Povezite se

Izdvojeno

U svom tijelu imala je više metaka nego godina – Nikoga nije briga

Objavljeno

-

U Vukovaru je održana izvanredna konferencija za medije kojoj su organizatori Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i Udruga Žene u Domovinskom ratu Zadar sa obitelji Štefančić iz Borova Sela te Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara.

Tema konferencije bila je “Podnošenje kaznene prijave protiv počinitelja ratnog zločina koji su 20/21.03.1992 godine ubili Bernardicu Štefančić (52), Martinu Štefančić (4) i teško smrtno ranili Željka Štefančića (32), samo zato sto su bili Hrvati”.

Na konferenciji su prvi puta iznijeti detalji i dokazi ovog ratnog zločina za kojeg u Hrvatskoj nije nikada službeno pokrenuta istraga. Način i izvršenje događaja prezentirao je suspendirani istražitelj i član Koordinacije braniteljskih udruga iz Domovinskog rata gospodin Nikola Kajkić. Posebno potresno bilo je vidjeti fotografije i dokumente koje je javnost imala priliku prvi puta vidjeti. Kaznena prijava podnesena je iz razloga jer ovaj zločin nikada nije prijavljen od strane hrvatskih institucija, a samim tim niti procesuiran, nisu znali tko ga je počinio nego je sve otkriveno tek našim angažmanom i istragom.

Prvi je govorio Zdenko Štefančić, otac Martine ogorčen jer nakon 27 godina nisu procesuirani zločinci ovog okrutnog i mučnog ubojstva.

„Danas podnosimo ovu prijavu s imenima osoba koje su počinile ovaj zločin, podnosimo ovu prijavu zbog još 402 ubijene djece,“ rekao je otac male Martine. Pomajka Ljerka Štefančić prozvala je predsjednika Vlade i ministra policije te glavnog državnog odvjetnika zbog nerada. „Ovo je sumrak jednog društva i jedne bolesne politike koja se već godinama provodi u našoj domovini. Od sedmog mjeseca sve je u medijima… opet muk. Nikoga nije briga. To dijete je u svom tijelu imalo više metaka nego godina. Gospodine Plenkoviću, gospodine Boćinoviću, gospodine Jeleniću, vama se obraćam. Vi stojite u koloni s ovim ubojicama jer ih vi štitite. Sedam odraslih muškaraca dolazi ubiti 4-godišnju djevojčicu. 27 godina se šuti. Onog trenutka kad ste maknuli gospodina Nikolu Kajića, oduzeli mu ovlasti i oduzeli mu mogućnost da istražuje takve slučajeve,  Vi ste stali na čelo ove kolone zločinaca…zašto? Vrijeme je da počnete raditi svoj posao.“ Gospodine Plenkoviću tko upravlja ovom zemljom Vi ili Pupovac zapitala je gospođa Štefančić zatraživši da se Nikola Kajkić vrati na posao jer on zna, može i osoba je kojoj vjerujemo.

Gospodin Franjo Šoljić predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara upozorio je kako hrvatski narod nikada neće stati u obranu ratnog zločina. U ovom slučaju kako se može dogoditi da unatoč svim alatima koje hrvatske institucije posjeduju nisu u stanju doći do ove dokumentacije koja je sada svima dostupna. Svi  znamo što je bilo s obitelji Zec, znamo kako su sve institucije izuzetno brzo odradile svoj dio posla sukladno pravilima struke, a danas ovdje imamo i pronalazimo ovakve slučajeve gdje je dijete od 4 godine ubijeno od ljudi koji i dalje šetaju po hrvatskoj državi. Kako se može dogoditi da su umirovljeni od strane hrvatske države, a na ovoj dokumentaciji se vidi tko je bio nazočan kad su rađeni očevidi. Ti ljudi su integrirani u sustav policije i danas mirno žive u Hrvatskoj i primaju hrvatske mirovine i 27 godine šute. Kao da se nikad ništa nije dogdilo.“

Šoljić je upozorio i na dožupana vukovarsko-srijemskog Đorđa Ćurčića koji je sam izjavio kako je u studenom bio na Ovčari kao uposlenik. Kakve su to institucije, kolika je njihova volja i želja za radom i dokazivanjem i pronalaženjem ratnih zločinaca? Predmet i obitelj Štefančić je živi dokaz da hrvatske institucije po pitanju ratnih zločina još uvijek ne rade dovoljno odnosno gotovo ništa.“ rekao je Franjo Šoljić.

Nikola Kajkić je pokazao fotografije, zapisnik i neke službene zabilješke očevida koje su bile u privatnom posjedu jednog od pripadnika milicajaca SAO krajine koje je dao obitelji.

“Toliko o dosjeu formiranom u policiji, on ne postoji, a sve to ukazuje na apsurd u ovom slučaju kako hrvatske institucije nisu dovoljno učinile da se ovaj zločin stavi u status istrage i procesuira“ rekao je Nikola Kajkić objasnivši kako je obrađen slučaj od strane milicije SAO Krajine. Način je sličan onom hrvatskih institucija. Ne postoji rješenje o istrazi.

„Koji monstrum može u ženu u spavaćici u 3 ujutro ispaliti 8,9, hitaca?  Apsurd je koja to institucija hrvatske države nema za obvezu to procesuirati. Danas je podnesena kaznena prijava protiv 7 počinitelja ovog ratnog zločina. Mojim internim radom i komunikacijom sa svjedocima tog vremena dobio sam informaciju kako je ovih sedam osoba bilo uhićeno od milicije SAO Krajine u Belom Manastiru i nakon dva dana pušteni na slobodu intervencijom Gorana Hadžića i Vojislava Stanimirovića. Ponovno su se priključili TO Borovo Selo i ponovno su ubijali. Obitelj me zamolila da pročitam javno njihova imena i prezimena.

rhdr

To su: Veselko Maksimović, nadimka Veso Palestinac iz Borova Sela, Mladen Maksimović, nadimka Mađar iz Kozarske Dubice, Radovan Lukić, zvani Ćelas iz Borova Sela, Dragan Savić iz Borova Sela, Goran Simić, nadimka Bosanac, živi na području Doboja, Zdravko Milošević, nadimka Buđo iz Borova Sela i Zoran Ostojić iz Borova Sela.

Rezime svega jest kad pogledamo tko radi u tim institucijama ne treba se ni čuditi što ne rade svoj posao. Ljudi vape za istinom i pravdom za ponalaskom svoje djece. Od 18-og do 18-og studenog šalje se poruka kako se radi, ali ovi četnici umiru. Koga ćemo kazniti tko će odgovarati za počinjene ratne zločine? U Borovu Selu živi preko 3000 ljudi, najmanje 1000 zna istinu o ovom događaju, niti jedan nije htio progovoriti.“ rekao je Nikola Kajkić

Gopodin Željko Štefančić koji je čudom preživio smrtno ranjavanje opisao je svoje ranjavanje i sam način ubojstava te kako su ga nakon propucavanja ostavili da iskrvari. Nakon što su ubojice otišle uspio je doći do druge prostorije u koju su odvedena njegova majka i mala nećakinja te vidio da su ubijene. Nakon ovog poteresnog svjedočansta nastao je muk u prostoriji.

Svi su upoznati s ubojstvom obitelji Zec koji zločin je prijavljen, procesuiran, otkiveni počinitelji ubojice osuđene i izdržali kaznu. S druge strane imamo obitelj Štefančić i monstruozno djelo ratnog zločina nad 4-godišnjom Martinom i njenom bakom Bernardicom. Smrtno ranjen Željko Štefančić s više prostrijelnih rana čudom je preživio. Nikad ovaj zločin nije javno prezentiran, nikada ovaj zločin nije nikad prijavljen do sada, nikada ovaj zločin nije istražen niti počinitelji procesuirani, osuđeni, niti su izdržavali kaznu.

Imamo zločin nad obitelji Zec s jedne strane, a s druge strane zločin nad Hrvatima malom Martinom i bakom Bernardicom. Ubojice slobodno žive i dolaze u Hrvatsku. Osuđujemo sustav koji je za obitelj Zec prijavio, napravio očevid, počinitelji su osuđeni i kaznu izdržali, dok za obitelj Hrvata ubojstvo djevojčice Marine i bake Bernardice nije učinio NIŠTA! Tražimo da se Nikola Kajkić vrati na posao jer on zna, može i osoba je kojoj vjerujemo.

Vukovar, 29.11.2019

Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara

Izdvojeno

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

Published

on

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica | Foto: MORH / M. Čobanović

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske. Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja.

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica /MORH

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica
Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama.


Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Važnost sjećanja i empatije za žrtve te poruke o apsurdnosti rata, brutalnosti i nasilja

Published

on

Svečanim otvorenjem značajne i vrijedne izložbe “Osijek na udaru brutalne agresije” obilježena važna obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i završetka mirne reintegracije

U prigodi 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske  i 22. godišnjice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u nazočnosti brojnih uzvanika, učenika i nastavnika  u predvorju Osnovne škole Frana Krste Frankopana Osijek svečano je otvorena reprezentativna i vrijedna izložba”Osijek na udaru brutalne agresije”.

Važna međunarodna izložba upozorenja i memorije na ratna stradanja industrijske, urbane i kulturne baštine grada Osijeka 90-ih po prvi je put otvorena u jednoj ustanovi osnovnoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Otvorenje izložbe uslijedilo je na  poziv ravnatelja ustanove prof. Antuna Ptičara, koji je i sam kao dragovoljac branio grad Osijek.

Početak svečanosti obilježio je domoljubni program učenica osmih razreda. 

Prof. Antun Ptičar/Izvor: Zlatko Pavošević/Heroji Osijeka

Ravnatelj Ptičar naglasio je svrhu i smisao prezentacije izložbe učenicima škole: „Cilj  je naučiti djecu i prikazati  kojom se mukom došlo do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ne želimo samo da vide agresiju, želimo to, ali da se uvjere koliko zla donosi rat, koliko, borbeni sukobi bilo koje vrste su zlo i koje nam više nikada ne treba. Mi radimo na tome da ih naučimo da što više budu svjesni toga, koliko je mir značajan i koliko mir treba očuvati. I to nam je glavna poruka ove izložbe, borimo se za mir i borimo se za bolju budućnost u ovoj našoj domovini“.

Autor izložbe Zlatko Dernaj prigodnim je riječima istaknuo „važnost sjećanja na dane hrabrosti i odlučnosti, ponosa i slave branitelja Osijeka“. Širenjem snažnih i važnih poruka autora izložbe nazočnim uzvanicima i učenicima o „apsurdnosti rata, mržnje i zločina; važnosti čuvanja mira, suosjećanja, solidarnosti, nenasilja i izgradnje sretne budućnosti za sve građane i buduće generacije“, završena je svečanost otvorenja reprezentativne multimedijske izložbe.

Putujuća izložba promicanja vrijednosti mira, slobode i domovine ostaje  u OŠ Frana Krste Frankopana Osijek otvorena do 17. siječnja 2020. god.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Published

on

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert. 

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije