Povezite se

Vijesti

U Vukovaru 10. susret ratnih izvjestitelja HRT-a

Objavljeno

-

Izvor: Facebook

Ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu ratni izvjestitelji Hrvatske radio televizije odlučili su dati zahvalnicu, objavljeno je u subotu na 10. susretu ratnih izvjestitelja HRT-a u Vukovaru, a zahvalnica će ministru biti uručena naknadno.

Predsjednik Zbora ratnih izvjestitelja Marinko Čavar obrazložio je odluku o dodjeli zahvalnice činjenicom da je ministar Medved izmjenama zakona o hrvatskim braniteljima uveo kategoriju sudionika Domovinskog rata kojom se, bez materijalnih prava, reporterima ali i liječnicima, medicinskom osoblju i pripadnicima drugih zanimanja, priznaje njihov doprinos  borbi za stvaranje neovisne Hrvatske.

Skup ratnih izvjestitelja HRT-a pozdravili su i izaslanici predsjednice Republike i ministra branitelja, Jozo Ćurić i Krešimir Šeremet te vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Zbor ratnih izvjestitelja HRT-a održao je u Vukovaru svoju redovnu skupštinu, a ratni reporteri odali su počast poginulima u obrani Vukovara kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, na Ovčari kao i u vukovarskoj bolnici.

Zbor ratnih izvjestitelja HRT-a broj 163 člana, a u hotelu Lav na njihovu desetom vukovarskom susretu okupilo se njih 50-tak iz svih krajeva Hrvatske.

Nastavi pregledavati
Reklame

Vijesti

Hrg: Jedan trgovački lanac uvodi neradnu nedjelju – trebaju i drugi

Published

on

U Hrvatskom saboru konferenciju za medije održao je zastupnik Branko Hrg na temu "Europska Hrvatska bez rada nedjeljom!“. Na fotografiji Vjekoslav Indir, Branko Hrg

Zastupnik Branko Hrg (HDS) aktualizirao je u srijedu prijedlog o neradnoj nedjelji, ‘okidač’ mu je bio potez jednog trgovačkog lanca da od 1. siječnja iduće godine uvede neradnu nedjelju u trgovinu i ugostiteljske objekte.

Vjerujem da će se za tim primjerom povesti i drugi, a uz mjere koje je do sada poduzela Vlada, to bi bio dodatak boljem odnosu prema radnicima i njihovom ostanku u Hrvatskoj, rekao je Hrg na konferenciji za novinare.

Istaknuo je kako se u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj nedjeljom ne mogu naći otvorene trgovine, no trgovački lanci koji ondje ne rade, ovdje su otvoreni.

Naglasio je i kako lokalna samouprava, koja može odlučiti o neradnoj nedjelji u trgovinama, od toga bježi, pa smatra da se bez izmjene zakona i pravilnika to pitanje neće moći riješiti na nacionalnoj razini.

Stoga je pozvao resorna ministarstva da naprave taj korak. 

Iznimno do pet radnih nedjelja godišnje

U kojem bi smjeru zakonske izmjene trebale ići objasnio je Vjekoslav Indir iz HDS-a. Od ponedjeljka do petka trgovine bi radile od 6 do 20 sati, subotom od 6 do 18, dok nedjeljom i blagdanima ne bi radile. U iznimnim slučajevima mogle bi raditi do pet nedjelja godišnje, po izboru poslodavca. Za rad  nedjeljom i blagdanom, radnik bi imao pravo na povećanu plaću u iznosu do 100 posto, rekao je Indir, podsjetivši da vani radnika poslodavac ne može natjerati da radi nedjeljom, nego ga prvo pita želi li to.

Hrg ne vidi problem u neradnoj nedjelji i činjenici da je Hrvatska turistička zemlja. I Švicarska i Austrija su turističke, pa kod njih to funkcionira, rekao je zastupnik koji od predsjedničkih kandidata očekuje da pitanje neradne nedjelje stave u svoje programe, o čemu će ovisiti i eventualna potpora.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Darko Nekić u srijedu je odbio sve amandane koje su na prijedog zakona o blagdanima i spomendanima podnijeli oporbeni zastupnici i klubovi

Published

on

Darko Nekić, državni tajnik Ministarstva uprave (HDZ)

 Vladin predstavnik Darko Nekić u srijedu je odbio sve amandane koje su na prijedog zakona o blagdanima i spomendanima podnijeli oporbeni zastupnici i klubovi, prihvatio je samo dva amandmana Kluba HDZ-a. 

Jedan je nomotehnički, a drugim se spomendan Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države preimenuje u Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.

Ipak, o svim amandmanima u konačnici će glasovanjem odlučiti Sabor.

Bauk: Plenković želi biti najveći hajduk i uskok 

Intencija je predloženog zakona, poručio je SDP-ov Arsen Bauk, učvrstiti poziciju predsjednika HDZ-a unutar stranke, riječ o predizbornom zakonu i to u  “dva smjera”, jedno su izbori za predsjednika države i parlamentarni, drugi unutarstranački izbori u HDZ-u.

SDP tvrdi da prijedlogom da se 30. svibnja ponovno obilježava kao Dan državnosti, HDZ zapravo želi obilježiti svoj dolazak na vlast.

Obilježavanjem dolaska na vlast HDZ, ne i dolaska Hrvatske kao samostalne i suverene države, premijer ustvari uskocima i hajducima poručuje da on može biti veći uskok i hajduk od svih njih, rekao je Bauk, tvrdeći a je to intencija zakona, da se učvrsti unutarstanačka pozicija predsjednika HDZ.

Taj se zastupnik zauzeo da 8. listopada Dan neovisnosti, ostane državni blagdan, a da se 25. lipnja Dan državnosti nazove Danom proglašenja suverene i samostalne RH, po povijesnom događaju toga dana.

Do 8. listopada ovdje je bila Jugoslavija, od tada ovdje je Hrvatska, a to nije državni blagdan. Do 30. svibnja nije bio HDZ od tada je i to je državni blagdan, ustvrdio je Bauk.

Zlatko Hasanbegović ustrajao je pak da treba ukinuti državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja.  Riječ je o izmišljenom događaju koji se ne može potvrditi niti jednim relevantnim povijesnim izvorom, kazao je i naglasio kako se taj dan do sada koristio za jednu vrstu “verbalnog divljanja i restauriranje jugoslavenskoga komunizma, u čemu je poseban doprinos davala sisačka gradonačelnica iz jedne stranke”. 

Hasanbegović: 22. lipnja je dio jugoslavenske komunističke baštine

Taj je blagdan sastavni dio protuhrvatske i protudemokratske jugoslavenske komunističke baštine u i kao takav protivan svim ustavnim vrednotama, rekao je Hasanbegović, tražeći da se o njegovu amandanu glasuje kako nitko ne bi mogao reći da se nije imao priliku izjasniti o tome.

Svojih 11 amandmana u srijedu je ‘branio’ i Tomislav Panenić (NZ) tražeći da se popisu spomendama nađu dani i datumi koji bi podsjetili na stradavanja u velikosrpskoj agresiji stanovnika Borova Sela, Iloka,  Sotina, Bogdanovaca, Berka… te da se na popis blagdana upiše i nedjelja kao dan za odmor i obitelj.

Svaka žrtva u Domovinskom ratu jednako je vrijedna, rekao je Panenić, koji se zapitao i tko će nadoknaditi trošak tiskarima kalendara, rokvnika i sl. 

Miru Bulja (Most) smeta što se nigdje u nazivima blagdana i spomendana ne spominje velikosrpska agresija. Činjenica je da su sve žrtve i zločini zbog četničke velikorspke agesije, rekao je zastupnik.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Toksikolog na suđenju Glavašu: Nemoguće je odrediti protok vremena od ispijanja kiseline do Vučkovićeve smrti

Published

on

Dodao

Svjedočenjem toksikologa Zdravka Kovačića, koji je kazao da nije moguće ustvrditi protok vremena od ispijanja sumporne kiseline do smrti žrtve ‘garaže’ Čedomira Vučkovića, u srijedu je nastavljeno ponovljeno suđenje Branimiru Glavašu i njegovim suoptuženicima za ratne zločine nad osječkim Srbima.

”Nije moguće ustvrditi koliko je vremena prošlo od konzumiranja otrova do smrti oštećenika Čedomira Vučkovića. Jedino je moguće utvrditi količinu otrova pronađenu u pojedinom organu oštećenika”, kazao je na zagrebačkom Županijskom sudu toksikolog koji je u rujnu 1991. obavio odbdukciju Vučkovića u čijem je želucu pronađena smrtonosna doza kiseline.

Toksikolog, koji je ostao pri svojem prijašnjem nalazu, dodao je da tehnička sumporna kiselina sadrži nečisti arsen i da se ta kiselina, između ostalog, koristi i za punjenje akumulatora.  Upitan je li toksikološkim vještačenjem utvrđeno trovanje arsenom, Kovačić je rekao da istražni sudac u svojem istražnom nalogu te detalje nije tražio.

I vještak balističar Rade Stojadinović ostao je pri svojem ranijem nalazu i mišljenju, a ponovio je kako su strijelne ozljede na Vučkovićevom trbuhu i podlaktici nastale hicima tipičnim za pušku. No, te ozljede, ponovio je Stojadinović, nisu bile smrtonosne.  

Na idućem ročištu, zakazanom za 27. studenoga, kao svjedoci saslušat će se Vladimir Šeks i Josip Manolić.

Novo suđenje u slučajevima ‘garaža’ i ‘selotejp’ zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnja ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka prošle godine prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.

Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje za zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije