Povezite se

Vijesti

U Srbiji oko 3.600 migranata, tijekom zime očekuje se dolazak novih

Objavljeno

-

U Srbiji trenutno radi 16 centara za azil i prihvatnih centara, a u njima boravi oko 3.600 migranata i tražitelja azila, potvrdila je u petak zamjenica povjerenika za izbjeglice i migracije Svetlana Velimirović.

Ona je na konferenciji u povodu završetka projekta „Pomoć na putu – zaštita ljudskih prava migranata koji prolaze kroz Srbiju i Makedoniju“, naglasila da je još nekoliko stotina migranata izvan smještajnih kapaciteta.

Taj se broj postupno povećava prije zime pa će biti neophodna šira resorna suradnja na svim razinama da se o njima skrbi tijekom zimske sezone, upozorila je Velimirović.

Tijekom 2018. godine u Srbiji je u prosjeku bilo između 3.000 i 4.000 migranata, dok se taj broj od listopada uvećao na nešto više od 3.800, navodi se u izvješću povodom završetka projekta.

Novopridošli migranati uglavnom se nisu duže zadržavali u Srbiji, već su preko Bosne i Hercegovine pokušavali stići do zapadne Europe.

Prema podacima UNHCR-a, 95 posto djece u migrantskoj populaciji, u dobi od sedam do 14 godina, uključeno je u osnovne škole, a 12 posto djece upisano je u srednje škole u Srbiji.

U predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Srbiji upisano je ukupno 420 djece iz migrantske populacije, navedeno je u izvješću.

Operativna dužnosnica u Delegaciji EU u Srbiji Nicol Bissell ocijenila je da je Srbija „uvijek imala human odnos prema migrantima“ tijekom čitavog trajanja migrantske krize.

“Postigli smo mnogo zajedno, poglavito u zaštiti djece migranata, ali postoji još ljudi koji su u tranzitnim zonama, kojima je potrebna podrška. Zbog toga će EU nastaviti podržavati Srbiju u tom području“, poručila je Bissell.

Prema riječima državne tajnice ministarstva rada i socijalne skrbi Bojane Stanić, kroz Srbiju je u udarnom valu migrantske krize tijekom 2015. i 2016. godine prošlo skoro milijun migranata.

„Svjesni smo da je još mnogo izazova pred nama, da migrantska kriza nije završena, da rute još postoje… Zato je neophodna daljnja suradnja ne samo s organizacijama i institucijama EU, već i s regijom“, naglasila je Stanić.  (H)

Nastavi pregledavati
Reklame
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Ministri u Splitu osudili govor mržnje u aferi WhatsApp

Published

on

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Dražen Bošnjaković i Davor Božinović te politički tajnik HDZ-a Ante Sanader u utorak su Splitu u vezi s porukama pojedinih članova HDZ-a na WhatsAppu i Viberu osudili svaki govor mržnje ili govor kojim se prijeti, ističući da je Predsjedništvo HDZ-a o tome izreklo jasno stajalište.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je novinarima nakon konferencije “Europa koja štiti svoje građane” kako nema neki poseban komentar s obzirom na to da je predsjednik sve rekao, a unutar stranke imaju tijela koja su ovlaštena postupati ako netko prekrši statut te donositi odluke.

Na pitanje što ako se članove HDZ-a koji su u tim grupama izbaci iz stranke, a oni je nakon toga tuže, ministar Bošnjaković je odgovorio da će to tek vidjeti jer najprije treba provjeriti tko je i što, a zatim provesti postupak, nakon čega će se razgovarati o svim pojedinostima. Dodao je kako treba pitati ljude koji su im bili motivi da takve stvari pišu te da, po njegovu mišljenju, onome tko je u stanju slati takve poruke mržnje i nije mjesto u stranci.

“Osuđujem svaki govor mržnje ili govor gdje se nekome prijeti. Nije dobrodošao i apsolutno bez obzira bilo to u stranci ili šire u društvu. Apsolutno to osuđujem”, rekao je ministar Bošnjaković.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je rekao kako je o tome sve rečeno, da je Predsjedništvo HDZ-a “dalo jasan stav”.

Dodao je da je članstvo u političkim strankama dragovoljno, no – kada netko postane član političke stranke – mora slijediti statutarne odredbe i vrijednosti koje ta stranka promiče. Rekao je i da su se stranka i Predsjedništvo tu vrlo jasno postavili.

Ante Sanader smatra da govor mržnje ne priliči nikome, tako ni nekim aktivistima na WhatsAppu i Viberu te na Facebook grupi, a za nazive tih grupa “Uskoci” i “Hajduci” je rekao kako je to sloboda naziva grupa.

 “Nije problem naziv grupe, problem je govor mržnje”, ocijenio je Sanader.

Afera WhatsApp nastala je kad su članovi HDZ- a u svojim prepiskama preko aplikacija kritizirali vodstvo stranke, na što su dobili odgovor kako imaju punu slobodu izražavanja, mišljenja i kritika, ali stranka neće tolerirati govor mržnje i neprimjerenu komunikaciju. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Split- Obilježena 28. godišnjica osnutka 141. brigade Hrvatske vojske

Published

on

Izvor: Split.hr

Polaganjem vijenca na braniteljskom groblju na Lovrincu i misom zadušnicom u samostanu sv. Ante na Poljudu u utorak je obilježena 28. godišnjica osnutka 141. brigade Hrvatske vojske (HV) kroz koju je tijekom Domovinskog rata prošlo oko 10.000 branitelja iz Splita i Kaštela od kojih je 60 poginulo.

Predsjednik Udruge veterana 141. brigade HV-a Stanislav Vladušić je podsjetio kako su branitelji te brigade tijekom Domovinskog rata sudjelovali na bojištima od istočne Slavonije do juga i dubrovačkog područja te u oslobodilačkim akcijama Oluji i Maestralu.
“Nekad se pitamo zašto se trud i žrtve Domovinskog rata olako zaboravljaju”, rekao je Vladušić i dodao da ga boli i da mu smeta što se malo zna o 141. brigadi HV-a.
“Smeta mi što se o njoj ne piše u knjigama povijesti. Smeta mi što djeca naših sugrađana ne znaju da je 13. kolovoza 1995. u samo jednom danu poginulo 19 pripadnika te brigade”, rekao je Vladušić.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Znanstveni skup „Vukovar 91. – dvadeset i osma godina poslije“ o nasljeđu Domovinskog rata

Published

on

Na temu „Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj: uzroci, posljedice i aktualni trendovi“ u utorak je u Vukovaru počeo 22. znanstveni skup „Vukovar 91. - dvadeset i osma godina poslije“, posvećen nasljeđu Domovinskog rata i kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio. Na slici Željko Holjevac.

Na temu „Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj: uzroci, posljedice i aktualni trendovi“ u utorak je u Vukovaru počeo 22. znanstveni skup „Vukovar 91. – dvadeset i osma godina poslije“, posvećen nasljeđu Domovinskog rata i kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio.

 Na dvodnevnom skupu u Ružičkinoj kući, kroz uvodni dio i tri sjednice bit će predstavljeno 19 znanstveno-stručnih radova na temu migracija, demografije i drugog te njihove refleksije na različite aspekte suvremenog života.

 Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, Željko Holjevac, otvarajući skup naglasio je kako je on prinos znanstvene zajednice ‘memoriji Vukovara’ i  najprimjereniji način da se Institut i njegov vukovarski Područni centar pridruže obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

Voditelj Područnog centra Vukovar Instututa Ivo Pilar, sociolog Mateo Žanić rekao je kako je tema migracija vrlo aktualna u znanstvenoj zajednici, a s negativnim migracijskim kretanjima posebno se suočava istok Hrvatske.

 „Ovaj skup posvećen je nasljeđu Domovinskog rata te kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio“, rekao je Žanić, posebno istaknuvši recentno istraživanje vezano za mlade u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 „Proveli smo istraživanje na populaciji na kojoj bi trebao ostati razvoj ovoga kraja, dakle na srednjoškolcima  3. i 4. razreda u svih 15 vukovarsko-srijemskih srednjih škola i pokazalo se da otprilike jedna trećina njih želi ostati živjeti i raditi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trećina bi ostala u Hrvatskoj, ali u nekoj od drugih županija, a trećina želi ići u inozemstvo“, rekao je Žanić.

Od Domovinskog rata veliki migracijski val s vukovarskoi-srijemskog područja

 Zamjenik ravnatelja vukovarskog Područnog centra, demograf Dražen Živić, naglasio je da demografske neprilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju dvije dimenzije – prva je prirodno kretanje stanovništva, pri čemu je trend većeg broja umrlih u odnosu na rođene osobe, prisutan u kontinuitetu u zadnjih 20 godina.

 „Druga dimenzija su migracije koje su konstanta razvoja ovog prostora od prapovijesti, no od Domovinskog rata i prisilnih migracija koje su posljedica rata, bilježi se veliki migracijski val s ovog područja, pri čemu će se negativni trend nastaviti, a ne vide se ni naznake obnove stanovništva“, kazao je Živić.

 Dodao je kako se u ovom trenutku ne vidi perspektiva naseljavanja novog stanovništva, primjerice kako je u južnom dijelu županije bilo prisutno dolaskom ljudi iz bosanske Posavine.

 Službeni migracijski podatci nisu realni i predstavljaju donju granicu, odnosno statistički minimum, a po njima je razvidno da je, primjerice, od 2011. do 2018. godine županija ostala bez 18.000 stanovništva koji su migrirali. No, tome treba dodati i prirodni gubitak stanovništva koji je u tom razdoblju iznosio oko 5.000, istaknuo je.

 „Vjerojatno su pokazatelji kada je riječ o migraciji, još i nepovoljniji“, procijenio je Živić.

Vukovarsko-srijemska županija ima najnegativnije demografske trendove 

 Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija imala je nešto manje od 180.000 stanovnika, a  sadašnje procjene govore o oko 154.000 stanovnika.

 Od pet slavonskih županija, naglasio je, Vukovarsko-srijemska županija ima najnegativnije demografske i migracijske trendove.

 Organizatori znanstvenog skupa su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i njegov Područni centar u Vukovaru, a održava se u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

 Sudionike skupa pozdravili su izaslanik ministra hrvatskih branitelja i ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Krunoslav Šeremet, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Balić te vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček.

 Svi referati sa vukovarskoga znanstveno-stručnoga skupa bit će objavljeni u zborniku radova.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije