Povezite se

Politika

Uoči raspuštanja Sabora: Dinamične i izazovne godine

Objavljeno

-

Foto: H.J.

Pišu: Marija Udiljak i Mirna Puklin Vucelić

Nakon što u ponedjeljak odluči o svom raspuštanju, iza 9. saziva Hrvatskog sabora ostat će nepune četiri dinamične i u konačnici izazovne godine.

Iako su i prethodne godine bile politički turbulentne, recentna je, s pandemijom koronavirusa i potresom koji je oštetio njegovu povijesnu zgradu na Trgu svetog Marka, Sabor suočila s novim izazovima.

Njih nisu mogli predvidjeti ni najveći pesimisti 14. listopada 2016., kada je konstituiran 9. saborski saziv, a njegov predsjednik, tada mladi “Mostovac” Božo Petrov (37) isticao svoju posvećenost “vraćanju povjerenja građana u Sabor”.

Saborsku većinu te je jeseni činila koalicija HDZ-a i Mosta, na prvi pogled vrlo stabilna, no već proljeće 2017. to će demantirati, a Most ispasti iz koalicije.

Odlazak Mosta i “Lex Agrokor”

Dogodilo se to nakon Vladine sjednice na kojoj se odlučivalo o zahtjevu oporbe da se ministru financija Zdravku Mariću izglasa nepovjerenje. Premijer Andrej Plenković pozvao je sve ministre da se usprotive Marićevu opozivu, no trojica Mostovih glasovali su protiv Marića. “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra”, zatražio je potom Plenković i otvorio prostor preslagivanju na političkoj pozornici.

Umjesto Mosta, u koaliciju sa HDZ-om ušao je HNS, a umjesto Petrova za predsjednika Sabora u svibnju 2017. izabran je Gordan Jandroković.

Bila je to “godina Agrokora”, slučaja koji je prijetio urušiti hrvatsko gospodarstvo. Sabor je donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, kolokvijalno nazvan “Lex Agrokor”.

SDP je na tom slušaju pokušao srušiti Vladu, no bezuspješno, pokazalo se da je većina od 78 zastupnika stabilna, a oporba nejedinstvena. HSS, naime, nije dočekao kasnonoćno glasovanje o nepovjerenju Vladi.

Unatoč stalnim političkim previranjima, Sabor je te godine marljivo radio, donio je nove zakone o hrvatskim braniteljima, o financiranju lokalnih jedinica te tzv. “Lex šerif”, po kojem više nema automatizma da kod neizglasavanja proračuna pada i čelnik lokalne vlasti.

Izabrao je ustavne suce Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana  Selaneca te pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević.

Na inicijativu Mosta uveo je novčano kažnjavanje zastupnika koji bez opravdanog razloga izostaju s plenarne sjednice, što nije imalo osobitog pedagoškog učinka. Do ožujka 2020. i epidemije koronavirusa, kada se s tim privremeno zastalo, nije bilo mjeseca da netko od zastupnika nije kažnjen.

Godina 2017. bila je i godina Živog zida, Ivana Pernara i njegovih “performansa”, zbog čega su ga saborski stražari često iznosili iz sabornice.

Istanbulska konvencija, rast Bandićeva kluba

Iako je u 2018. podržao mirovinsku i poreznu reformu, propisao da se u mirovinu ide sa 67 godina, snizio porezne stope i građane rasteretio za tri milijarde kuna, Sabor su te godine obilježili potvrda Istanbulske konvencije, prelasci oporbenih zastupnika u redove vladajućih i rast kluba Milana Bandića, zbog čega oporba do danas proziva vladajuće za političku trgovinu i korupciju.

Istanbulska konvencija otvorila je svjetonazorske rasprave u javnosti i HDZ-u, kod glasovanja u saboru čak se 14 HDZ-ovih zastupnika usprotivilo njenoj potvrdi. Iz Vlade su tumačili kako je cilj Konvencije spriječiti nasilje nad ženama i u obitelji, protivnici su je povezivali s mogućom obvezom priznavanja trećeg spola i redefinicijom braka.

Problem na relaciji HDZ-HNS, izazvao je novi Zakon o udomiteljstvu, HNS je tražio da se udomiteljstvo dopusti i istospolnim parovima, HDZ nije pristao.

Dvojbe je te godine izazivao i Marakeški sporazum, donesena je Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, u kojoj je Sabor upozorio na marginaliziranost Hrvata te pozvao na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona.

Bandićev Klub, koji je na početku 9. saziva imao jednog zastupnika, marastao je na 12 zastupnika s tendencijom rasta, a time i jačom političkom pozicijom Bandića. Te mu se godine kao posljednja priključila SDP-ova Ana Komparić Devčić,

Klub SDP-a pao je na 30 članova, osam manje nego na početku mandata. 

Oporba u 2018. nije uspjela srušiti ministra zdravstva Milana Kujundžića, no zbog “afere Hotmail” ostavku je podnijela Martina Dalić. Umjesto nje za potpredsjednika Vlade Sabor je izabrao Tomislava Tolušića, a resor gospodarstva preuzeo je Darko Horvat.  

Sabor je na još šest godina guvernerom Hrvatske narodne banke izabrao Borisa Vujčića, za njegovu zamjenicu Sandru Švaljek, a Dražena Jelenića za glavnog državnog odvjetnika.

Novi trendovi prelili su se i na saborsku govornicu – Mostova Ivana Ninčević Lesandrić emotivno je svjedočila da su joj u splitskoj bolnici postupak kiretaže radili bez anestezije i pokrenula lavinu sličnih svjedočanstava.

Zbog svog Poslovnika, Sabor je u ožujku 2018. prvi put u modernoj povijesti zasjedao cijelu noć.

U mirovinu sa 65, Dan državnosti, 30. svibnja blagdan i neradni dan

No, godinu kasnije, pokazalo se da je to bio tek začetak slične prakse. Nezadovoljan što se Zakon o financiranju izborne promidžbe donosi kratko pred izbore za Europski parlament, Most je na njega podnio čak 888 amandmana koje su njegovi zastupnici branili 33 sata, duže od jedne noći.

Uvažavajući zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše” i potpise više od 700 tisuća građana, Sabor je sa 67 vratio na 65 godina života granicu za starosnu mirovinu. Također je kroz još jedan paket poreznih zakona građane rasteretio za dodatne 2,4 milijarde kuna.

Prošla je godina bila i godina opsežne rekonstrukcije Vlade.

Nakon nekretninskih afera trojica ministara, Lovo Kuščević (uprava), Tomislav Tolušić (poljoprivreda) i Goran Marić (državna imovina) vratili su se u Sabor, Kuščević je kasnije ostao i bez zastupničkog imuniteta jer ga DORH istražuje zbog nekoliko sumnjivih djela.

Oporba ni iz drugog pokušaja nije uspjela smijeniti Kujundžića s mjesta ministra zdravstva, no razriješit će ga početkom ove godine premijer nakon što se u javnosti otvori niz nepoznanica o njegovim nekretninama.

Sabor je utvrdio novi kalendar blagdana i odlučio da će se Dan državnosti ponovno slaviti 30. svibnja i biti neradni dan, kao što je bio do 2001.

Pamti se i incident u kojemu je na tvrdnju zastupnika Nikole Grmoje (Most) da njegova Vlada radi u interesu Srbije, reagirao Plenković. Incident se dogodio za stanke, a akteri su iznijeli različite priče o njemu.

Grmoja tvrdi da se premijer “krenuo s njim fizički obračunati”, a iz Vlade su to demantirali. Ustvrdili su da je Plenković “napravio dva do tri koraka” prema Gmoji kako bi ga pitao na koga je točno mislio kada je govorio da “netko radi za interese Srbije” i kada je spominjao “anemičnog”.

Pitanja oporbe o propaloj nabavi borbenih zrakoplova razljutila su, sada već bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića, koji je bijesno bacio maketu aviona koju mu je uručio SDP-ov Franko Vidović.

Branimir Bunjac, tada zastupnik Živog zida, prvi je koji je prijetio saborskim stražarima. Učinio je to dok su, po tko zna koji put, iznosili Pernara iz sabornice, zato je kazneno je prijavljen.

Koronavirus i potres

Recentna godina suočila je Sabor s epidemijom koronavirusa, zbog čega je potvrdio dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu koje je epidemija snažno pogodila, te je izmijenio zakone kako bi dao ovlasti Nacionalnom stožeru civilne zaštite, ključnom tijelu u borbi protiv epidemije.

Zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom uveo je stroge mjere zaštite i na 30, pa na 40-ak smanjio broj zastupnika koji istodobno mogu biti u sabornici.

I dok se činilo da gore ne može, Zagreb je 22. ožujka pogodio najsnažniji potres u zadnjih 140 godina i oštetio zgradu Sabora, stradala su dva od četiri kata.

Drugi put u svojoj modernoj povijesti zasjedao je izvan svoje zgrade, u zgradi Ine u Šubićevoj, gdje je u jesen 1991., sklanjajući se od napada vojske bivše Jugoslavije, donio odluku o raskidu državnih veza sa SFRJ.

Neposredno pred izbijanje epidemije koronavirusa, krajem siječnja, umjesto Kujundžića za ministra zdravstva potvrdio je Vilija Beroša.

(Hina) 

Politika

Saborska statistika: Maras rekorder po broju kazni

Published

on

Gordan Maras (SDP) najčešće je kažnjavani zastupnik nedavno raspuštenog 9. saziva Hrvatskog sabora, na njega ‘otpada’ više od petine izrečenih kazni, pokazuje saborska statistika.

Od ukupno 770 kazni, koje su u nepune četiri godine izrečene svim zastupnicima, Marasu ih je izrečeno 162, što je više od petine.

Osam puta mu je naređeno da napusti sabornicu, što je najteža stegovna mjera, 37 puta mu je oduzeta riječ, a 117 puta je dobio opomenu.

Po broju dobivenih kazni slijede ga Mostovi Miro Bulj (101) i Nikola Grmoja (85) te zastupnik SIP-a Ivan Pernar (81) koji je, pak, rekorder po broju izbacivanja iz sabornice. Njemu je, naime, čak 18 puta naređeno da je napusti, a kako to sam nije želio, mahom su ga iz nje morali iznositi djelatnici saborske Straže.

Za jednog takvog ‘iznošenja’, njegov tadašnji stranački kolega, a danas bivši zastupnik Branimir Bunjac (ŽZ), zaprijetio je djelatnicima Straže da „neće izaći živi“, zbog čega se nedavno suočio s optužnicom zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva.  

Grmoji je četiri puta rečeno da napusti sabornicu, Bulju dva puta.

U 9. saborskom sazivu najteža disciplinska mjera, udaljenje iz sabornice, izrečena je ukupno 34 puta, ‘samo’ šestorici zastupnika. Uz Marasa, Pernara, Grmoju i Bulja po jednom je izrečena i SDP-ovu Domagoju Hajdukoviću i zastupniku Hrvatskih suverenista Hrvoju Zekanoviću.

Bulj će, pak, ostati upamćen i po tome što mu je, umjesto na uobičajeni jedan, bilo zabranjeno govoriti dva dana.

Ucitavanje vijesti

Politika

Kerum: “HDZ I SDP trebaju se dogovorit i maknit te Kolakušiće, Škore, MOST, Žive zidove..”

Published

on

Kao nezavisni kandidat, bivši splitski gradonačelnik i poduzetnik Željko Kerum odlučio se kandidirati na parlamentarnim izborima.

“Dišpet me tjera naprijed”, rekao je u razgovoru za N1, ponovivši svoju mantru da sve radi zbog naroda, koji ga je i učinio prvom strankom u Splitu i drugom u županiji. Smatra da će nakon ovih izbora svaki glas biti bitan.

“I tu ja mogu izvući korist, za Split”, istaknuo je.

Za Škoru je rekao da je čisti interes, blic političar kojeg je usporedio s Kolakušićem.

“Lažu i varaju narod, Škoro nije darovatelj kao ja, uzet će lovu u džep, uzimaju sebi. A sestra i ja smo plaće dali penzionerima”, rekao je Kerum, koji otvoreno zaziva veliku koaliciju.

“HDZ I SDP trebaju se dogovorit i maknit te Kolakušiće, Škore, MOST, Žive zidove..”, pozvao je Kerum i zaključio da je on drugačiji jer je davao i nije došao gladan u politiku, nego “s lovon”.

Nije htio uspoređivati Plenkovića i Bernardića, HDZ je nazvao državotvornom strankom, sebe desničarem, ali je naglasio da Hrvatskoj trebaju I HDZ I SDP.

Ponovio je optužbe iz vremena lokalnih izbora da su mu ukrali glasove, ustvrdio da on nije u koaliciji sa splitskim gradonačelnikom Oparom, kojeg je još jednom optužio za krađu i nazvao velikim HDZ-ovim problemom.

Nacionalno/N1.


Ucitavanje vijesti

Politika

Grlić Radman i Pavić opovrgnuli Bernardićeve tvrdnje

Published

on

Ministri vanjskih poslova i regionalnog razvoja Gordan Grlić Radman i Marko Pavić opovrgnuli su u nedjelju tvrdnje čelnika SDP-a Davora Bernardića o lošem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije, ocijenivši da on ne poznaje ni europske fondove ni integracije.

“Referirajući se na pušalne i površne izjave Bernardića o hrvatskom predsjedanju EU-om. Mislim da su ne samo netočne, već i uvredljive, a Bernardić je zapravo u izolaciji prespavao predsjedanje tako da ga nije dovoljno shvatio i razumio. Upravo zbog te površnosti je posvađan s brojkama i činjenicama”, rekao je novinarima predsjednik odbora HDZ-a za vanjske i europske poslove i resorni ministar Gordan Grlić Radman.

Dodao je kako Bernardića njegove izjave ne kvalificiraju kao ozbiljnog političara, a niti kao eventualnog kandidata za premijera.

“Hrvatska se odlično snašla. Mi smo već 28. siječnja aktivirali integrirani politički odgovor za krizne situacije. Do 13. ožujka mi smo imali osam vijeća, 21 događanje, dvije parlamentarne dimenzije, 39 konferencija. Do danas sveukupno 64 videokonferencije. Uspjeli smo održati politički i operativni kontinuitet EU-a. Ostvarili smo uređeni brexit”, naglasio je Grlić Radman.

Istaknuo je kako je Hrvatska dobila zeleno svijetlo za ulazak u Schengenski prostor bez nadzornih mehanizama, a sada čekamo da zemlje članice Hrvatskoj odrede datum ulaska.

“Bernardić nema dovoljno saznanja o tome, trebao se informirati. Kada govori o eurozoni, trebao bi znati da smo ispunili sve mjere iz akcijskog plana za ulazak u europski tečajni mehanizam”, kazao je Grlić Radman.

Grlić Radman je također kazao da je Zagrebački summit najveće postignuće predsjedanja, gdje su uspjeli uvjeriti tri skeptične zemlje oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Objasnio je kako će Hrvatska najviše profitirati od EU plana za oporavak uslijed pandemije koronavirusa, gdje ćemo dobiti 10 milijardi eura.

“Očekujemo da građani prepoznaju vodstvo i HDZ-ovu Vladu koja upravo radi na dobrobit i prosperitet građana, da osigura i drugi mandat kako bismo mogli provesti sve naše ciljeve i planove, ali u interesu građana”, naglasio je Grlić Radman.

Član Središnjeg odbora HDZ-a i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić na početku je rekao kako žele demantirati neuspjeli Bernardićev spin da je “europski uspjeh Hrvatske, Plenkovićev mit” te ustvrdio da Bernardić ne poznaje ni EU fondove ni EU integracije.

“Sve što je rekao je laž, i same brojke će to demantirati i demantiraju. Kada gledamo EU fondove, upravo SDP-ova Vlada nije povukla ništa iz fondova. Kada smo došli, ova je Vlada pronašla devet posto ugovorenosti sredstava i jedan posto isplaćenosti. Danas smo na 94 posto ugovorenosti i 36 posto isplaćenosti. Po ugovorenosti smo 12 od 27 zemalja EU-a”, istaknuo je Pavić.

Dodao je kako SDP-ova Vlada nije povukla ni milijardu eura sredstava za pomoć zemljama u krizi, a koje su ušle u EU do 2013. godine.

“Oni su izgubili milijardu eura, a mi smo donijeli 20 milijardi eura. U paketu oporavka smo dobili 10 milijardi eura, od čega čak 7,2 milijarde bezpovratno i 2,7 milijarde putem kredita. 20 posto BDP-a dobit ćemo putem plana oporavka”, objasnio je Pavić.

Najavio je da će u financijskom planu EU za sljedećih sedam godina Hrvatska imati jednu zasebnu prioritetnu os koja će se ticati obnove Zagreba.

“Dolaze nam izbori i opcija će biti vrlo jasna. Glasamo za premijera – ili Bernardića ili Plenkovića. Vidimo po neznanju Bernardića koliko ne poznaje ni EU fondove niti EU integracije. Vlada koju će on voditi naprosto ne bi mogla ponoviti ove uspjehe”, zaključio je Pavić.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije