Povezite se

BIH

U znaku korone počelo obilježavanje 25. obljetnice genocida u Srebrenici

Objavljeno

-

Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.

Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.

“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera”, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja. Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.

Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine. 

Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.

U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara.

BIH

Stanje u Bihaću “nikad gore”, vlasti zbog migranata najavljuju radikalne mjere

Published

on

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je u petak kako je stanje u tom gradu ali i cijeloj Unsko-sanskoj župniji najgore do sada zbog velikog priljeva ilegalnih migranata te zbog činjenice da vlasti u BiH ne poduzimaju ništa kako bi kontrolirale taj problem.

“Situacija nikada nije bila gora. Imamo svakodnevni nekontrolirani priljev migranata i nekoliko tisuća ljudi na ulicama, javnim površinama i po napuštenim objektima. Ponovo smo ostavljeni sami sebi u ovoj situaciji”, kazao je Fazlić novinarima nakon sastanka posebne operativne skupine na županijskoj razini koja je uspostavljena zbog koordiniranja mjera potrebnih radi suočavanja s migrantskom krizom.

Procjena je lokalnih vlasti kako samo u Unsko-sanskoj županiji sada boravi najmanje sedam tisuća ilegalnih migranata. Tek za polovicu od tog broja ima mjesta u ranije uspostavljenim prihvatnim centrima pa oko četiri tisuće migranata luta ulicama Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, spava po parkovima i u napuštenim objektima i bez ikakvih uvjeta za održavanje osobne higijene.

Svi oni tamo čekaju priliku da pokušaju prijeći granicu s Hrvatskom.

Tako veliki broj ilegalnih migranata u malim gradskim sredinama Unsko-sanske županije sve je veći sigurnosni problem jer su učestali izgredi u kojima oni sudjeluju a posebice su učestali međusobni obračuni i krađe.

Glasnogovornik županijske policije Ale Šiljdedić kazao je kako je između 80 i 90 posto policijskih intervencija sada uvjetovano ponašanjem migranata.

Gradonačelnik Bihaća kazao je kako su u Unsko-sanskoj županiji i dalje prepušteni sami sebi pa su stoga prisiljeni razmišljati i o “radikalnim mjerama”.  

“Spremni na radikalne poteze. Migranti moraju biti izmješteni s gradskih ulica i apsolutno nas više ništa drugo ne zanima”, kazao je Fazlić.

Pojasnio je kako će u ovoj županiji najvjerojatnije ponovo posegnuti za mjerama poput uspostave improviziranih kampova u koje će onda policija dovoditi migrante nakon što ih skloni s ulica.

Ranije je takav kamp postojao na lokalitetu Vučjak na obroncima Plješevice no on je prošle godine rasformiran zbog nehumanih uvjeta koji su tamo vladali a migranti su prebačeni u druge privremene no bolje opremljene smještajne centre, uglavnom u okolici Sarajeva.

Ucitavanje vijesti

BIH

Hrvatski narodni sabor BiH: Milanovićeva odluka je državnički potez

Published

on

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH nazvao je u nedjelju državničkim potezom odluku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o odlikovanju postrojbi HVO-a za sudjelovanje u oslobodilačkim operacijama Hrvatske.

“Najava predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića o odlikovanju postrojbi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Ministarstva unutarnjih poslova Herceg Bosne je istinski državnički potez kojim se prepoznaje uloga HVO-a kao legitimne vojne snage hrvatskog naroda koja je obranila Bosnu i Hercegovinu, ali i dala svoj nemjerljiv doprinos slobodi hrvatskog naroda”, stoji u priopćenju HNS-a BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke iz te zemlje.

Dodaje se kako se na taj način odaje počast zajedništvu u Domovinskom ratu koja je rezultirala veličanstvenom pobjedom i oslobađanjem okupiranih područja Hrvatske.

Iz HNS-a BiH su naveli kako Hrvati iz BiH iznimno odluku o odlikovanjima jer se time “legitimne hrvatske vojne snage službeno stavlja tamo gdje i pripadaju svih 25 godina nakon Domovinskog rata – u ponosni i veličanstveni vrh Domovinskog rata”.

Iz ove grupacije stranaka odbacili su pokušaje kriminaliziranja HVO-a, navodeći kako je ova vojna sila Hrvata u BiH prva krenula u obranu obje domovine hrvatskog naroda.

Podsjetili su kako je Splitskom deklaracijom koju su potpisali tadašnji predsjednici Franjo Tuđman i Alija izetbegović 22. srpnja 1995. omogućena i deblokada Bihaća i zajedničko djelovanje postrojbi HV-a, HVO-a i Armije BiH.

“Oni koji i danas osporavaju ulogu HVO-a zaboravljaju da bi bez ove zajedničke akcije, prostor bihaćke regije pogodila tragična sudbina Srebrenice. Tom akcijom napravljene su ključne pretpostavke za okončanje srpske agresije i kasnije potpisivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Daytonu”, istaknuli su u HNS-u.

Hrvatski predsjednik Milanović odlučio je na inicijativu Generalskoga zbora dodijeliti odličja za četiri gardijske brigade HVO-a i Specijalne policije MUP-a Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Bošnjačke stranke i brojni dužnosnici osudili su što će odličje u ime Specijalne policije MUP-a Hrvatske republike Herceg-Bosne povodom obljetnice akcije Oluje primiti general Zlatan Mijo Jelić koji je u BiH osuđen za ratne zločine.

Pravosudne vlasti BiH su taj predmet ustupile Hrvatskoj u kojoj Jelić živi dugi niz godina.

Ucitavanje vijesti

BIH

SDA BiH: Milanovićeva dodjela odličja Jeliću dodatno će opteretiti međudržavne odnose

Published

on

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) upozorila je u subotu kako bi najavljena dodjela hrvatskog odličja Zlatanu Miji Jeliću koji je optužen za ratne zločine mogla dodatno pogoršati međudržavne odnose Hrvatske i BiH.

Reagirajući na najavu kako će Jelić u Kninu 4. kolovoza kao zapovjednik ratnog sastava brigade Specijalne policije Herceg-Bosne iz ruku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića primiti odličje za zasluge njegove postrojbe u oslobađanju Hrvatske, SDA se oglasila priopćenjem u kojemu je podsjetila kako je taj umirovljeni general u BiH optužen za ratne zločine.

Uručivanje odličja takvoj osobi predstavljalo bi “anticivilizacijski čin vlasti Hrvatske koji je protivan europskim vrijednostima”, kaže ta stranka.

Iz vladajuće bošnjačke stranke ističu kako predsjednik Hrvatske sigurno zna da je protiv Jelića u BiH podignuta optužnica još prije pet godina i to za zločine koji su sastavni dio udruženog zločinačkog pothvata jer se on tereti za progon, zlostavljanja i ubojstva Bošnjaka u Mostaru 1993. godine.

“Zlatan Mijo Jelić je zlorabeći dvojno državljanstvo pobjegao iz BiH, skrivao se u Hrvatskoj i predsjednik Milanović najmanje što može učiniti je da iskoristi svoj autoritet i ovlasti kako bi Jelić bio izručen pravosuđu BiH. Umjesto toga Milanović odlikuje takvu osobu i šalje vrlo lošu poruku da još uvijek nema spremnosti za iskrenim suočavanjem s istinom i za obnovom povjerenja. Ovakav postupak hrvatskog predsjednika dodatno će opteretiti odnose između Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, stoji u priopćenju SDA.

Ranije su najavu dodjele odličja Jeliću osudili iz oporbene Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) s čijim je čelnicima Milanović surađivao kao lider SDP-a Hrvatske.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije