Povezite se

Politika

U veljači blokirano 262.760 građana, 0,7 posto manje nego mjesec prije

Objavljeno

-

Krajem veljače u blokadi je bilo 262.760 građana, koji su za glavnicu i kamate dugovali ukupno 23,9 milijardi kuna te 18.854 poslovna subjekta, s ukupnim dugom od 8,66 milijardi kuna, objavila je Fina.

Prema podacima Fine, krajem veljače blokiranih građana bilo je 1.826 ili 0,7 posto manje nego krajem siječnja.

Blokirani su građani krajem veljače dugovali za glavnicu iznos od 17,24 milijarde kuna, što je za 155,8 milijuna kuna ili za 0,9 posto manje nego krajem siječnja.

Istodobno, dug građana po osnovi kamata iznosio je 6,6 milijardi kuna, što je u odnosu na siječanj manje za 57,96 milijuna kuna ili za 0,9 posto.

Ukupan iznos duga (glavnica i kamate) blokiranih građana tako je krajem veljače iznosio 23,9 milijardi kuna, što je za 213,7 milijuna manje nego krajem siječnja ove godine

Po podacima Fine, najveći iznos duga građana – 6,5 milijardi kuna (bez kamata) odnosio se na dug prema financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), što je udio od 37,8 posto.

Najveći, pak, broj građana, njih 103.175, ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri.

1534 osobe duguju više od milijun kuna

Krajem veljače u blokadi je zbog duga većeg od milijun kuna bilo 1.534 građana, što je u ukupnom broju blokiranih građana udio od 0,6 posto, ali je njihov udio u ukupnom dugu građana znatno veći i iznosi 6,78 milijardi kuna ili 39,3 posto. Od 6,8 milijardi duga građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, najveći se dio duga odnosi na vjerovnike iz financijskog sektora – 3 milijarde kuna.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Broj blokiranih poslovnih subjekata 18,8 tisuća

Podaci Fine pokazuju i da je krajem veljače bilo blokirano 18.847 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je za sedam pravnih osoba ili 0,04 posto manje u odnosu na siječanj.

Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice bio je 6,63 milijarde kuna, a pribroje li se tomu i kamate u iznosu od 2 milijarde kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem veljače iznosio 8,66 milijardi kuna.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem veljače bilo 7.285 pravnih osoba s ukupnim dugom od 6,8 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,2 milijarde, a na kamatu 1,58 milijardi kuna.

U blokadi je bilo i 11.562 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovi glavnice iznosio 1,4 milijarde kuna, a pribroji li se tomu i 447,6 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba krajem veljače iznosio je 1,86 milijardi kuna.

Politika

Predsjednički izbori: Poseban račun za financiranje otvorilo sedam potencijalnih kandidata

Published

on

Dodao

Poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe otvorilo je sedam potencijalnih kandidata za predsjednika države, doznaje Hina iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP), tijela koje nadzire financiranje i pravilnost izborne promidžbe.

Poseban račun do sada su otvorili Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude i Ante Simonić.

Kandidati, odnosno osobe koje se namjeravaju kandidirati, dužne su poseban račun otvoriti najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije to mogu učiniti šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje izbora, odnosno prije službenog početka izborne promidžbe.  Službena promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike.

Tri dana od dana otvaranja posebnog računa potencijalni je kandidat dužan DIP-u dostaviti pisanu obavijest o tome kako bi mu Povjerenstvo moglo izdati lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Sve troškove koje naprave prije početka službene promidžbe, potencijalni kandidati moraju prikazati u financijskim izvještajima koje će DIP-u dostavljati sedam dana prije izbora, odnosno 30 dana nakon izbora. Ta izvješća dostavljaju unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih sve objavljuje na jednom mjestu, svojoj mrežnoj stranici, što je novost na izborima za predsjednika države.

Poseban račun potencijalnog kandidata DIP nadzire od dana njegova otvaranja do završetka transakcija na njemu. Putem tog računa potencijalni kandidati obavljaju sve transakcije koje se tiču financiranja promidžbe, uključujući i prikupljanje novčanih donacija.

Obveze za one koji ne postanu kandidati za predsjednika 

S obzirom da je moguće da svi potencijalni kandidati ne ‘prerastu’ u kandidate za predsjednika države (ne skupe 10 tisuća potpisa i DIP im ne potvrdi kandidaturu), važno je istaknuti novine koje je za njih donio Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Dakle, osobe koje su otvorile poseban račun, a nisu postale kandidati, moraju uplatiteljima vratiti neutrošena sredstva koja preostanu na posebnom računu, razmjerno uplaćenom iznosu ili ih donirati za opće društvene potrebe, sam račun zatvoriti u roku od 15 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike, a DIP-u dostaviti potvrdu banke o zatvaranju računa  osam dana od dana njegova zatvaranja.

Novost je i da moraju sastaviti financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, sa danom zatvaranja posebnog računa te ga dostaviti DIP-u unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, u roku od 20 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Anušić: Nema razloga da I. Radić ne bude kandidat za osječkog gradonačelnika

Published

on

Dodao

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u nedjelju kako nema razloga da predsjednik osječkog HDZ-a Ivan Radić ne bude kandidat za gradonačelnika Osijeka na lokalnim izborima 2021. godine.

Tijekom druženja s članovima stranke, u osječkom prigradskom naselju Višnjevcu, Anušić je na novinarski upit ima li HDZ već svoga kandidata kazao kako će “kandidat biti onaj tko će biti izabran od strane osječkog Gradskog odbora HDZ-a”.  
“U ovome trenutku predsjednik HDZ-a u gradu Osijeku je Ivan Radić, i nema apsolutno nikakvog razloga da to ne bude upravo on”, poručio je Anušić.

Ocijenio kako je Županija krenula u kvalitetnom, dobrom i produktivnom smjeru, ali da je u tome ključan grad Osijek, kao četvrti grad po veličini u Hrvatskoj te centar svih društvenih, gospodarskih i drugih događanja na istoku Hrvatske.
Zato je potrebno da grad Osijek napokon posloži priču, u vidu nove uprave i novoga gradonačelnika. HDZ želi 2021. godine preuzeti odgovornost za vođenje grada Osijeka i pokazati koliko puno potencijala već godinama stoji sa strane, a mogli su se upotrijebiti za razvoj grada, na korist svih građana Osijeka, Županije, a posredno i istoka Hrvatske, poručio je Anušić.

Radić je izjavio kako, nakon pobjede Ivana Anušića na izborima za župana 2017. godine, HDZ sada ide na pobjedu u gradu Osijeku gdje je u protekle dvije godine “snažna i konstruktivna oporba, koja ukazuje na sve probleme i nudi konkretna rješenja”, a uvjereni su da će 2021. godine imati gradonačelnika Osijeka.
Na upit novinara je li spreman prihvatiti odgovornost ako ga Gradski odbor HDZ-a službeno kandidira za osječkog gradonačelnika, Radić je uzvratio: “Naravno da jesam. Ne bih se prije dvije godine prihvatio dužnosti predsjednika osječkog HDZ-a da nisam spreman”.
“Apsolutno sam spreman, to će mi bit čast, i uvjeren sam da će HDZ pobijediti”, poručio je Radić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Pula: Osnovani Demokrati Istre

Published

on

Dodao

Bivša čelnica istarskog SDP-a Maja Šarić nova je predsjednica Demokrata Istre, odlučeno je na osnivačkoj skupštini istarske podružnice Demokrata u subotu u Puli, s koje je predsjednik stranke Mirando Mrsić poručio kako su nam promjene nužne ali ih država od građana ne može tražiti ako se i sama ne mijenja.

Ustvrdivši kako se istarska podružnica osniva upravo na prvu obljetnicu osnivanja Demokrata, predsjednik stranke Mrsić kazao je kako je Hrvatska zaspala u ravnodušnost, zemlju je obuzela netrpeljivost, društvo se zatvara u sebe te kako danas u nekim dijelovima zemlje je slika kakva nije bila ni devedesetih.

“Stanje je loše, obuzelo nas je beznađe. Korupcija je rak rana ovog društva i dolazi od samog vrha vlasti. Vrijednosti slobode, jednakosti, pravde, prava na izbor i antifašizam često su na kušnji i postaje zabranjene teme u Hrvatskoj”, istaknuo je Mrsić dodavši kako se upravo stoga “treba okupiti i učiniti sve da Hrvatska prodiše”.

“Hrvatskoj su potrebne promjene, previše puta ponovljena teza, premalo je međutim učinjeno da se to ispravi. Država od svojih građana ne može tražiti promjene ako se i sama ne mijenja”, ustvrdio je Mrsić.

Dodao je kako se promjene moraju provesti i to one koje “obuhvaćaju ustroj države, način rada državnih i javnih službi, ustroj lokalne samouprave, reformu pravosuđa obrazovanja, zdravstva i poreznog sustava”. 

Miletić: Država ne ide u dobrom smjeru

Predsjednik IDS-a Boris Miletić poručio je kako je suradnja ove stranke s Demokratima prethodila osnivanju istarske podružnice i to u sklopu Amsterdamske koalicije.

“Stanje u državi nije dobro, država ne ide u dobrom smjeru, pri dnu smo prema svim pokazateljima. Stvari treba mijenjati na bolje a naš je zajednički cilj stvaranje jedne moderne, progresivne i proeuropske Hrvatske”, zaključio je Miletić.

Novoizabrana predsjednica Demokrata Istre Maja Šarić naglasila je kako su Demokrati stranka uključivosti jer, kako je rekla ” samo tako možemo kreirati kvalitetna rješenja za najzahtjevnije gospodarske i društvene probleme”.

“Izašla sam iz SDP-a 2015. godine zbog pokušaja diskreditiranja, doživljavala sam ucjene, prijetnje i shvatila sam da SDP više ne ide u pravom smjeru. Zapravo shvatila sam da se nema smisla boriti se s vjetrenjačama”, rekla je Šarić novinarima prije skupštine. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije