Povezite se

Poljoprivreda

U Zagrebu održane javne konzultacije o prvom nacrtu sveobuhvatne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja

Objavljeno

-

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je u zagrebačkom hotelu International četvrte po redu javne konzultacije pod nazivom ,,Strateška vizija razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske nakon 2020.“ na kojima su poljoprivrednicima i svim dionicima predstavljeni prvi nacrt Strateške vizije te proces izrade strategije, plan provedbe i sektorske analize znanstvenih institucija.

Izrada sveobuhvatne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja se temelji na provedbi dubinske analize dostupnih podataka i procjeni uspješnosti dosadašnje politike te uključenosti svih dionika u svaku fazu projekta. Rezultati analize, odnosno dijagnostičko izvješće, predstavljeno je udrugama proizvođača i ostalim dionicima u srpnju 2019. godine u Ministarstvu poljoprivrede, a javne konzultacije se održavaju u Pazinu, Dugopolju, Zagrebu i Osijeku.

Dubinska analiza, odnosno dijagnostičko izvješće je nastalo sveobuhvatnom analizom sektorskih podataka, kao i ključnih vanjskih čimbenika koji direktno ili indirektno utječu na poljoprivredu, ruralni prostor i akvakulturu. U izradi su sudjelovali i poljoprivrednici, ribari, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice. Ministarstvo je u proces izrade strateških dokumenata angažiralo vanjske i domaće stručnjake koji imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne i ribarstvene politike EU, ali i one izvan EU. Na desetak radionica, organiziranih u Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Zagrebu, sudjelovao je veliki broj poljoprivrednika i ribara koji su iznijeli svoja mišljenja i stavove o  stanju u hrvatskoj poljoprivredi i ribarstva, a provedena je i web anketa. Ministarstvo poljoprivrede je na kućne adrese svih registriranih poljoprivrednika i ribara poslalo 174.460 pisama s osnovnim informacijama o projektu i poziv na aktivno uključivanje. Povratne informacije prikupljene na ovaj način ugrađene su u dokumente koje smo do sada izradili te će poslužiti za izradu konačne Strategije.

„Ne želimo dokument koji neće imati veze sa stvarnim životom i koji neće odgovarati na osnovne potrebe hrvatskih proizvođača hrane. Strategiju poljoprivrede radimo kako bismo identificirali prednosti i potencijale koje hrvatska poljoprivreda ima u odnosu na naše konkurente te da bismo odredili smjer u kom trebamo ići, kao i korake koje moramo poduzeti da bismo što prije došli do cilja. Odradili smo najveći dio analitičkog posla pa trenutno sve prikupljene podatke i informacije pretvaramo u smjernice za buduće djelovanje. Stavili smo fokus na specifične hrvatske potrebe odnosno definirali naše prioritete, koje ćemo zatim ugrađivati u novi europski koncept. Prioritet hrvatskog predsjedanja bit će svakako rasprava o reformskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike koja doživljava strukturne promjene.“ – najavila je ministrica Vučković pri otvaranju javnih konzultacija u Zagrebu.

S izradom analitičkih dokumenata završena je prva faza projekta. Ministarstvo poljoprivrede će u suradnji sa Svjetskom bankom do kraja godine izraditi Stratešku viziju za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, a početkom sljedeće godine akcijske planove za provedbu ovih strateških dokumenata. “Uzimajući u obzir važnost poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambenog sektora za hrvatsko gospodarstvo, prošle godine je pokrenuta izrada strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja utemeljena na sveobuhvatnoj analizi glavnih sektora i u suradnji s dionicima, s onima koji žive od poljoprivrede“ – istaknula je Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku. „Ovako zamišljena Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja poslužit će Ministarstvu poljoprivrede kao podloga za izradu Nacionalnog strateškog plana za programsko razdoblje 2021.-2027. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.“

Poljoprivreda

Majdak: Kroz realizirane projekte stvoreno je više od 5.800 novih radnih mjesta, a očuvano gotovo 35.000 drugih u ruralnim sredinama

Published

on

Dodao

HDZ programom za poljoprivredu želi Hrvatskoj omogućiti ekonomsku suverenost i samodostatnost, a planirani period ostvarenja ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna je četverogodišnje razdoblje – istaknuo je to državni tajnik Tugomir Majdak na konferenciji za medije održanoj u središnjici stranke.

Kandidat na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici Tugomir Majdak kazao je kako je rast poljoprivredne proizvodnje vidljiv i u protekle četiri godine HDZ-ove Vlade, budući da je ona 2014. iznosila 15,5 milijardi kuna, a 2018. 17,2 milijarde kuna.

Rast je ostvaren, naveo je, kroz niz projekata i aktivnosti, a izdvojio je, među inim, realizaciju čak 6 tisuća projekta za mala poljoprivredna gospodarstva, oko 1600 projekata za mlade poljoprivrednike, “ogroman” iskorak u sustavima navodnjavanja (17 projekta koji obuhvaćaju sedam tisuća novih hektara pod sustavima za navodnjavanje).

Majdak je pohvalio HDZ i zbog izdvajanja za poljoprivredu i ribarstvo koja su dosegla šest milijardi kuna, te potpore koje su u protekle tri godine isplaćene u iznosu od gotovo 20 milijardi kuna.

“Te brojke u idućem razdoblju planiramo i povećati”, istaknuo je i naveo da HDZ svojim programom planira povećanje u udruživanju poljoprivrednika s trenutnih 17 na 30 proizvođačkih organizacija, dodatne projekte navodnjavanja na površinama od 14 tisuća hektara.

“Poljoprivrednu suverenost i samodostanost planiramo dosegnuti povećanjem ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju, kroz samodostanost u stočarskom te sektoru voća i povrća”, kazao je.

Majdak je naveo kako u HDZ-u planiraju 40-postotno povećanje u sektoru svinjogojstva te 20-postotno u sektoru govedarstva, pri čemu u povrtlarskoj proizvodnji kroz 200 novih hektara pod staklenicima već do kraja 2021. godine, a vezano uz trajne nasade u sektoru voća plan je realizirati ih na ukupnoj površini od dvije tisuće hektara.

Na upit koliko je učinjeno u jačanju domaće proizvodnje Majdak ističe kako je sada neusporedivo veći iskorak nego u razdoblju 2011.-2015. godine.

“Osigurali smo dinamiku izravnih plaćanja te ostvarili značajan rast ugovaranja i plaćanja iz Programa ruralnog razvoja. Od siječnja 2017. do travnja 2020. isplaćeno je gotovo 20 milijardi kuna potpora.”

“U stočarstvu smo osmislili i provodimo program obnove proizvodnog potencijala u sektoru gospodarstva vrijedan 255 milijuna kuna, te smo omogućili provedbu mjere Dobrobiti životinja i trostruko povećali potporu za rad uzgojnih udruženja i organizacija u stočarstvu”, navodi Majdak te ističe kako je ostvaren veliki napredak u sustavu javnog navodnjavanja.

Stvoreno više od 5.800 novih radnih mjesta, očuvano gotovo 35.000 drugih u ruralnim sredinama

Kao neke od brojnih aktivnosti i rješenja koja su omogućili poljoprivrednicima Majdak ističe kako je na temelju realiziranih projekata stvoreno više od 5.800 novih radnih mjesta, a očuvano je gotovo 35.000 drugih u ruralnim sredinama.

“Radi ublažavanja negativnih posljedica u poljoprivredno-prehrambenom sektoru za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, Vlada RH je, na prijedlog našeg Ministarstva, donijela odluke o provedbi brojnih privremenih izvanrednih mjera, sve s ciljem opstojnosti naših poljoprivrednika i prerađivačke industrije.”

Novi zakon o poljoprivrednim zemljištima provodi se na decentraliziran i transparentan način

Kao jedno od najvažnijih osobnih postignuća, Majdak navodi novi Zakon o OPG-u, a za novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu naglasio je kako se provodi decentralizirano i na transparentan način.

“Zakon o OPG-u kao reformski zakon ponovno je stavio OPG kao strateški organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj u okvir koji osigurava stabilnije poslovanje i aktivaciju resursa. Temeljni koncept na kojemu sam radio u oba zakona je vrlo važan za buduću provedbu poljoprivredne politike u RH, buduće mjere i programe.”

Izvoz visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda naša je misija

“Osiguranje stabilnog inozemnog tržišta omogućit će nova ulaganja u povećanje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta te održivost hrvatskog sela. Stoga ćemo kroz novu Strategiju poljoprivrede 2020.-2030., ali i kroz EU fondove za poljoprivredu i nacionalna sredstva programirati i omogućiti dodatna sredstva, prije svega u stočarstvo te sektor voća i povrća, kao i prehrambenu industriju, još snažnije raditi na osiguranju tržišta za proizvode naših poljoprivrednika i prerađivačkih tvrtki” ističe Majdak te navodi kako je izvoz visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda jedna od misija HDZ-ove poljoprivredne politike.

Javne institucije nabavljat će svježu i domaću hranu od hrvatskih proizvođača

Na pitanje kako Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH konkretno pomažu poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima da saniraju štete nastale uslijed korona krize Majdak ističe kako su poduzete mjere kroz potpore svim primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva.

“Našim malim mljekarama smo otkupili viškove, a provodi se i otkup junadi, svinja i janjadi. Ministarstvo je također uvelo nove mehanizme te će javne institucije nabavljati svježu i domaću hranu od hrvatskih proizvođača, odnosno pokrenuta je Tržnica.hr gdje se mogu kupiti poljoprivredni proizvodi iz cijele Hrvatske. Izmijenili i dopunili smo Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine i donijeli dvije interventne mjere; Destilacija vina u kriznim slučajevima te Potpora za krizno skladištenje vina.”

“Na razini EU je u sklopu hrvatskog predsjedanja odobrena izvanredna i privremena mjera jednokratne financijske pomoći, sufinancirana iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a namijenjena je onim poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzećima koja se bave preradom, stavljanjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda, a koji su bili najviše pogođeni pandemijom COVID-a 19. Također planiramo realizirati isplatu avansa za proizvodnu 2020. godinu daleko ranije nego je to bila praksa do sada, definirati i mogućnost realizacije obrtnih sredstava prema vinogradarima za ovogodišnju berbu grožđa te reagirati na vrijeme vezano za interventni otkup proizvoda naših poljoprivrednika ako dođe do većih poremećaja na tržištu. Uz sve navedeno, kroz buduće natječaje mjera ruralnog razvoja pravovremeno ćemo i ciljano reagirati vezano za glavne potrebe u strateškim sektorima” zaključuje Majdak.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Vučković i Kloeckner o izazovima poljoprivrede

Published

on

Dodao

Pandemija koronavirusa donijela je niz izazova i dijelom promijenila hrvatske prioritete tijekom predsjedanja EU-om i u području poljoprivrede, a za vrijeme njemačkog predsjedanja glavne će teme uz ostalo biti proračun i budućnost ZPP-a, istaknule su u ponedjeljak ministrice poljoprivrede Hrvatske i Njemačke.   

Hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner u izjavi prije video konferencije Vijeća ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo (Agrifish) osvrnule su se na razdoblje hrvatskog predsjedanja i skoro njemačko preuzimanje predsjedanja Vijećem EU-a. 

Hrvatska je predsjedanje Vijećem Europe preuzela početkom ove godine, a ministrica Vučković je istaknula kako smo bili svjesni određenih izazova i razmišljali o nepoznanicama koje nas čekaju – planirao se novi sastav Europske komisije,  novi EU parlament, išlo se u susret reformi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Međutim, suočili su se i s jednom velikom nepoznanicom, izazovom kojeg nisu mogli predvidjeti, a to je pandemija Covid-19, zdravstvena i gospodarska kriza za cijelu EU i svijet, naglasila je.

“Takva pandemija donijela je niz izazova i dijelom je promijenila i hrvatske prioritete tijekom predsjedanja. Jer trebalo je osigurati i poduprijeti redovitu opskrbu hranom, trebalo se pobrinuti za nastavak proizvodnje i trženje poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture. Trebalo je također dodatno poduprijeti sve one europske poljoprivrednike, ribare, prerađivače koji su se suočili s posljedicama tržišnih oscilacija i kojima je trebalo osigurati dodatnu financijsku pomoć”, rekla je Vučković.

Istaknula je kako su pokazali da svi zajedno mogu brzo i koordinirano raditi i takvim brzim aktivnostima svih tijela EU mjere su vrlo brzo stupile na snagu.

Unatoč okolnostima uzrokovanih pandemijom nastojalo se raditi na reformi poljoprivredne i ribarstvene politike, na najvažnijim zakonodavnim aktima, procedure su se žurno mijenjale, održavani su virtualni sastanci itd., naglasila je. 

Stvari se polako vraćaju u stanje prije pandemije, no činjenica da su se morale kreirati nove metode, stvarati novi kanali komuniciranja, na posve nov način donositi odluke, sigurno će biti dobro iskustvo za ubuduće, rekla je Vučković.

Predsjedanje s početkom srpnja preuzima Njemačka, na čemu timovi ministarstava poljoprivrede dviju zemalja zadnjih tjedana usko surađuju. Suradnja je uspješna i prijenos poslova će glatko proći, procjenjuje hrvatska ministrica poljoprivrede. 

Iako njemačke institucije imaju veliko iskustvo u poslovima predsjedanja, znamo kako je teško planirati i raditi u uvjetima velike neizvjesnosti i stoga im želimo puno sreće, strpljenja i fleksibilnosti u idućih šest mjeseci, poručila je Vučković.

Njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, koja je svoju podršku hrvatskom predsjedanju izrazila dolaskom u Hrvatsku te sudjelovanjem na sastanku Agrifish vijeća, kaže kako će se nadovezati na rad Hrvatske.

U šest mjeseci našeg predsjedanja moramo odlučiti o proračunu i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike. To su teme kojim ćemo se intenzivno baviti, rekla je Kloeckner.

Ističe i kako žele naglasiti i staviti fokus i na to koliko su prehrambena industrija i poljoprivreda sistemski važne.

“Vidjeli smo za vrijeme ove krize gdje još trebamo nešto popraviti, neki vijak bolje zategnuti kako bi osigurali produkciju hrane i ono što želimo naglasiti je da je Europa jaka ako se držimo zajedno”, kazala je, uz napomenu da će moto njemačkog predsjedanja biti “Zajedno ponovo ojačati Europu”.

Smatra i kako se nalazimo na prijelomnoj točki poljoprivredne politike. Građani su navikli da dovoljno namirnica uvijek nađu u trgovinama, ali nije bitno samo osigurati proizvodnju već i način na koji se ona odvija i način na koji ona utječe na primjerice držanje životinja, okoliš, obradu zemlju. To su teme kojima se treba u budućnosti posvetiti kako bi ruralna područja ostala vitalna, poručila je ministrica Kloeckner.

Dvije ministrice sudjeluju i na video konferenciji ministara poljoprivrede i ribarstva EU na kojoj će raspravljati i o nedavnoj komunikaciji Europske komisije o održivom ribolovu i stanju nekih zakonodavnih prijedloga u područjima politike poljoprivrede i ribarstva. 

To je zadnji sastanak Agrifish vijeća pod predsjedanjem hrvatske ministrice poljoprivrede, koja će taj sastanak simbolično zaključiti predajom čekića njemačkoj kolegici Kloeckner.

Ucitavanje vijesti

Poljoprivreda

Vučković – sustav potpora je loš i zato ga mijenjam

Published

on

Sustav potpora u poljoprivredi je loš i zato je u izmjeni, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na virtualnoj konferenciji Večernjeg lista o agraru.

Pandemija koronavirusa osvijestila je važnost vlastite proizvodnje hrane, a ona je u Hrvatskoj dramatično niska. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 64 posto, a niska produktivnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, koja je na 30 posto prosjeka EU, razlozi su zbog kojih hrvatska hrana teško pronalazi put do stranih polica, navodi dnevnik.

A gotovo sve što se proizvede u Europi može se kupiti u Hrvatskoj. Zaključak je to Večernjakove virtualne konferencije o poljoprivredi, na kojoj je istaknuto da je nacionalni interes jačati poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju povećanjem njezine konkurentnosti, digitalizacijom i okrupnjavanjem zemljišta.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je stoga zaokret u poljoprivrednoj politici. “Nakon provedenih analiza, a slijedom i nacrta strategije koji će uskoro biti prezentiran, sustav izravnih plaćanja, pa i smjer ruralnog razvoja je loš.

Potpore, ako ih uspoređujemo s proizvodnjom, nisu dovoljno učinkovite i to ne može nijedna država izdržati. Radimo na tome da to promijenimo”, rekla je ministrica.

Niska produktivnost i veliki uvoz hrane, nedostatnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, investicije u tehnologiju i znanje, inovativni modeli financiranja primarne proizvodnje, neka su od pitanja o kojima se govorilo na konferenciji “Nova paradigma domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog sektora”, donosi Večernji list.

Uz ministricu n konferenciji su sudjelovali direktor sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, izvršni direktor u Fortenova grupi Vlado Čondić Galiničić, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko, predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik uprave Osatina grupe Mirko Ervačić te stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije