Povezite se

Kultura

U Vukovaru predstavljen zbornik radova “Bata- Borovo 1931. – 2016.”

Objavljeno

-

Zbornik radova “Bata- Borovo (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive” predstavljen je u četvrtak u vukovarskoj Tvornici obuće Borovo u prigodi skorašnje 88. godišnjice osnutka tvrtke Bata predhodnice Borova, jedne od najvećih tvrtki u bivšoj Jugoslaviji, iznimno stradale u Domovinskom ratu, kasnije obnovljene, ali ni približno u prijeratnom obimu.

Zborniku obuhvaća radove sa znanstveno-stručnog skupa “Bata-Borovo (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive” održanog u lipnju 2016. prilikom obilježavanja 85. godišnjice početka rada tvornice Bata, rekla je kourednica zbornika Sandra Cvikić iz vukovarske podružnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, organizatora skupa i nakladnika zbornika, tiskanog na 426 stranica.

Po njezinim riječima, zbornik predstavlja vrijedan doprinos u istraživanjima društveno-ekonomske transformacije vukovarskog područja i prikazuje najvažnije segmente povijesnog nasljeđa.

O zborniku su govorili i akademik Dragutin Feletar i Ivana Žebec Šilj, a okupljene su pozdravili Željko Holjevac, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, i Gordana Odor, predsjednica Uprave Borova.

Zbornik je podijeljen na četiri poglavlja: Povijesne, društvene, političke i geografske okolnosti i uvjeti osnivanja i rada tvornice Bata do Drugog svjetskog rata, Kombinat Borovo kroz drugu polovicu 20. stoljeća, Borovo u Domovinskom ratu i poslijeratnoj revitalizaciji grada Vukovara i Prilozi za povijest Bate/Borova.

Kako je istaknuto tijekom predstavljanja, zbornik “Bata-Borovo” predstavlja pouzdanu i činjeničnu osnovu za daljnja istraživanja o značenju tvrtki te povijesnim, društvenim i drugim promjenama na vukovarskom području od početka tridesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Po riječima akademika Dragutina Feletara, zbornikom su udareni znanstveni temelji proučavanju povijesti i značenja tvrtke Bata-Borovo, koju je u Borovu naselju, danas vukovarskoj gradskoj četvrti, 1931. godine osnovao češki industrijalac Tomaš Bata i koja je u razdoblju od 1947. godine do kraja 1980-ih, izrasla u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i prodaji obuće i gume u ovom dijelu Europe.

U toj se tvornici svojedobno proizvodilo više od 20 milijuna pari obuće godišnje, tisuća tona auto-guma i gumeno-tehničke robe, bilo je više od 22 tisuće zaposlenih, a u vlasništvu kombinata bilo je i više od 600 maloprodajnih objekata. U Domovinskom ratu, objekti Borova su razoreni, a današnja proizvodnja, obnovljena nakon rata u dijelu objekata, je oko pola milijuna cipela koje proizvodi oko 650 radnika.

Nastavi pregledavati

Kultura

Dovršava se snimanje filma o finalnoj utakmici SP 2018

Published

on

U Zagrebu će, nakon godine dana snimanja, u srijedu pasti i posljednja klapa dugometražnog igranog filma naslova “4:2”, koji se bavi finalom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji između Francuske i Hrvatske i događajima oko njega.

Snimanje filma je započeto na prvu godišnjicu najvećeg uspjeha u povijesti hrvatskog nogometa i sporta, a bit će dovršeno upravo na drugu godišnjicu.

Riječ je o žanrovski neobičnoj kombinaciji dramatične sportske priče i intimne “road trip”drame o događajima u sjeni finalne utakmice “mundijala”. Film u realnom vremenu prijenosa nogometne utakmice prati neodgodivo putovanje dvoje ljudi točno u vrijeme kada je cijeli svijet bio pred TV-ekranima.

Film je inspiriran stvarnim ljudima i događajima, a sniman je tijekom proteklih 12 mjeseci u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Dugoj Resi, po Gorskom kotaru, ulicama Pariza i Moskvi.

Specifičnost je filma da će to biti prvi hrvatski i regionalni film realiziran u dvije verzije –međunarodnoj i hrvatskoj/regionalnoj s različitim dramskim tokom i završetkom te će se
raditi zapravo o dva igrana filma o istom događaju. Film će imati internacionalni festivalski život, a trenutno je u pregovorima za koprodukciju i distribuciju za francusko, španjolsko i
englesko govorno područje.

Scenarij i režiju potpisuje Anđelo Jurkas, kojem će ovo biti šesti dugometražni igrani film, a glavne uloge tumače Bojana Gregorić Vejzović i Ivo Krešić, sportski TV spiker Drago Ćosić i hrvatska nogometna reprezentacija. U sporednim ulogama se pojavljuju legenda hrvatskog i ex jugoslavenskog filma Igor Galo, Rada Mrkšić, Katarina Nikšić i Dina Vojnović, dok se u “cameo ulogama” pojavljuju Leona Paraminski i Jelena Perčin Otašević. 

Iz promocije filma se navodi da je svečana premijera filma trebala biti 15. srpnja 2021. godine, na treću godišnjicu finala Hrvatska – Francuska u Moskvi. 

Ucitavanje vijesti

Kultura

Svečano dodijeljenje godišnje nagrade HNK u Zagrebu za sezonu 2019./2020.

Published

on

Ilustracija

Laureati godišnje nagrade HNK u Zagrebu za najbolja ostvarenja u sezoni 2019./2020. su – za dramska ostvarenja Nina Violić i Livio Badurina, za operna Lana Kos i Tomislav Mužek, a za baletna ostvarenja Anamarija Marković i Drew Jackson, objavljeno je u subotu na svečanosti kraja sezone.

Dodjelom godišnjih nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolja dramska, operna i baletna ostvarenja u sezoni 2019./2020. i prigodnim glazbeno-scenskim programom, priređenima u subotu navečer ispred zgrade HNK-a, svečano je završena još jedna kazališna sezone ovoga nacionalnog teatra, koja će praktički završiti 9. srpnja.

HNK je imao sreću da je mogao završiti sezonu

Intendantica zagrebačkoga HNK-a Dubravka Vrgoč zahvalila je ansamblu HNK, vjernoj publici i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ova, u mnogočemu drukčija seona od svih ostalih, uspješno završi.

Ustvrdila je da je HNK u Zagrebu među rijetkim sretnim teatrima u Europi i svijetu koji su uspjeli završiti ovu sezonu, posebice zato što se, osim pandemije COVID-19, našao i u teškoj i zahtjevnoj situaciji zbog razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine.

“Ova sezona zasigurno će biti zapamćena ne samo u povijesti HNK u Zagrebu, nego i u povijesti svakoga svjetskog kazališta”, istaknula je Vrgoč. 

Podsjetila je kako su članovi zagrebačkoga HNK-a žurno i sa srcem reagirala u svim tim teškoćama nastojeći da nešto daruju svojoj vjernoj publici i građanima Zagreba koji su pretrpjeli dvije velike nevolje – koronu i potres.

Intendantica Vrgoč nada se da ćemo od rujna ove godine opet u puno većem broju biti u kazalištu, ali ako to neće biti moguće, ustvrdila je da će HNK i “dalje u bilo kojem broju pjevati, glumiti i plesati”.

Četvero laureata primilo nagrade

Predsjednik ocjenjivačkoga suda za dodjelu godišnje nagrade za dramu Leo Rafolt objavio je da je laureatkinja Nagrade “Mila Dimitrijević” za najbolju žensku ulogu Nina Violić za ulogu Olge u predstavi “Tri seste” – autorskom projektu i režiji Bobe Jelčića prema drami Antuna Pavloviča Čehova, te za uloge u autorskom projektu i režiji “Znaš ti tko sam ja” Ivana Penovića za uloge Antuna Zanovića, Trgovca Chomela i Mame Ubu.

Nagradu “Mila Dimitrijević” za najbolju mušku ulogu primio je Livio Badurina  za ulogu Stjepana Zanovića u predstavi “Znaš ti tko sam ja”.

Nagradu “Marijana Radev” dobila je sopranistica Lana Kos za ulogu Leonore u Verdijevoj operi “Trubadur” koja je, kako je to rekao predsjednik ocjenjivačkoga suda Dražen Siriščević, najteža uloga koju je Vedi namijenio sopranu. 

Tenor Tomislav Mužek dobitnik je Nagrade “Vladimir Ruždjak” za ulogu u operi “Lucia di Lammermoor” Gaettana Donizzetija u posljednjoj opernoj premijeru prije no što je zbog koronavirusa kazalište zatvoreno. 

Umjesto laureta, nagrade je preuzeo ravantelj Opere HNK Marcello Mottadelli.

Nagradu “Ana Roje” za najbolju žensku baletnu izvedbu u netom završenoj sezoni primila je Anamarija Marković, objavila je predsjednica ocjenjivačkoga suda Ljiljana Gvozdenović. Mlada balerina primila je nagradu za ulogu Klare u baletu “Orašar” u koreografiji Vladimira Malakhova.

Nagradu “Oskar Harmoš” za najbolju mušku baletnu izvedbu primio je Drew Jackson za ulogu dvorske lude u baletu “Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova koju je kako je istaknuto,, unatoč sezoni koja nije bila naklonjena izvođačima, odigrao s jednakim tehničkim i umjetničkim dosezima.

U glazbeno-scenskom programu pod ravnanjem Luke Vukšić, zbor i gudački kvartet Opere i sopranistica Ana Zebić Kostel uz klavirsku pratnju Vjekoslava Babića izveli su odabrana djela Pere Gotovca, Vatroslava Lisinskog, Gaetana Donizettija i Giuseppea Verdija, a odabrane stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, Miroslava Krleže, Vesne Paruna i Jakše Fiamenga interpretirali su Ivan Colarić, Franjo Kuhar, Ksenija Marinković, Filip Vidović, Nina Violić i Kristijan Beluhan.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Plenković: Podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s izaslanstvom Viteškoga alkarskog društva Sinj, koje je na čelu sa Stipom Jukićem, predsjednikom Društva, i Boškom Ramljakom, alkarskim vojvodom, upoznalo Vladu s tijekom priprema za ovogodišnju 305. Sinjsku alku.

Predsjednik VAD-a Stipe Jukić zahvalio je Vladi i premijeru Plenkoviću na dosadašnjoj financijskoj potpori u realizaciji projekata važnih za funkcioniranje Alkarskog društva, kao i kontinuiranoj financijskoj pomoći vezanoj za rad Muzeja Sinjske alke i Alkarske ergele.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zahvalnost Viteškom alkarskom društvu i Gradu Sinju na trudu i naporima koje ulažu u Alku te naglasio kako podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu, vrijednosti i nacionalni identitet.

Predsjednik Vlade kazao je da će Vlada i dalje putem Ministarstva kulture i drugih resora kontinuirano nastaviti financijski podržavati programske djelatnosti Muzeja i projekte Viteškoga alkarskog društva.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije