvjetnika, ali u takvim slučajevima Sud to u svojoj odluci samo zabilježi i odluči na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koji su mu na raspologanju.

Također se ponekad nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika zna dogoditi da neka strana zatraži ponovno saslušanje “ali to nije uobičajen način djelovanja Suda i gotovo u svim slučajevima takve argumente u presudi samo spomene a odluku donosi na  temelju pravnih i činjeničnih elemenata koje ima”, kaže Lehoczki.

Ucitavanje vijesti

EU

Svi šefovi država i vlada iz EU na zagrebački kongres pučana stigli državnim avionima

Published

on

Dodao

Svi šefovi država i vlada iz EU iz redova pučana na zagrebački kongres stigli su državnim avionima, piše u utorak Večernji list, navodeći da putovanje posebnim letovima ni u jednoj od njihovih država nije izazvalo pozornost.

I dok je u Hrvatskoj veliku prašinu podigla činjenica da su lani premijer Andrej Plenković i niz HDZ-ovih i državnih dužnosnika putovali Vladinim zrakoplovom u Helsinki za održavanja kongresa Europske pučke stranke, te posljedična saga o dnevnicama za taj put o čemu se danas očekuje i odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, mnoge će iznenaditi činjenica da su na nedavni kongres EPP-a u Zagrebu svi šefovi država i vlada iz EU iz redova te političke obitelji doputovali posebnim letovima, odnosno zrakoplovima koji su u njihovim državama na raspolaganju premijeru, predsjedniku i ministrima, navodi dnevnik.

U Zagreb je tako državnim zrakoplovom sa svojim izaslanstvom stigla njemačka kancelarka Angela Merkel, irski premijer Leo Varadkar, bugarski premijer Bojko Borisov te njegov grčki kolega Kyriakos Mitsotakis, kao i ciparski predsjednik Nicos Anastasiades te rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, kažu informacije iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Iznimka je bio latvijski predsjednik vlade Arturs Krišjanis Karinš, no ta država nema posebni zrakoplov za svoj državni vrh.

Putovanje posebnim letovima ni u jednoj od tih država nije izazvalo ni najmanje pozornosti pa čak ni u Irskoj, gdje je korištenje vladinih zrakoplova vrlo transparentno, ali time i podložno kritikama.

Upravo se nekoliko dana nakon kongresa u Zagrebu propitkivala isplativost putovanja predsjednika Michaela Higginsa iz Dublina u Belfast, posebice zato što je na odredište istovremeno cestom bio poslan i predsjednikov auto, no premijerov put u Zagreb nije bio ni spomenut.

Irci, inače, redovno objavljuju sve letove vladina zrakoplova te detalje puta: datum odlaska, povrataka, trajanje leta, točnu rutu te putnike. Mada još nisu objavljeni podaci za drugu polovinu studenoga, kad je održan summit EPP-a u Zagrebu, u izvješću za 2018., uredno je uveden put na kongres EPP-a u Helsinki.

No sličnost između Zagreba i Helsinkija tu ne prestaje. Svi strani šefovi država i vlada najavili su dolazak u Zagreb kao sudjelovanje na stranačkom kongresu, ali i kao sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, isto kao što je lani hrvatski premijer održao sastanak s finskim kolegom Juhom Sipilom.

Iako se može diskutirati koliko su sadržajni bili ti sastanci, ili ih smještati na marginu summita uz objašnjenje da na njima nije potpisan nikakav ugovor ili memorandum, u svim su državama navedeni kao službeni, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Anketa predviđa uvjerljivu pobjedu britanskih konzervativaca

Published

on

Dodao

Konzervativna stranka premijera Borisa Johnsona, prema istraživanju YouGova koji je točno predvidio rezultate izbora 2017., uvjerljivo će pobijediti na izborima 12. prosinca.

Konzervativna stranka osvojit će 359 mandata od 650, dok je na izborima 2017. osvojila 317 zastupnika, pokazuju rezultati ankete tvrtke za istraživanje javnog mnijenja YouGov.

Projekcija za izbore 2019. “sugerira da će konzervativci osvojiti većinu”, rekao je Anthony Wells, ravnatelj odjela za politička i društvena istraživanja u YouGov-u.

Johnson je obećao da će se brexit dogoditi 31. siječnja ako pobijedi na izborima. 

“Promjena prema Konzervativnoj stranci veća je u područjima koja su glasala za brexit 2016., a većina projiciranih novih dobitaka za torijevce bilježi se na sjeveru te u urbanom Zapadnom Midlandsu, kao i u bivšim rudarskim okruzima Istočnog Midlandsa”, pojasnio je Wells.

Prema istom istraživanju Laburistička stranka dobiva 211 mandat, dok su na prošlim izborima osvojili 262.

Škotska nacionalna stranka (SNP) dobiva 43, Liberalno demokratska stranka 13, a stranka Brexit, koja se ne natječe u okruzima gdje su na prošlim izborima pobijedili konzervativci, nula.

Ujedinjeno Kraljevstvo podijeljeno je na 650 izbornih jedinica, a relativni pobjednik u izbornoj jedinici odnosi mandat.

Nakon prošlih izbora konzervativci su se morali osloniti na podršku Demokratske unionističke stranke (DUP) jer samostalno nisu imali većinu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije