Povezite se

Vijesti

U Srbiji oko 3.600 migranata, tijekom zime očekuje se dolazak novih

Objavljeno

-

U Srbiji trenutno radi 16 centara za azil i prihvatnih centara, a u njima boravi oko 3.600 migranata i tražitelja azila, potvrdila je u petak zamjenica povjerenika za izbjeglice i migracije Svetlana Velimirović.

Ona je na konferenciji u povodu završetka projekta „Pomoć na putu – zaštita ljudskih prava migranata koji prolaze kroz Srbiju i Makedoniju“, naglasila da je još nekoliko stotina migranata izvan smještajnih kapaciteta.

Taj se broj postupno povećava prije zime pa će biti neophodna šira resorna suradnja na svim razinama da se o njima skrbi tijekom zimske sezone, upozorila je Velimirović.

Tijekom 2018. godine u Srbiji je u prosjeku bilo između 3.000 i 4.000 migranata, dok se taj broj od listopada uvećao na nešto više od 3.800, navodi se u izvješću povodom završetka projekta.

Novopridošli migranati uglavnom se nisu duže zadržavali u Srbiji, već su preko Bosne i Hercegovine pokušavali stići do zapadne Europe.

Prema podacima UNHCR-a, 95 posto djece u migrantskoj populaciji, u dobi od sedam do 14 godina, uključeno je u osnovne škole, a 12 posto djece upisano je u srednje škole u Srbiji.

U predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Srbiji upisano je ukupno 420 djece iz migrantske populacije, navedeno je u izvješću.

Operativna dužnosnica u Delegaciji EU u Srbiji Nicol Bissell ocijenila je da je Srbija „uvijek imala human odnos prema migrantima“ tijekom čitavog trajanja migrantske krize.

“Postigli smo mnogo zajedno, poglavito u zaštiti djece migranata, ali postoji još ljudi koji su u tranzitnim zonama, kojima je potrebna podrška. Zbog toga će EU nastaviti podržavati Srbiju u tom području“, poručila je Bissell.

Prema riječima državne tajnice ministarstva rada i socijalne skrbi Bojane Stanić, kroz Srbiju je u udarnom valu migrantske krize tijekom 2015. i 2016. godine prošlo skoro milijun migranata.

„Svjesni smo da je još mnogo izazova pred nama, da migrantska kriza nije završena, da rute još postoje… Zato je neophodna daljnja suradnja ne samo s organizacijama i institucijama EU, već i s regijom“, naglasila je Stanić.  (H)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Turska “invazija” nije u skladu s međunarodnim pravom

Published

on

Dodao

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je tursku vojnu ofenzivu protiv kurdske milicije YPG u sjevernoj Siriji ocijenio kao “invaziju koja nije u skladu s međunarodnim pravom”.

Odgovarajući na tursku tvrdnju da je međunarodno pravo na strani Ankare Mass je za njemačku javnu televiziju u subotu navečer rekao: “Nakon svega što znamo i svega što je sama Turska navela kao svoj pravni temelj, mi ne možemo dijeliti takvo stajalište”.

“Ne vjerujemo da je napad na kurdske postrojbe ili kurdske milicije legitiman po međunarodnom pravu”, rekao je Maas za televiziju ZDF.

“Ako nema temelja u međunarodnom pravu za takvu invaziju, onda ona nije u skladu s međunarodnim pravom”, odgovorio je Maas na pitanje krši li Turska međunarodne zakone svojom vojnom intervencijom.

Također je upozorio Ankaru na mogućnost gubitka europskog financiranja po dogovoru o zadržavanju sirijskih izbjeglica u Turskoj.

“Također se ne slažemo da se izbjegli uslijed sirijskog građanskog rata koji su sada u Turskoj kasnije šalju na sjeveroistok Sirije u tu sigurnosnu zonu, moguće protiv njihove volje”, rekao je Maas.

Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, “jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitmne ili legalne”, rekao je njemački ministar.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Published

on

Dodao

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije