Povezite se

EU

Uhićenja u Italiji: otkrivena mafijaška zloporaba fondova EU-a

Objavljeno

-

Blizu 100 ljudi uhićeno je u srijedu u Italiji pošto je talijanska policija otkrila multimilijunsku prijevaru u svrhu zloporabe ruralnih fondova Europske unije za što su optuženi sicilijanski mafijaški klanovi.

Karabinjeri i Guardia di Finanza stavili su 48 ljudi u predistražni zatvor, a 46 u kućni pritvor, objavila je novinska agencija ANSA.

Osumnjičene čekaju optužbe u rasponu od mafijaškog udruživanja, dosluha s mafijom, ozbiljnih prijevara, krijumčarenja droge, iznuda, do krivotvorenje dokumenata.

Mafijaški klanovi Batanesi i Bontempo Scavo, koji kontroliraju nacionalni park Nebrodi na sjeveru Sicilije, optuženi su i za nezakonito prisvajanje više od 5,5 milijuna eura iz EU fondova.

Giuseppe Antoci, bivši ravnatelj nacionalnog parka koji se uspješno borio protiv infiltracije mafije u sustav ruralnih fondova EU-a, preživio je napad na sebe i policijsku pratnju 2017.

(Hina)

EU

Andrej Plenković u dvodnevnom radnom posjetu Njemačkoj

Published

on

Dodao

foto HINA/Damir SENČAR

Hrvatski premijer Andrej Plenković dolazi u četvrtak u dvodnevni radni posjet Njemačkoj tijekom kojeg će prvog dana razgovarati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te nazočiti svečanom otvorenju poljoprivrednog sajma Zeleni tjedan na kojem je Hrvatska ove godine zemlja partner.

Premijer Plenković s kancelarkom Merkel razgovarat će u četvrtak poslijepodne o bilateralnim pitanjima te programu i prioritetima šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uz naglasak na glavne teme šestomjesečnog predsjedanja poput pregovaračkog okvira za buduće odnose EU-a i Velike Britanije te višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.

Trebalo bi se razgovarati i o pripremama za sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u svibnju trebao održati u Zagrebu.

U toku večeri Andrej Plenković bi trebao nazočiti svečanosti otvorenja vodećeg svjetskog poljoprivrednog sajma Zeleni tjedan na kojem je Hrvatska ove godine zemlja partner.

Na svečanosti otvorenja bit će i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner (Kršćansko-demokratska unija, CDU) kao i njezina hrvatska kolegica Marija Vučković te hrvatski ministar gospodarstva Darko Horvat.

U petak ujutro premijer Plenković će zajedno s Julijom Kloeckner, Marijom Vučković i službeno otvoriti Zeleni tjedan.

Ovogodišnji Zeleni tjedan bilježi rekordan broj izlagača od njih 1.800 iz 72 zemlje.

Na hrvatskom štandu će se pod sloganom “Kultura agrikulture” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore svojim proizvodima predstaviti pedesetak izlagača.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatski eurozastupnici na sjednici o predsjedanju: pohvale, pokude, savjeti

Published

on

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u utorak u raspravi o hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, zaželjevši sreću vladi, dajući svoje prijedloge ali i kritike.

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio hrvatske prioritete za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Uslijedila je rasprava zastupnika u kojoj su sudjelovali i hrvatski zastupnici.

Ruža Tomašić, koja je govorila u ime kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekla je kako je činjenica da “u manje izazovnim vremenima” tijekom predsjedanja “nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red” no ocijenila je da sada nije takva situacija. 

“Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima”, nastavila je Tomašić.

“Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima”.

Tomašić je naglasila kako od vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u “revijalnom tonu” nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja “zastarjelih” europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. 

“Nadam se da će vlada znati iskoristiti priliku”, zaključila je i zaželjela joj uspjeh. 

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić upozorio je kako se EU nalazi pred “izuzetno zahtjevnom financijskom situacijom”. 

Višegodišnji financijski okvir (VFO) “dosad je manjim državama poput Hrvatske omogućavao da gubitak u gospodarstvu, koji je primjerice u Hrvatskoj od ulaska u EU samo u poljoprivredi iznosio 4,5 milijardi eura, pokriju određenom kompenzacijom kroz pristup fondovima”, rekao je bivši sudac otkrivši da je Hrvatska završila u plusu od 1,7 milijardi eura. 

Naglasio je da će EU izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti i velikog kontributora europskom proračunu, a da će proširenjem u savez ući države “slabije gospodarske moći koje će također trebati pomoć”. 

Kolakušić je stoga predložio drugačiji način financiranja i pozvao na veća izdvajanja razvijenijih europskih gospodarstava. 

Karlo Ressler (EPP) poručio je kako Hrvatska povijesno i kulturno pripada Europi, no da su “ne tako davno sloboda, demokracija, ali i puna pripadnost europskoj obitelji bili samo daleka i neizvjesna težnja”.

Zbog toga, smatra EPP-ovac, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije predstavlja “još jedan velik simbol u velikoj preobrazbi Hrvatske”. 

Ressler je pozvao i da se u VFO-u ne zanemare uspješne politike EU-a usmjerene na smanjivanje regionalnih razlika “koje nažalost još uvijek postoje”, i rekao da će hrvatsko predsjedanje biti uspješno za cijelu EU .

I socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila je da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.

“Na zajedničkom tržištu nitko ne smije biti građanin drugog reda. Tržište rada treba biti otvoreno za sve koji od svog rada žele pošteno živjeti”. 

Pozvala je na “novi zamah” jamstvu za mlade, olakšavanje prekograničnog poslovanja za poduzetnike, te na minimalne europske plaće. 

“Rad svakog građanina u EU-u vrijedi jednako i mora biti jednako i plaćen. Pa što smo mi ako ne zajednica ravnopravnih?”, upitala je. 

Borzan je pozvala i na dugoročnije promišljanje ekonomskih instrumenata, na društveno odgovorno poslovanje, zaštitu potrošača kao “najslabije strane na tržištu” i zalaganje za kvalitetu proizvoda i sigurnost i zdravlje hrane. 

Zastupnik liberala Valter Flego poručio je premijeru da “ne dozvoli da hrvatsko predsjedanje bude zapamćeno samo po tome što je jedna država napustila EU” te je pozvao na jačanje europske perspektive hrvatskog susjedstva. 

Naglasio je kako je predsjedanje idealno vrijeme za “nove ideje i iskorake” i istaknuo kako je pitanje obrazovanja podzastupljeno u europskim prioritetima.

“Nakon Bolonjske deklaracije treba nam novi iskorak za srednjoškolsko obrazovanje. Nudim proširenje bolonjskog procesa na srednje škole kako bi imali usklađenije i konkurentnije znanje naših učenika”, predložio je europarlmanetarac IDS-a.

Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da je vladavina Plenkovića obilježena “bezakonjem” i “korupcijom”, ilustrirajući to na osobnom primjeru upita koji je poslao prije dvije godine, dok je još sjedio u Hrvatskom saboru, o tome “tko je na određene dane ulazio u zgradu hrvatske vlade”.

“Do dana današnjeg niste odgovorili na moj upit. Ako se tako odgovara zastupniku, što tek može očekivati građanin? Rok vam je bio dva tjedna”. 

“Tako se ne ponaša premijer, tako se ponaša sitni prevarant”, rekao je Sinčić i zaključio kako premijer to čini “da zaštiti svoje prijatelje koji su se ilegalno i potajno sastajali u zgradi vlade kako bi pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna”.

Tonino Picula (S&D) izrazio je zadovoljstvo što program hrvatskog predsjedanja obuhvaća i otoke koji su “se dokazali da mogu biti predvodnici energetske tranzicije”, a pozdravio je i obnovu politike proširenja. 

Podsjetio je da će u ime Europskog parlamenta napisati preporuku za zagrebački skup na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju, te je predložio da se u nadolazeću konferenciju o budućnosti Europe uključe i zemlje zapadnog Balkana. 

EPP-ovka Sunčana Glavak  (HDZ) rekla je kako je sigurna da će Hrvatska biti snažan zagovornik pravedne raspodjele sredstava u VFO-u, ali i vratiti povjerenje građana u Stari kontinent. Pozvala je i na Europu koja se razvija uz jasnu poruku jednakih šansi za sve građane. 

“Za sve one koji izražavaju sumnju u moju domovinu, a uopće ju ne poznaju, ne znaju koliko je Hrvatska gospodarski uspješna – snažna poruka: ako se pitate jesmo li spremni za ove izazove, kažem vam da će Hrvatska pokazati da jesmo”, zaključila je Glavak. 

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković u EP-u: Hrvatska neće dopustiti da postane hotspot

Published

on

Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu (EP) nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. 

“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca. 

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. 

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. 

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila. 

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga”. 

Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. 

“To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti”­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. 

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća “pushbackova”, prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. 

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom “vrlo kratkom” posjetu granici i sama vidjela 25 “pushbackova”.

(Hina) xis yakoz

Ucitavanje vijesti

Najčitanije